Slojevita međuovisnost teorija je globalnih odnosa koju su formulirali Robert Keohane i Joseph Nye, jedan od najvećih teoretičara međunarodne politike koji nas je napustio prije nekoliko dana (autor teze o mekoj sili, soft power). Iako se realizam opet potvrđuje kao ključna teorijska paradigma koja precizno opisuje odnose među akterima međunarodnih odnosa, pogled na pojedini slučaj bit će bistriji ako se upari s teorijom slojevite međuovisnosti. Bliski istok je idealan primjer.
"Peti krug pregovora Irana i SAD-a zaključen je u Rimu s određenim, ali ne i konačnim napretkom", napisao je omanski ministar vanjskih poslova Badr bin Hamad al Busaidi. Formalno pregovaraju Washington i Teheran, ali na tijek pregovora utječe Izrael koji želi uništenje nuklearnog programa te Rusija i Kina koje daju snažnu podršku Iranu iako ne žele da postane nuklearna sila - Peking ima negativno iskustvo Demokratske Narodne Republike Koreje (DPRK), Sjeverne, koja ga je, stekavši nuklearno oružje, dovela u situaciju da nema više utjecaj na politike te države kakav je imao.
Rijad želi američku zaštitu
Saudijska Arabija i UAE zainteresirano promatraju, Rijad ne isključuje zahtjev za nuklearnim oružjem ako ga se dokopa Iran, a SAD mu ne ponudi zaštitu. Turska je proširila utjecaj na Siriju, smiruje odnose s Kurdima i zainteresirana je da ne dođe do nove krize koja bi izazvala regionalna previranja, osobito joj ne odgovara mogućnost daljnjeg jačanja Izraela kao posljedice napada na Iran. Trump želi kreirati regionalnu stratešku stabilnost svođenjem iranskog nuklearnog programa na sigurno civilni i na tom valu osigurati sporazum Arabije i Izraela čime bi se stvorio snažan kontrapunkt Teheranu. U tom projektu glavna mu je prepreka Izrael koji ne zaustavlja agresiju na pojas Gaze, sve je bezobzirniji u operacijama na Zapadnoj obali dok u Siriji ne odustaje od postavljenih ciljeva, onemogućiti Damask da se približi granicama zbog čega čvrsto drži teritorij unutar te zemlje. Libanon je dodatni element izraelske regionalne slagalice gdje neće dopustiti bilo kakvu obnovu vojne snage Hezbollaha, šijitskog militantnog pokreta koji ima podršku Teherana, ali je teško stradao u nizu izraelskih diverzija među kojima je globalni interes izazvalo decimiranje lidera pokreta eksplozijama dojavljivača.
Iranski interes je postići dogovor s Trumpom kako bi se uklonile sankcije koje guše ekonomiju te omogućio slobodni izvoz nafte i povratak stranih investicija i također izbjeći izraelski napad. Istodobno ne smije napraviti preveliki ustupak jer bi time dodatno narušio ionako narušenu sliku moći nakon što nije uspio ni na koji način pomoći Hamasu u pojasu Gaze i Hezbollahu uz gubitak Sirije kao saveznika. Zbog toga iranski pregovarači kao uvjet svih uvjeta stavljaju pravo na obogaćivanje urana čemu se SAD protivi. Teheran je, izgleda, spreman ograničiti svoj nuklearni program i dopustiti strože kontrole, ali ništa više od toga i to je točka na kojoj su pregovori zapeli.
Trumpov nedavni posjet regiji (bez Izraela) Teheranu je pokazao da želi sklapati poslove i da je iranski nuklearni program jedan od željenih poslova. Istodobno, Trump se podosta razoružao kad je riječ o pregovaračkim polugama pritiska jer iranski režim zna da na svaki način želi izbjeći vojnu intervenciju iako nije isključeno da model napada na jemenske Hutije primijeni na Iran.
Upitan uspjeh napada na hutiste
Riječ je o nesumjerljivim veličinama, a i navodni uspjeh u jemenskom napadu je upitan jer hutisti i dalje redovito ispaljuju projektile prema Izraelu, prestali su samo gađati brodove što nije vratilo promet u Crveno more jer im brodari ne vjeruju. Trump se suočava s dodatnom varijablom, Izraelom, u kojem raste podrška napadu na Iran kako bi se razorio nuklearni program koji bi u nekom trenutku mogao postati egzistencijalnom prijetnjom Državi. Middle East Forum (MEF), konzervativni, realno protuiranski američki think tank, navodi da izraelska vanjska obavještajna služba Mossad i vlada premijera Benjamina Netanyahua, koji je neprekidni regionalni rat postavio organizacijskim principom svoje politike zbog čega je srušio Trumpovo primirje u pojasu Gaze, motre pregovore držeći zračne snage u pripravnosti radi napada na iranska nuklearna postrojenja. I toga su svjesni u Teheranu pa su upozorili SAD da će snositi odgovornost zbog mogućeg izraelskog udara. Poznata nepoznanica u jednadžbi je mogućnost da se Izrael preračuna kad je riječ o svojim kapacitetima pa doživi snažan kontraudar: U tom slučaju SAD bi se morao aktivnije uključiti u vojne operacije.
U Teheranu su svjesni da američka strana ima na umu da su pregovori s DPRK propali 1994. zbog pitanja verifikacije i tajnih programa i ta je zemlja dvanaest godina kasnije izvela nuklearni test i sada posjeduje nuklearno oružje. SAD ne želi da se takav scenarij ponovi. Teheran zbog toga vodi pregovore i preko medija pa predsjednik Masoud Pezeshkian poručuje da neće odustati od obogaćivanja urana ni pod prijetnjom novih sankcija. "Nije da ćemo umrijeti od gladi ako odbiju pregovarati s nama ili nametnu sankcije. Naći ćemo način da preživimo", rekao je iranski predsjednik. Teheran je nedvojbeno spreman i na takav ishod, ali i svjestan da tako nastavljaju rasti unutarnje tenzije u situaciji kad se, zbog starosti vrhovnog religijskog vođe Alija Hameneija (86) - na vlasti od 1989. godine - zemlja nalazi pred neizvjesnim prijenosom vlasti. Kompromis sa SAD-om smanjio bi unutarnji pritisak stvarajući prostor urednijem traženju rješenja za vrhovnu vlast kad Hameneija odnese biološka neumitnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....