Nastup hrvatskog i srpskog "lidera" u BiH, Dragana Čovića i Milorada Dodika, pred ambasadorima Vijeća sigurnosti UN-a u povodu 25. godišnjice Daytona, pretvorio se u veliki debakl i blamažu.
Taj "online" sastanak (tzv. Arria Formula) organizirao je ruski predstavnik u UN-u Vasilij Nebenzja (Rusija je trenutačno predsjedavajuća zemlja Vijeća sigurnosti).
Naime, ruski ambasador pozvao je na sastanak, kako je rekao, nacionalne lidere triju naroda (Izetbegovića - Dodika - Čovića), a ne članove Predsjedništva BiH, što je želio Bakir Izetbegović i zbog čega je odbio nastupiti, čime je okrenuo vodu na svoj mlin i ostvario dodatne poene na međunarodnoj sceni dok se ostala dvojica mogu samo pokriti ušima i pokušati popraviti štetu.
I Francuska, Belgija i Velika Britanija isto to su prigovorile Nebenzji, koji se pravdao da je želio pozvati najjače predstavnike triju konstitutivnih naroda, podcrtavši još da je riječ o neslužbenom sastanku.
Nastupio je i Valentin Inzko, visoki predstavnik međunarodne zajednice. Inzko je rekao da je Dayton garancija cjelovitosti i jedinstva BiH te prozvao RS, kazavši da se u tom entitetu najčešće vodi "suprotna politika" te napomenuo da se tamo veličaju ratni zločinci. Spomenuo je da ni sarajevska misa za Bleiburg "ne predstavlja europske vrijednosti".
Dodik i Čović u svojim su se istupima obrušili na visokog međunarodnog predstavnika Valentina Inzka tražeći njegov odlazak, što uopće nije impresioniralo predstavnike vodećih međunarodnih igrača, koji su svi redom (Njemačka, Velika Britanija, Francuska, SAD i EU) dali podršku ne samo osobno Inzku, nego i tom međunarodnom (Daytonskom) institutu u BiH. Dodik je napomenuo da su protiv međunarodnog predstavnika - Srbija i Republika Srpska, ali i "Hrvatska i pola Federacije BiH", misleći tu na Hrvate.
Dodik je tako uvalio i Hrvatsku u svoje igre (podsjetimo da je samo Rusija zalaže za ukidanje Ureda viskog predstavnika), ali to Zagreb treba riješiti s njim i dodatno s Čovićem, ali iz krugova bliskih Banskim dvorima doznajemo da Dodiku "hrvatska vlada ni jednom svojom izjavom ili gestom nije dala povoda za takav stav", a Hrvatska nikada nije pozivala na ukidanje Ureda visokog predstavnika, mada to kako znamo nije trajna kategorija nego je OHR privremene funkcija dok se ne stvore uvjeti da BiH profunkcionira kako bi rekli kao "normalna država" jer tada Ured nema više svrhu.
No, kako god bilo, ne može se Dodiku dozvoliti da s "Hrvatskom pere zube" za svoje (i zna se čije) potrebe jer se već kalkulira da je o tome razgovarao prilikom svog boravka u Zagrebu kod Zorana Milanovića.
Čović je, pak, to odšutio. U svom poznatom stilu Dodik je prvo pozvao da se Inzka "zaustavi" i dodao da je on "monstrumom koji mrzi Srbe" te u to usput uvukao i Hrvate u BiH, kazavši da i njih mrzi. Opleo je i po njegovu prethodniku Paddyju Ashdownu kojeg je nazvao kriminalcem koji je uništavao Dayton i kreirao BiH i "to su radili njegovi nasljednici, uključujući i Inzka", ljutit je bio Dodik. Osim toga, Dodik je pred ambasadorima svjetskih sila rekao da će u protivnom početi "razmatrati" soluciju "početka integracije RS-a s matičnom zemljom Srbijom".
- Kako je Albancima na Kosovu dopušteno da imaju svoju državu? Zašto se to ne dopusti i Srbima - istaknuo je Dodik u svom istupu. Optužio je Inzka da "govori uime samo jednog naroda - Bošnjaka" te da "govori stvari zbog kojeg ga u Sarajevu tapšaju po leđima".
Dodik je, podsjetimo, već i prije tražio promjene u sastavu Ustavnog suda BiH. Dodik traži da se iz njega isključe strani suci. Dragan Čović bio je nešto suzdržaniji pa je Inzku zamjerio da su mu izvješća površna i nepotpuna, a uhvatio se svoje omiljene teme koja ga tišti - izbornog zakona, odnosno izmjene u smislu da svaki narod (sam) bira svog predstavnika, a ne da se drugi miješaju, jer je upravo tako u Predsjedništvo BiH došao Željko Komšić. Treba reći da isti izborni zakon funkcionira 25 godina te da se i sam Čović prema njemu već birao u Predsjedništvo.
- Biranje političkih predstavnika Hrvatima je umanjivanje naših interesa - rekao je Čović. Prema njemu, namještanje izbora i nametanje doveli su do tri izbora člana Predsjedništva na štetu Hrvata. U BiH postoji fragmentirano političko tijelo, postoji zastoj u provođenju reformi, konstitutivni narodi i građani ne mogu se osjećati sigurno ako se druga dva konstitutivna naroda ne osjećaju sretno, reforme Izbornog zakona su neophodne kako bi se izbori 2022. održali na ispravan način i na tome će se raditi u sljedećih šest mjeseci, rekao je Čović.
No, u svojim govorima predstavnici EU i SAD-a osudili su veličanje ratnih zločinaca te negiranje genocida u Srebrenici. Njemački predstavnik Günter Sautter istaknuo je da je nezadovoljan sastankom jer je dobio monologe umjesto dijaloga, ali i stao na stranu Inzka kazavši da mu "mi zahvaljujemo na radu na očuvanju mira i pomirenja u različitim segmentima društva" te da se nastavlja "potpora vama i vašem uredu". Sautter je dodatno poklopio Dodika i Čovića podržavši strane suce u radu Ustavnog suda BiH.
- Njihovo iskustvo je ključno kako bi se uspostavilo sudstvo u skladu s Daytonom, a verbalni napadi i neprimjeren jezik protiv suda ne smije se tolerirati - dodao je Sautter.
I zamjenik američkog veleposlanika pri UN-u Richard Mills podržao je OHR kazavši da je Inzko "potreban BiH radi održavanja mira i donošenja bitnih odluka".
Iako su u UN-u još predstavnici Trumpove administracije, vjerojatno se već može osjetiti vjetar koji će uskoro početi puhati iz Bijele kuće dolaskom Joea Bidena, prema Balkanu, za koji će, kako se predviđa, SAD imati više sluha i znanja.