Europljani ne osjećaju da su potpuno isključeni iz pregovora o okončanju rata u Ukrajini ni da su nebitni promatrači, kako ih ruski mediji pokušavaju prikazati. Iako EU i NATO formalno nisu dio sastanaka koje vodi američki predsjednik Donald Trump, u Bruxellesu ipak vjeruju da im Trump "ne radi iza leđa" te da se s njima redovito konzultira. Učinio je to američki predsjednik nekoliko puta prije sastanka s Putinom, a odmah nakon tog sastanka je, već u subotu rano ujutro, putem videokonferencije izvijestio ključne europske čelnike o sastanku na Aljasci.
Uz ukrajinskog predsjednika Zelenskog, od europskih su lidera na sastanku sudjelovali predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, francuski predsjednik Emanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, talijanska premijerka Giorgia Meloni, poljski predsjednik Karol Nawrocki i finski predsjednik Alexander Stubb. Sudjelovali su i britanski premijer Keir Starmer i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte.
Naklon ovog su razgovora lideri EU imali odvojene razgovore s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim, a nakon toga sami europski lideri bez Zelenskog. Europski lideri nisu prenijeli sadržaj razgovora ali u EU je odmah u subotu već zakazan sastanak stalnih predstavnika država članica da bi se koordinirali sljedeći koraci. Taj sastanak je održan uz najveći stupanj zaštite da bi se spriječilo curenje detalja.
Prema prvim reakcijama europskih lidera, da se naslutiti da nisu iznenađeni ishodom sastanka Trump-Putin, da nisu odmah očekivali konkretne rezultate i da su zapravo anticipirali ovakav ishod. Europski diplomati smatraju da nije toliko važno kako se sastanak percipira u javnosti, pogotovo dojam o "izlasku Putina iz međunarodne izolacije", nego su važniji sadržaj i nastavak napora za okončanje rata. Europski diplomati očekuju nastavak ovih napora i pripremaju se za sve moguće scenarije.
Iz EU ponavljaju da postoji gotovo pa konsenzus oko ključnih stavova i načela oko Ukrajine. Prvi je da se prvo mora proglasiti primirje da bi se razgovori o mirovnom sporazumu održali u atmosferi u kojoj Ukrajina ne bi pregovarala u vrijeme dok traju razaranja. Čini se da Putin želi ovo zaobići nudeći "izravan mirovni sporazum" i prije primirja. I Trump je u prvim reakcijama poručio da je "mirovni sporazum bolji od primirja".
Nadalje, za EU je bitno da pregovori u kojima se ništa ne bi odlučilo o Ukrajini bez Ukrajine kao polaznu točku imaju "linije dodira" na terenu. EU stoga pozdravlja poziv Trumpa Zelenskom za sastanak u Washingtonu i mogući trojni sastanak Trumpa s Putinom i Zelenskim.
Ako bi ishod mirovnih pregovora uključivao teritorijalne ustupke i zadirao u načelo teritorijalnog integriteta, onda bi o tome trebala odlučivati Ukrajina sama, a ne netko sa strane u njezino ime. Za EU bi na kraju kao "realnost na terenu" mogao biti i neki zamrznuti konflikt, u kojemu Ukrajina ne bi imala vlast i kontrolu nad dijelom teritorija, ali formalno se ne bi priznao kao teritorij Ruske Federacije. To bi omogućilo nastavak pregovora o članstvu Ukrajine u EU i ne bi bio jedini slučaj. Cipar je već dulje od 20 godina član EU, a nema kontrolu nad sjevernim dijelom zemlje, koji EU smatra "okupiranim područjem".
I na kraju, EU ustraje u tome da u svakom slučaju moraju postojati sigurnosna jamstva za Ukrajinu i pritom pozdravljaju spremnost Sjedinjenih Američkih Država da sudjeluju u tome. Trump je prošli tjedan "pozitivno iznenadio" europske lidere kada je rekao da je SAD spreman sudjelovati u tome. Do sada je Trump odbacivao svaku mogućnost sudjelovanja SAD-a u pružanju sigurnosnih jamstva Ukrajini, što bi uključivalo fizičku prisutnost na teritoriju Ukrajine. Amerikanci i dalje odbacuju mogućnost bilo kakvog angažiranja NATO-a u pružanju sigurnosnih jamstava Ukrajini, što je ustupak Moskvi. Ali ako u tome budu sudjelovale Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Poljska te uz njih i SAD, to bi bila snažna poruka Moskvi i, kako se kaže vojnim rječnikom, "sredstvo odvraćanja" jer su sve te zemlje članice NATO-a i napadi na njih ne bi prošli bez reakcije.
Europska unija je ipak važna i za Rusiju iako Moskva ne želi to previše naglašavati u ovom trenutku jer želi stvoriti dojam o "nevažnosti Europske unije", čemu često doprinosi i Donald Trump kada s vremena na vrijeme o nekim liderima EU govori da su "dobri dečki", ali "potpuno irelevantni". Europska unija je sporo uvodila sankcije Rusiji i neće ih tek tako ukinuti. A vraćanje normalnih odnosa s Rusijom na staro nije izgledno. Na kraju krajeva i Trump želi da Europljani ubuduće kupuju više američkog plina i nafte, što nužno znači da nastave plan potpunog prekida uvoza tih energenata od Rusije. U svakom slučaju, Europljani prvi sastanak Trumpa i Putina vide samo kao početak, ne žele prejudicirati ishod, ali se pripremaju za sve opcije. Za sada nastavljaju jačati sankcije protiv Rusije - pripremaju i 19. paket - te svaku moguću pomoć Ukrajini, od političke preko financijske do vojne.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....