Sjeverna Koreja oštro je kritizirala američki plan za futuristički raketni štit pod imenom Zlatna kupola (Golden Dome), tvrdeći da bi on mogao “pretvoriti svemir u potencijalno nuklearno bojište”, prenosi BBC.
Sustav proturaketne obrane, koji predsjednik Donald Trump planira predstaviti do kraja svojeg mandata, osmišljen je kako bi odgovorio na “zračne prijetnje nove generacije”. Ministarstvo vanjskih poslova Pjongjanga prozvalo je taj plan “vrhuncem samodopadnosti i arogancije”, objavili su državni mediji.
Optužili su Washington da je “opsjednut militarizacijom svemira” i upozorili da bi taj potez mogao izazvati “globalnu utrku u nuklearnom i svemirskom naoružanju”. Sjeverna Koreja smatra SAD neprijateljem i redovito osuđuje njihove zajedničke vojne vježbe s Južnom Korejom.
Pjongjang vjerojatno vidi Zlatnu kupolu kao prijetnju koja bi mogla ozbiljno oslabiti njegov nuklearni arsenal, objasnio je Hong Min, viši analitičar s Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje.
- Ako SAD dovrši svoj novi program proturaketne obrane, Sjeverna Koreja bit će prisiljena razviti alternativna sredstva za njegovo zaobilaženje ili probijanje - navodi Min.
Sjeverna Koreja je prije tri godine donijela zakon kojim se proglašava nuklearnom državom, a posljednjih godina testirala je niz projektila. Početkom ove godine tvrdili su da su ispalili novi balistički projektil srednjeg dometa s hipersoničnom bojevom glavom, za koji su rekli da će “pouzdano zadržavati sve rivale u pacifičkoj regiji”.
Kina je također prošlog tjedna poručila da je ozbiljno zabrinuta zbog sustava Zlatne kupole, za koji kažu da ima “snažne ofenzivne implikacije”.
- Opsjednuti su postizanjem apsolutne sigurnosti za sebe. To krši načelo da se sigurnost jedne države ne smije ostvarivati na štetu drugih i podriva globalnu stratešku ravnotežu i stabilnost - priopćilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova.
Iako mnogi analitičari smatraju da je nadogradnja američkog obrambenog sustava nužna, neki upozoravaju da bi razvoj Zlatne kupole mogao naići na ozbiljne tehničke i političke prepreke.
Jedan od glavnih izazova je visoka cijena. Početni iznos od 25 milijardi dolara već je predviđen novim proračunskim zakonom, iako vladine procjene ukazuju da bi kroz desetljeća taj projekt mogao koštati i do 20 puta više.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....