Dobri poznavatelji kremaljskih prilika već dugo spominju poznatu priču koju je ruski čelnik Vladimir Putin u nekoliko navrata ispričao o svom susretu sa štakorom u djetinjstvu. Palicom ga je potjerao niz hodnik i stjerao u kut. Štakor nije imao kamo pobjeći pa je nasrnuo na malenog Vladimira.
- Najednom se bacio na mene. Dobio sam tada vječnu lekciju o značenju izraza ‘stjeran u kut‘, ispričao je Putin, a priča se nalazi i u njegovoj službenoj biografiji.
Danas, dok ruska vojska u Ukrajini bilježi gubitke, a Putin je, čini se, stjeran u kut, mnogi se pitaju: hoće li se Putin, u potezu očajnika, baciti na svoje neprijatelje? Počeo je zveckati nuklearnim oružjem i to je jedina karta koju još može odigrati, piše Daily Mail.
U govoru u kojemu je u petak objavio aneksiju četiri ukrajinske regije, Putin je obećao da će upotrijebiti sva sredstva koja su Rusiji na raspolaganju kako bi obranio teritorij na koji, po njegovu mišljenju, Rusija polaže pravo.
Također je podsjetio da su Sjedinjene Američke Države prve u svijetu koristile nuklearno oružje kada su u Drugom svjetskom ratu na Hirošimu i Nagasaki bacile atomsku bombu i "tako stvorile presedan".
Bijela kuća je već upozorila da će Rusija snositi katastrofalne posljedice ako Putin doista učini nezamislivo i pritisne gumb za lansiranje.
Za sada, analitičari oprezno sugeriraju da je rizik da će Putin doista to učiniti, zapravo, dosta malen, a CIA izvještava kako nema naznaka da bi Putin mogao koristiti nuklearno oružje.
Ruski nuklearni arsenal
Nitko ne može predvidjeti hoće li Vladimir Putin, koji u petak puni 70 godina, i za kojega se već mjesecima govorka da ima zdravstvenih problema, stjeran u kut donijeti odluku koja će imati katastrofalne posljedice za cijeli svijet.
Smatra se da Rusija, odmah iza SAD-a, ima najveći nuklearni arsenal na svijetu, a sastoji se od ‘taktičkih bombi‘ manje snage te strateškog oružja koje može uništiti čitave gradove i naselja.
Taktičke nuklearne bombe, snage između deset i 100 kilotona, dizajnirane su za korištenje na bojnom polju. Primjerice, atomska bomba bačena na Hirošimu 1945. godine imala je oko 18 kilotona.
Mala je vjerojatnost da će se Putin odlučiti na korištenje strateškog nuklearnog oružja, smatraju analitičari, no puno je niži prag za korištenje taktičkog nuklearnog oružja, a Rusija ih ima gotovo 2000. Putin bi se, primjerice, mogao odlučiti na lansiranje krstarećih projektila Kalibr s broda u Crnom moru ili sa zrakoplova iznad ruskog teritorija. Jedna od opcija je ispaljivanje balističkog projektila Iskander kratkog dometa.
Putin bi prethodno spomenuto oružje mogao smatrati pucnjem upozorenja, iznad otvorenog mora ili ispod njega - daleko od bojnog polja i mogućnosti da bude žrtava. To bi se smatralo demonstracijom moći i zastrašivanjem protivnika.
Međutim, to ne bi prošlo bez posljedica jer bi elektromagnetski puls spržio elektromrežu unutar određenog radijusa, dok bi radioaktivna prašina zonu u kojoj se dogodila eksplozija, kao i okolna područja, učinila ekstremnom biološkom opasnošću.
Također bi se moglo dogoditi da nuklearni oblak krene prema zapadu iznad zemalja članica NATO-a, što bi se možda moglo protumačiti kao napad na članicu NATO-a.
Putinova jedina opcija
Visoki dužnosnik ministarstva obrane SAD-a, koji je želio ostati anoniman, smata da bi do demonstracije moći moglo doći u Crnom moru, upotrebom taktičke nuklearne bombe u Ukrajini, prenosi Times.
Takva Putinova odluka mogla bi se pokazati rizičnom. Može se dogoditi pogreška jer bi projektil mogao pogoditi ruski grad blizu ukrajinske granice, poput Belgoroda, otkriva izvor.
Uspješna upotreba taktičkog nuklearnog naoružanja pokrenula bi spiralu eskalacije sukoba. NATO bi morao ili popustiti zahtjevima Kremlja ili riskirati daljnje nuklearne napade koji bi mogli izmaći kontroli.
Ako NATO ostane pri čvrstom stavu, Putinu bi se taj potez mogao obiti o glavu. Ne bi dobio taktičku prednost na bojištu te bi riskirao gubljenje podrške među saveznicima, poput Kine i Indije.
Kako dalje prenosi Daily Mail, Putin bi stoga, ako želi signalizirati Zapadu da misli ozbiljno, mogao razmotriti da mu je jedina opcija da baci nuklearno oružje na ukrajinske položaje, bez obzira na to jesu li ciljevi vojska, civili ili infrastruktura.
- To bi bila jedna od najvećih odluka u povijesti, ističe Andrej Baklicki, viši istraživač na Institutu UN-a za istraživanje nuklearnog razoružanja.
Analitičari pretpostavljaju da bi čak i Putinu bilo teško donijeti tu odluku. Postao bi prvi svjetski čelnik nakon američkog predsjednika Harryja Trumana koji je naredio nuklearni napad.
