Za četiri dana rat u Siriji službeno će trajati pet godina od početka sukoba. Iako je broj poginulih i ranjenih u krvavom ratu praktički nemoguće odrediti, procjene se kreću od 250 000 poginulih koliko je UN procijenio u kolovozu prošle godine do 470 000 poginulih, što je procijenio Sirijski centar za istraživanje politika. Ozlijeđenih je u svakom slučaju preko milijun, možda i dva, dok je raseljeno gotovo pola sirijske populacije, znači oko 10 i pol milijuna ljudi. Od tih je više od četiri milijuna napustilo državu.
S obzirom na datum kada je počeo rat, novinari AP-a izdvojili su pet načina na koje je rat u Siriji promijenio svijet:
Uspon ISIS-a
U trećoj godini sukoba Assadovih snaga i pobunjenika u Siriji kaos u državi iskoristila je do tada malo poznata branša al Qa'ide - ISIS. Oni su 2014. godine zauzeli veliki dio sirijskog teritorija na istoku zemlje (uključujući grad Raqqu koji je postao njihova prijestolnica) i harali sjeverozapadnim Irakom gdje su zauzeli Mosul te proglasili svoj kalifat - Islamsku državu. Uskoro su postali najbrutalnija teroristička skupina u povijesti, koja se ne libi javnog mučenja i ubijanja zarobljenika, masovnih ubojstva manjina (Jazidi), uvođenja ropstva, jezivog zlostavljanja žena i napada na europskom teritoriju.
Jedan od glavnih razloga za njihov uspon, osim notorno nesposobne iračke vojske bio je i zauzetost Sirijaca međusobnim borbama, što je istok zemlje, uključujući velika naftna polja ostavilo ISIS-u nadohvat ruke.
Povratak Rusije na Bliski istok
Nakon što je SAD godinama vodio igru na Bliskom istoku, Rusija se od relativno pasivnog promatrača pretvorila u ključnog igrača u regiji. Nakon što je tijekom većeg perioda sukoba svojeg saveznika Assada opskrbljivao oružjem, Putin je u rujnu prošle godine krenuo u aktivniji angažman u Siriji, obilježen jakim zračnim napadima po pobunjeničkim snagama i manjim dijelom protiv ISIS-a. Ruskim uplitanjem Assadova ratna sreća se okrenula te su njegove snage iz pat pozicije prešle u veliku ofenzivu koja je pobunjenike gotovo dovela do ruba.
Nedavno primirje (koje se ne odnosi na Al-Nusru i ISIS) sklopljeno je uglavnom zato jer Putin to želi, čime je zorno demonstrirao da se nijedna važna odluka o budućnosti regije neće donijeti bez njega.
Migrantska kriza i podjela Europe
Samo prošle godine u Europu je po procjeni Frontexa ušlo oko 1 800 000 migranata, od čega je velik dio izbjeglica iz Sirije (službeni podaci -375 000 tražitelja azila, neslužbeni i preko pola milijuna) drugih ratom ugroženih područja. Ovaj ogromni priljev ljudi testirao je europsku politiku otvorenih granica, srušio Dublinsku uredbu o azilu te kod građana inicijalno izazvao val solidarnosti koji s vremenom jenjava i sve više uzmiče pred ksenofobijom i mržnjom prema migrantima i izbjeglicama.
To je rezultiralo velikim pritiskom na Angelu Merkel, koja predstavlja politiku otvorenih vrata, u Njemačkoj i cijeloj Europi (pogotovo od strane država Višegradske skupine), a države tzv. "Balkanske rute" u konačnici su zatvorile svoje granice za sve migrante i izbjeglice bez valjanih dokumenata. Ne treba ni zaboraviti strah od terorizma koji je dodatnao porastao nakon napada u Parizu koji su otvorili pitanje potencijalnog "švercanja" terorista u gomili izbjeglica.
Sirijski susjedi pod navalom izbjeglica
Većina Europljana zapravo ne shvaća da je najveći dio izbjeglica iz Sirije završio u njenim susjednim državama - Turskoj, Libanonu i Jordanu koji su zajedno dom za 4.4 milijuna izbjeglica po nekim procjenama. Ti su ljudi sa sobom donijeli sav kapital koji su mogli ponijeti, a predstavljaju i priljev nove radne snage - ekonomski efekt njihovog dolaska u te države zapravo još nije procijenjen te se ne može reći je li većinom negativan.
No, rat u Siriji oživio je paravojne grupacije poput Hezbolaha koji se bori na strani Assada te prisilio Kurde da se još jednom bore za svoj opstanak u Siriji, što je izazvalo uzbunu u Turskoj i novu provalu nasilja između turske vojske i reaktiviranih kurdskih boraca.
