Vlada kancelara Friedricha Merza usuglasila je zaštitu razine mirovina s koalicijskim partnerima iz Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), ali se kancelar suočio s pobunom unutar zastupničkog kluba demokršćana CDU/CSU. Merzova vlada dogovorila je veće izdvajanje iz plaća kako bi mirovine u Njemačkoj ostale na oko polovici iznosa prosječne plaće. No, mladi demokršćani pobunili su se protiv dodatnog plaćanja za mirovine starijih. Riječ je o 18 glasova, što znači da vladin prijedlog neće proći u Bundestagu jer vladajuća koalicija CDU/CSU i SPD-a ima samo tijesnu većinu od 12 mjesta u parlamentu.
Cilj je reforme prosječnu mirovinu fiksirati na razinu od 48 posto prosječne plaće do 2031. godine - prema izračunu za umirovljenika s radnim stažem od 45 godina i prosječnom plaćom. Cilj promjena bio bi ublažavanje daljnjeg klizanja mirovina prema dolje kad se broj umirovljenih nastavi povećavati u odnosu na broj zaposlenih.
Raskol sve dublji
Spor zbog mirovina unutar demokršćana eskalirao je tijekom vikenda. Merz nije uspio riješiti sukob na nacionalnoj konvenciji organizacije mladeži demokršćanske unije. Oni su jednoglasno odlučili da neće popustiti kancelaru i SPD-u, što stvara sve dublje podjele unutar CDU i CSU.
Jedno od rješenja moglo bi biti odgađanje rasprave, do povoljnije prilike. No, ni to se sada ne čini kao realni izlaz. Naime, SPD se striktno protivi ponovnim pregovorima o paketu. Ne, to je već dogovoreno, istaknula je liderica SPD-a i ministrica rada Bärbel Bas. SPD je već morao napraviti bolne ustupke CDU/CSU po pitanjima socijalne pomoći i zaoštravanja politike migracija. Sad se od demokršćana očekuje da oni progutaju gorku pilulu povećanih izdvajanja za mirovine.
Nakon što je organizacija mladih demokršćana Junge Union (Mlada unija) prošli vikend na nacionalnoj konvenciji poručila da im je to neprihvatljivo sa stajališta "međugeneracijske pravde", kancelar Merz poslao je poruku da ne prihvaća nikakvu promjenu. Trenutačno se rješenje ne vidi, analizira se mogućnost manjinske vlade ili, pak, parlamentarnog glasanja o povjerenju Merzu.
Fiksiranje mirovina do 2031. dio je koalicijskog sporazuma sa SPD-om koji inzistira na tome. Mladim demokršćanima sporno je to što bi promjene, ako se uvedu, bile dalekosežnije. Procjenjuje se da bi dodatni troškovi do 2040. iznosili 115 milijardi eura, navodi magazin Stern.
"Ako negdje zaustavite automobil, a zatim poslije nastavite voziti, nastavljate voziti s mjesta gdje ste stali, a ne s mjesta gdje biste bili da niste stali", izjavio je Merz u nedjelju, braneći koalicijski dogovor.
Bukti svađa u Njemačkoj, kancelar odabrao stranu: ‘Rat je završio, slobodno ih deportirajte tamo!‘
Ne smijemo voditi politiku na štetu mlađe generacije, rekao je Merz nakon sastanka Izvršnog odbora CDU krajem listopada. Sad mu mladi demokršćani prigovaraju upravo to: da probleme starijih želi riješiti preko njihovih leđa. Najavio je da će se demokršćani i SPD uz zakon obvezati na dubinsku mirovinsku reformu, koja bi trebala stupiti na snagu 2032. godine. Očekuje se da će komisija zadužena za izradu prijedloga za reformu mirovinskog sustava početi s radom ove godine, ranije nego što je prvobitno planirano. No, pitanje je hoće li to umiriti nezadovoljnike. Politički bi šteta bila golema ako bi se mirovinski paket, o kojem se kabinet već dogovorio, morao povući, piše Stern.
Rizik glasanja
Vođa bavarskog CSU Markus Söder slaže se s podmlatkom stranke i predlaže ponovne pregovore sa SPD-om, iako SPD to kategorički isključuje, prenio je Tagesschau. Sve više zastupnika CDU/CSU iskazuje solidarnost s podmlatkom stranke. Ukupno bi oko 50 zastupnika CDU/CSU moglo potencijalno odbiti prijedlog zakona, izvijestila je javna televizija ZDF.
Kako god na kraju ispalo, šteta je već velika. "Gubitak autoriteta i povjerenja u Merza, kako javnosti tako i unutar njegove stranke, značajno se ubrzava", izjavio je za Spiegel Matthias Machnig, utjecajni socijaldemokrat. Postavlja se pitanje jesu li Merz i CDU/CSU "još uvijek sposobni vladati i formirati koaliciju", upozorava Machnig, nekadašnji šef kampanje kancelara Gerharda Schrödera. Ova zemlja ne može si priuštiti kancelara bez autoriteta i sigurne većine, ističe iskusni političar.
Njegova je preporuka Merzu da sazove glasovanje o povjerenju i poveže ga s paketom mirovinske reforme. U studenome 2001. Schröder je tražio da mu Bundestag glasa o povjerenju, što je povezao s odlukom o slanju Bundeswehra u Afganistan, što je u to doba bilo eksplozivno političko pitanje. Schröder je prošao, Bundestag mu je izglasao povjerenje, s dva glasa razlike. Za Merza nema lakog izlaza, piše Spiegel.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....