- U Rusiji je još uvijek tabu prijeći tu granicu, rekla je Dara Massicot, bivša analitičarka ruskih vojnih kapaciteta u američkom Ministarstvu obrane.
Štoviše, vrlo je diskutabilno koliku bi taktičku prednost Putinu donijela uporaba taktičke nuklearne bombe.
- Takozvane taktičke nuklearne rakete za uporabu na bojnom polju imaju snagu između jednog i 50 kilotona, izjavio je general Richard Barrons, bivši šef zapovjedništva združenih snaga Velike Britanije za Financial Times.
Što je cilj vrijedan te cijene?
Analitičari također imaju problema s prepoznavanjem ciljeva na bojnom polju koji bi bili vrijedni ogromne cijene koju bi Putin platio. Pitaju se bi li Putin ponovio napad, ako jedan nuklearni udar ne bi zaustavio ukrajinsko napredovanje.
Pavel Podvig, viši istraživač na UN-ovu Institutu za razoružanje u Ženevi, primjećuje da na bojišnici u Ukrajini nema ‘velikih koncentracija trupa‘ koje bi se mogle gađati.
Smatra da bi napad na gradove, u nadi da bi mogao natjerati Ukrajinu da se preda, bio užasna alternativa.
- Odluka da se hladnokrvno ubiju deseci i stotine tisuća ljudi je vrlo teška. I treba biti, rekao je.
Nadalje, nuklearka bi vjerojatno pala na teritorij koji je na referendumu ilegalno pripojen Rusiji. Zbog zračenja i radioaktivnih čestica ondje nitko ne bi mogao živjeti.
Kako dalje špekulira Daily Mail, ovakvo obrazloženje moglo bi navesti Putina da zaključi kako bi jedina vjerodostojna učinkovita uporaba nuklearnog arsenala bila da napadne članicu NATO-a. Putin bi mogao zaključiti da bi samo takav potez mogao SAD prisiliti da odustane.
Nuklearni napad na članicu NATO-a značio bi promptnu aktivaciju članka 5. kolektivne obrane. Dosad se NATO na članak 5. pozvao samo u jednom slučaju i to u odgovoru na terorističke napade u Sjedinjenim Državama 11. rujna 2001. godine.
David Petraeus govorio je o tome kakav bi potencijalni odgovor NATO-a mogao biti ako bi Putin odlučio upotrijebiti nuklearni arsenal.
- Odgovorit ću vam hipotetski, NATO bi pokušao uništiti sve rusko konvencionalno oružje koje možemo vidjeti i identificirati na bojnom polju, ali i na Krimu i svakom brodu u Crnom moru. Ovo je toliko strašno da mora postojati odgovor. Ne može proći bez odgovora, rekao je Petraeus.
Nitko ne zna kako Putin razmišlja
Nervozni promatrači prilika u Kremlju priznaju da ne mogu biti sigurni kako Putin razmišlja, čak niti je li racionalan i dobro informiran.
Bivši KGB-ov agent pokazao je sklonost riziku. Čak i zapadnim obavještajnim agencijama sa špijunskim satelitima, teško je reći blefira li Putin.
- Nemamo praktične dokaze u američkoj obavještajnoj službi da je Putin blizu odluci da upotrijebi nuklearno oružje, rekao je nedavno direktor CIA-e William Burns.
Nuklearno oružje dalekog dometa koje bi Rusija mogla koristiti u izravnom sukobu sa SAD-om spremno je za borbu, ali ne i zalihe bojevih glava za kraće domete, tzv. taktičko oružje koje bi Putin mogao upotrijebiti u iskušenju, tvrde analitičari.
- Oružje je u skladištu. Mora se izvaditi iz bunkera, utovariti u kamione, prevesti do lansirnih sustava, rekao je.
Valja znati da Rusija nije objavila potpuni popis svog taktičkog nuklearnog oružja i njegovih mogućnosti. Putin bi mogao narediti da se oružje kraćeg dometa potajno pripremi za iznenadnu uporabu.
No, vađenje oružja iz skladišta bez skrivanja također je taktika koju bi Putin mogao upotrijebiti za stvaranje pritiska, bez namjere da ga upotrijebi.
Očekivao bi da će američki sateliti uočiti tu aktivnost i možda bi se mogao nadati da će pokazivanje zuba preplašiti nuklearne sile i nagnati ih da se suzdrže od podrške Ukrajini.
- Mislim da se neće dogoditi grom iz vedra neba, rekao je Nikolaj Sokov, koji je sudjelovao u pregovorima o kontroli naoružanja dok je radio za rusko ministarstvo vanjskih poslova, a sada je u Bečkom centru za razoružanje.
Putin se možda nada da će prijetnje nuklearnim arsenalom usporiti opskrbu Ukrajine oružjem sa Zapada te da će dobiti na vremenu kako bi obučili 300.000 mobiliziranih rezervista.
Analitičari strahuju da bi Putin ubrzo mogao shvatiti da nema više puno opcija ako nastaviti gubiti teritorij u Ukrajini, a rizik od uporabe nuklearnog oružja raste.
- Putin ruši mnoge mostove za sobom, mobilizacijom, pripajanjem novih teritorija. To sugerira da je uložio sve na pobjedu pod svojim uvjetima. Vrlo sam zabrinuta kamo nas to vodi i hoće li na kraju pasti neka odluka o uporabi nuklearnog oružja, zaključila je Massicot.