“Moji kolege mogli bi me ubiti ako doznaju da sam razgovarao s novinarima. Ozbiljno vam kažem. Ne znam za što su sve sposobni”, kaže Jordi Cruz, Katalonac koji radi za policijsku obavještajnu službu.
Cruz, kojemu to nije pravo ime, živi u sunčanoj Barceloni, sinonimu za turizam, povijesnu baštinu i tapas restorane. No, za njega je, objašnjava novinaru Financial Timesa, Barcelona svijet špijunaže, sukobljenih policijskih plemena i tajnih snimaka, mjesto gdje se iza kulisa odvija bitka za budućnost Španjolske.
Parašpijunska služba
Dugo su zagovornici katalonske neovisnosti optuživali španjolske vlasti da tajno ratuju protiv boraca za neovisnost, koristeći vojsku špijuna čiji je glavni zadatak pronaći “prljavo rublje” kojim će ih diskreditirati. No, čini se da se u međuvremenu stvorila i protivnička organizacija, svojevrsna parašpijunska služba unutar katalonske policije, koja i dalje radi na neovisnosti te španjolske pokrajine.
Barcelona u kojoj živi Cruz poprište je obavještajnih bitaka hladnoratovskog Beča: nervozan je dok razgovara s novinarima. Njegova priča može razotkriti i otjerati desetke ljudi u Kataloniji u zatvor. Ljude koji rade u policiji i neke političare. One koji su, dok je trajala propala bitka za neovisnost regije, premrežili policiju i obrazovni sustav kako bi nastavili gurati radikalnu politiku neovisnosti.
Cruz tvrdi da je sve počelo još 2014. godine kada je policija, pod kontrolom regionalne vlade sastavljene od pristaša neovisnosti, počela razvijati paralelnu tajnu službu.
Špijuniralo se, tvrdi Cruz za Financial Times, odvjetnike, političare, profesore, novinare i aktivističke udruge, sve koji su procijenjeni kao neprijatelji neovisnosti. “Stvarali su katalonsku tajnu službu”, kaže Cruz, dodajući kako je odlučio iznijeti sve u javnost jer smatra da “policija treba poštovati zakon”, a ne baviti se politikom. “Mete su im bili svi koji se nisu slagali s ideologijom regionalne vlade.”
Katalonska policija i Ministarstvo unutarnjih poslova odbili su odgovoriti na novinarske upite o tome ili su izjavili da ne znaju za tu praksu.
No, kako ističe Financial Times, ovo nisu tvrdnje jednog policajca. Dnevnik je razgovarao s četiri katalonska policajca, a isto potvrđuju i španjolske obavještajne službe i španjolska vlada.
Četiri izvora bliska katalonskoj policiji tvrde da je ta služba uspostavljena djelomično zato što je katalonska vlada vjerovala da unutar španjolske policije postoji špijunska služba čiji je cilj bio zadržati Kataloniju u Španjolskoj. O njoj su prošle godine katalonski vođe za neovisnost govorili kao o “policijskoj brigadi stvorenoj za potkopavanje političkih rivala”.
Što se katalonskih separatista tiče, španjolska vlada je sve započela.
Naime, prema rezultatima prošlogodišnjeg istraživanja katalonskog parlamenta, 2012. je španjolsko Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo “Operaciju Katalonija”. Cilj je bio - prema tvrdnjama katalonskih zastupnika - diskreditirati cijeli katalonski pokret za neovisnost. Kao dokaz su isticali česte negativne priče o svojim vođama u novinama za koje su, tvrde, izvori bili policajci.
Snimali ministra
Prema mišljenju mnogih, krunski dokaz bio je kad je novinski portal Público objavio tajne snimke iz 2016. tadašnjega španjolskog ministra unutarnjih poslova Jorgea Fernándeza Díaza.
Snimka upućuje na to da je ministar od šefa katalonskog Ureda za borbu protiv prijevara tražio da diskreditira stranke zagovornice neovisnosti.
Díaz tvrdi da je snimka izvučena iz konteksta. No, Francisco Marco, direktor jedne od najpoznatijih španjolskih detektivskih agencija, o tome je napisao knjigu. Tvrdi da je od 2012. u Kataloniji bilo 40 policajaca sa samo jednom misijom: pronaći mrlje na zagovornicima pokreta za neovisnost.
“Jedne su pratili, drugima su prisluškivali telefon. Nije bilo sudskog nadzora nad njihovom praksom”, priča on. No, španjolska vlada negira da se to ikada dogodilo i ništa se nije uspjelo dokazati na sudu.
Izvori bliski Ministarstvu tvrde da su na meti bili samo korumpirani političari. Kao primjer navode Jordija Pujola, lidera regije od 1989. do 2003., koji je na kraju priznao da je pohranio milijune eura na račune u poreznim oazama. Separatisti tvrde da je tajna policija namjerno pratila sve koji su imali veze s pokretom za neovisnost.
No, prema pričama svjedoka, isto su, i to običnim ljudima, svojim Kataloncima, radili katalonski tajni odredi.
Josep Ramon Bosch, Katalonac iz separatističke obitelji, bio je jedan od rijetkih u svom kraju koji je podržavao ostanak regije u sklopu Španjolske. No, nakon što je osnovao udrugu za borbu za ostanak u Španjolskoj, prijatelji iz policije upozorili su ga da je pod pratnjom i da ga se prisluškuje. Prije jednog skupa koji je trebao održati policija je pretražila restoran u kojem se održavao. “Bio sam u šoku. Slobodan sam građanin. To je kao u staljinističko doba”, izjavio je Bosch i dodao kako je mislio da je riječ o izoliranom incidentu.
Paljenje dokumenata
Prema tvrdnjama španjolske vlade, prošle godine policija je presrela vozilo katalonske policije koje je, puno dokumenata, išlo prema spalionici. Španjolska policija tvrdi da su unutra bile dokumentirane obavještajne akcije, uključujući i operaciju Boschova nadzora. Bosch nije bio jedini nevini građanin na meti.
Prema jednom policijskom izvješću, u koje je FT dobio uvid, najpomnije je praćen José María Fuster-Fabra, poznati katalonski odvjetnik, također javni zagovornik ostanka u Španjolskoj. “Godinama sam bio odvjetnik katalonske policije. Jako me iznenadilo što me je policija pratila”, kaže 60-godišnji odvjetnik, dodajući da je povrijeđen nakon saznanja jer se smatrao prijateljem policije. Branio je jedinu policijsku žrtvu terorističke organizacije ETA.
Sergio Santamaría, bivši zastupnik Narodne stranke, zagovornik jedinstvene Španjolske, podigao je sudsku tužbu protiv policije. “Znao sam da me prate, ali to me nije pripremilo za šok dok sam čitao policijsko izvješće. Dotad sam mislio da sam političar, građanin i da sam slobodan slobodno se izražavati. No, ovo je kršenje osnovnih ljudskih prava”, ističe Santamaría.
Ova izvješća tek su mali uvid u to kakve je operacije vodila katalonska obavještajna služba. Poslana su na Vrhovni sud Katalonije koji će u idućih nekoliko mjeseci odlučiti hoće li podići tužbu. Prema španjolskom zakonu, praćenje je dopušteno ako postoji opravdan razlog, primjerice prijetnja za javnu sigurnost. Jedno je sigurno: rat za katalonsku neovisnost s jedne strane, odnosno, s druge, za ostanak regije u Španjolskoj nastavit će se.