StoryEditor
PRAVA ISTINA

Kako je zapravo pao Milošević: Procurili detalji CIA-ine tajne operacije koju je odobrio Clinton

Čitava akcija kojom je oboren režim notornog ratnog zločinca koštala je 40 milijuna dolara
Prizor ispred Skupštine u Beogradu na dan izbora 5. listopada 2000 te Bill Clinton i Slobodan Milošević
 Djordje Kojadinovic/AFP

Postoji prag ubijanja, a Milošević ga je prešao - tim je riječima bivši američki predsjednik Bill Clinton objasnio Davidu Shimeru zašto je američka Središnja obavještajna agencija (CIA) sudjelovala u rušenju balkanskog krvnika s vlasti u tada još Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ) 2000. godine.

Shimer je doktorand međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Oxfordu, a uskoro iz tiska izlazi njegova knjiga “Namještaljke: Amerika, Rusija i stotinu godina tajnog upletanja u izbore”. Za ugledni časopis Foreign Affairs napisao je članak u kojem donosi dosad nepoznate podatke o aktivnostima CIA-e u izborima u drugim zemljama. I pokazuje se da je Đura Čvorović u Balkanskom špijunu imao pravo: “CIA, snajka, CIA, upropastili su pola svijeta!!!” To je umjetničko djelo iz 1984. godine, dakle iz doba Hladnog rata kad su se CIA i tadašnji KGB uistinu nadmetali u tome tko će bolje minirati izbore.

Američka se agencija u takav posao prvi put upustila 1948. godine u Italiji zbog straha da bi ljevica i komunisti mogli dobiti izbore. Potrošeni su veliki novci, ali su demokršćani dobili izbore. I taj se obrazac kasnije primjenjivao u nizu izbora. Zaštita demokracije nije bila bitna, bitno je bilo samo da “njihovi” ne dobiju izbore. Ako bi slučajno uspjeli, tada se poduzimalo sve da ih se sabotira. Pa i državni udar, kao u Čileu. Jer, kako je pričao Henry Kissinger: “Riječ je o previše važnim stvarima da bi bile prepuštene čileanskim biračima da o njima odlučuju.”

Dva puta

A onda su istočnonjemački komunisti srušili Berlinski zid. Shimer navodi da je razgovarao sa 130 dužnosnika, osam bivših direktora CIA, direktorima Nacionalne obavještajne službe, državnim tajnicima, predsjedničkim savjetnicima za nacionalnu sigurnost, generalom KGB-a i Clintonom. Zaključak je sljedeći: CIA je nakon 1989. godine samo dva puta pokrenula tajne operacije kako bi se utjecalo na ishod izbora. Prvi put je to bila Jugoslavija. I operacija je uspjela. Drugi put je to bio Irak 2005. godine. I tada je u posljednji čas odustala.

Bill Clinton se prije izbora u SRJ sastao s novim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kako se navodi u nedavno deklasificiranim dokumentima, Clinton mu je rekao: “Ovo su važni izbori, ali vjerojatno neće biti pošteni.” Bilješka s razgovora dalje navodi kako je Clinton rekao da će Milošević sigurno pokušati lažirati izbore jer stoji loše u anketama. “Bilo bi dobro da izgubi, ali on će se vjerojatno potruditi da do toga ne dođe”, rekao je Clinton. Putin mu se na to počeo žaliti na intervenciju NATO-a u Srbiji godinu dana ranije. “Nisu se s nama konzultirali o odluci da se bombardira Jugoslavija. To nije bilo pošteno.”
Američka administracija, i Bijela kuća i Kongres, zaključili su da treba poduzeti sve da se Miloševiću onemogući ostanak na vlasti. Clinton ga je dobro poznavao i rekao Shimeru kako nije imao ama baš nikakvih problema oko odobravanja odluke da se CIA uključi u izborni proces. “On je bio nemilosrdni ubojica koji je odgovoran za smrt stotina tisuća ljudi”, zaključio je bivši američki predsjednik. I operacija je mogla započeti.

image
Prizor ispred Skupštine u Beogradu na dan izbora 5. listopada 2000.
Djordje Kojadinovic/AFP

Od sredine 1999. pa do kraja 2000. godine razne javne i privatne američke organizacije potrošile su oko 40 milijuna dolara na razne programe putem kojih se pružala podrška srbijanskoj opoziciji, ali i neovisnim medijima, civilnim organizacijama te inicijativama koje su poticale izlazak na izbore. To je bio javni dio operacije i trebao je stvoriti ista pravila igre za obje strane.
John Sipher, agencijski operativac (nakon izbora će postati šef agencijske postaje u Srbiji), aktivno je sudjelovao u tom projektu i potvrdio da je CIA ulila “milijune dolara u kampanju protiv Miloševića”. “Jedan od modela djelovanja bilo je sastajanje s ključnim ljudima opozicije u inozemstvu gdje su na ruke dobivali gotov novac”, rekao je. Primarni je cilj bio utjecati na svijest ljudi, a ne lažirati izbore. Clinton je rekao da se nisu koristili hladnoratovskim obrascima djelovanja CIA-e pa tako nisu svjesno lagali biračima kako bi ih privoljeli da glasaju za američke favorite.