Rast Irana
Iako je novi uzlet Irana više posljedica dolaska reformista na vlast i ukidanja međunarodnih sankcija, ne treba smetnuti s uma ni njihovu ulogu u ratu koji bijesni Sirijom. U Iranu je na vlasti šiitska većina, a notorna Revolucionarna garda kontrolira šiitske paravojne skupine u regiji kao što je ranije spomenuti Hezbolah u Libanonu, preko kojeg Iran jača svoju poziciju te istodobno Assadu šalje tisuće boraca.
Tu je najveći gubitnik Saudijska Arabija čije se nekompetentno vodstvo više od godinu dana bezuspješno bori protiv šiita u susjednom Jemenu te sve više gubi utjecaj u Siriji i okolnim državama, gdje su pobunjeničke sunitske grupe ili pred slomom ili uglavnom neovisne o željama Saudijaca.
UNICEF: Djeca najveće žrtve rata u Siriji, trećina njih zna samo za rat
Petogodišnji rat u Siriji natjerao je 2,4 milijuna djece u izbjeglištvo, mnoga su stradala, a mnoga su postala vojnici, ponekad i u dobi od samo sedam godina, objavio je u ponedjeljak UNICEF.
U izvješću "Nije mjesto za djecu", UNICEF ističe da više od osam milijuna djece u Siriji i susjednim zemljama treba humanitarnu pomoć, a međunarodni odgovor nije dostatan.
"Pod opsadom ili u teško dostupnim područjima sada živi dvostruko više ljudi nego 2013. Najmanje dva milijuna onih kojima pomoć nije dostupna su djeca, uključujući više od 200.000 u područjima pod opsadom", upozorava se u izvješću.
Svako treće sirijsko dijete rođeno je u sukobu i raslo je u kontekstu "nasilja, straha, iskorjenjivanja", navodi UNICEF. Pod opsadom je više od 450.000 ljudi, a mnogi ljudi umrli su prošle godine od gladi, navodi UN.
Unatoč prekidu vatre dogovorenom prošli mjesec, nasilje se nastavlja. Prošle godine, po podacima UNICEF-a, poginulo je 400 djece.
Drugo izvješće nekoliko humanitarnih organizacija, uključujući Oxfam, objavljeno u petak, pokazuje da je, po podacima UN-a, od travnja 2014. poginulo najmanje 50.000 ljudi.
"Posebice zabrinjava trend sve češćeg novačenja djece", ističe UNICEF. "Djeca govore da ih sukobljene strane aktivno potiču da se uključe u rat nudeći im poklone i 'plaće' koje se kreću do 400 dolara na mjesec."
Od 2014., novači se i malu djecu, ponekad u dobi od samo sedam godina. Više od polovice unovačenih 2015. bila su djeca mlađa od 15 godina, navodi UNICEF. Islamska država koristi ih i kao egzekutore zarobljenika, kako pokazuju njihove strašne propagandne video snimke.
Sukob je do sada pogodio više od 80 posto sirijske djece odnosno njih 8,4 milijuna, bilo da su u Siriji ili u egizlu. Od početka sukoba 15. ožujka 2011. rođeno ih je 3,7 milijuna, od kojih 151.000 u izbjeglištvu izvan zemlje, u Libanonu, Jordanu i Turskoj. Samo u Libanonu rođeno ih je gotovo 70.000. Gotovo 2,8 milijuna sirijske djece u Siriji i susjednim zemljama ne pohađa školu.
"Polovica liječničkog osoblja pobjegla je iz Sirije, a samo trećina bolnica je u funkciji. Na jednog liječnika prije je dolazilo oko 600 ljudi, a sada 4000", navodi se u izvješću.
Zemlje u susjedstvu Sirije primile su većinu od 4,8 milijuna izbjeglica, a Europa tek osminu tog broja, ističe UNICEF.
UNICEF procjenjuje da je za pomoć sirijskoj djeci ove godine potrebno 1,4 milijarda dolara, a dobio je tek 6 posto traženog novca.
Drugo zajedničko izvješće humanitarnih agencija po nazivom "Potpirivanje vatre" kritizira svjetske sile uključujući Rusiju, Veliku Britaniju, SAD, Francusku, Tursku, Katar, Saudijsku Arabiju i Iran zbog "intenziviranja vojnog angažmana u Siriji." "U različitom stupnju, te države, koje bi trebale imati ključnu ulogu u prekidanju patnji u Siriji, aktivno im pridonose", ističe se.