“Zbog prirode našeg djelovanja u Srbiju je bilo bitno lakše prodrijeti nama nego ljudima koji nisu skrivali svoje aktivnosti, recimo tako. Upletenost američke obavještajne zajednice u izbore je bila supstancijalna. Washington je iskoristio sve instrumente naše nacionalne moći kako bi rezultat izbora odgovarao željama SAD-a.” Tako je operaciju za Foreign Affairs objasnio Douglas Wise, tadašnji CIA-in operativac na Balkanu.

image
Poderani plakat Slobodana Miloševića
Eric Cabanis/AFP

Svoju su ulogu imale i nevladine organizacije (NGO). IRI (International Republican Institute), NGO koji financira američka vlada, obučio je više od 15 tisuća aktivista kako nadzirati biračka mjesta. To je bilo posebno važno na izborima za predsjednika SRJ u rujnu. Aktivisti su zbrajali glasove usporedo s državnim službenicima. Prvi su službeni rezultati govorili kako je Milošević u malom vodstvu ispred Vojislava Koštunice, a onda su se oglasili promatrači koji su objavili da je izgubio, i to čisto. Nakon toga je vlast pokušala manipulacijom delegitimirati pobjedu Koštunice, što je rezultiralo prosvjedima. Milošević tada više nije imao snage obuzdati opoziciju i morao je odstupiti. A onda je u prosincu njegova Socijalistička partija Srbije (SPS) doživjela izborni debakl. I uskoro će Milošević biti izručen u Haag.

Tajno i otvoreno

Operativci su i danas vrlo zadovoljni. Wise je rekao da su Sjedinjene Države napravile “veliku razliku” i da je “kombinacija” tajne i otvorene taktike dovela “do pozitivnog ishoda”. Dodatna im je potvrda, navode, što im je većina tada vodećih srpskih opozicionara kasnije potvrdila da bez njihove pomoći ne bi uspjeli. A ta je pomoć uključivala sve, od oglašavanja, preko financiranja do toga što će opozicija poduzimati tijekom kampanje. Agenti ne skrivaju svoje zadovoljstvo: konačno, koliko je puta ratni zločinac srušen s vlasti na izborima?

image
Grafit na dućanu Marka Miloševića
Eric Cabanis/AFP

Dodatna je potvrda da je vlast ozbiljno shvatila prijetnju i pokušaj ubojstva Vuka Draškovića, jednog od tadašnjih lidera opozicije. Koji je u jeku NATO intervencije bio u vladi Slobodana Miloševića. U kojoj je tada bio i u njoj ostao do kraja Aleksandar Vučić. Kao ministar informiranja.

John McLaughlin, zamjenik direktora CIA-e 2000. godine, potvrdio je operaciju sljedećim riječima: “Upoznat sam s time, ali o tome ne mogu razgovarati”, rekao je Shimeru. Wise je bio bitno otvoreniji: “Na Balkanu se tada nešto moralo učiniti, a uplitanje u izbore bilo je krajnje sredstvo koje je opravdano ciljem: genocidni manijak više nije na vlasti.”

Svi sugovornici tvrde da je to bio posljednji slučaj da se CIA tako upletala u izbore. Planirala je takvo nešto i u Iraku 2005. godine, ali je odustala. Odluku je donio tadašnji američki ambasador u Bagdadu John Negroponte. Između ostalog, nije postojala osoba poput Miloševića protiv koje bi se usmjerila kampanja. I tako je uplitanje CIA-e u izbore u Srbiji 2000. godine bilo “izvanredna” mjera koja je odražavala izvanredne okolnosti, zaključuju u Agenciji.

image
Slobodan Milošević netom pred izručivanje u Haag 2001. godine
Koca Sulejmanovic/AFP

U razgovoru sa Shimerom svi se kunu da CIA takvo što više ne radi. I bez obzira na Đuru Čvorovića, čini se da imaju pravo: Agencija više ne utječe na izbore tako. “Nije da se takve ideje ne javljaju, ali tijekom Obamine administracije bile su odbačene”, rekao je Anthony Blinken, koji je u toj vladi bio na nizu pozicija u vanjskopolitičkom i sigurnosnom aparatu. A sada je glavni vanjskopolitički savjetnik demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena.

CIA pomno prati političke procese i koristi se novim sredstvima. Koja su, čini se, sofisticiranija od ruskih. Upliv ruskih tajnih službi u izbore u gotovo je svim slučajevima otkriven, od američkih 2016. godine pa do europskih prošle godine. Ali, FSB i GRU više, očito, nisu što su nekad bili: što potvrđuje šeprtljavost pri pokušaju likvidacije bivšeg agenta Sergeja Skripalja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. lipanj 2020 08:01