Nije samo Tajvan dobio poruku, Kina je upravo upozorila i SAD i Japan

Kineska vojska rasporedila je u ponedjeljak svoje kopnene, pomorske, zračne i topničke snage oko Tajvana u sklopu vojne vježbe nazvane „Misija pravde 2025.”. Tajvanski su mediji manevre u Tajvanskom tjesnacu opisali kao „iznenadni potez”, a predsjednik William Lai upozorio je Peking da „ne procijeni pogrešno situaciju i ne postane destabilizirajući akter u regiji”.

Zapovjedništvo Istočnog područja Narodnooslobodilačke vojske Kine (PLA) objavilo je da će vježbe s bojevim gađanjem trajati deset sati i odvijati se u pet zona: dvije sjeverno, dvije južno te jedna istočno od samoupravnog otoka. U tim će zonama privremeno biti uvedena ograničenja plovidbe i zračnog prometa. U manevrima sudjeluju borbeni zrakoplovi, bombarderi, bespilotne letjelice i projektili dugog dometa, a uvježbavat će se napadi na mobilne kopnene ciljeve, ciljeve na moru i u zraku, uz simulaciju koordiniranog napada na otok iz više smjerova. Operacija uključuje i simulaciju blokade ključnih tajvanskih luka.

Sveobuhvatno odvraćanje

Tajvansko Ministarstvo obrane u ponedjeljak je zabilježilo prisutnost dva kineska zrakoplova i 11 kineskih brodova u blizini otoka te objavilo da je vojska podignuta na visoku razinu pripravnosti i spremna za provođenje „vježbi brzog odgovora”. Riječ je o posebnom obliku pripravnosti osmišljenom za brzo premještanje snaga u slučaju da Kina neku od svojih vježbi pretvori u stvarni napad.

Od posjeta tadašnje predsjednice Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi otoku 2022. godine Peking je izveo šest velikih vojnih vježbi koje su uključivale bojevu paljbu i simulaciju pomorskih blokada. Ono što ovu vježbu izdvaja jest činjenica da je kinesko zapovjedništvo prvi put otvoreno priznalo da je njezin cilj „sveobuhvatno odvraćanje”.

„Ovo je oštro upozorenje separatističkim snagama koje zagovaraju neovisnost Tajvana i vanjskim silama koje ih podupiru. Riječ je o legitimnoj i nužnoj akciji za zaštitu kineskog suvereniteta i nacionalnog jedinstva”, izjavio je Shi Yi, glasnogovornik Istočnog zapovjedništva PLA.

Poruka je prvenstveno usmjerena prema Sjedinjenim Američkim Državama, koje su prije desetak dana najavile najveći paket prodaje oružja Tajvanu dosad, vrijedan 11,1 milijardu dolara, a koji uključuje, među ostalim, 82 lansera HIMARS-a i 420 projektila ATACMS-a. Istodobno je usmjerena i prema Japanu, čija se vlada premijerke Sanae Takaichi otvoreno svrstala uz Tajvan, poručivši da bi eventualni napad na otok predstavljao prijetnju opstanku Japana i izazvao odgovor japanske vojske.

Tri ključne karakteristike

Zanimljivo je da su tajvanske političke snage, koje se zalažu za neovisnost otoka, na japansku podršku reagirale oprezno i bez pretjeranog entuzijazma. Jedan od razloga mogao bi biti strah od snažnijeg odgovora Pekinga, koji bi se mogao očitovati u daljnjem sužavanju diplomatskog prostora Tajvana te poremećajima u njegovim gospodarskim i trgovinskim odnosima. Podsjetimo da su Solomonski Otoci povukli priznanje Tajvana 2019. godine i uspostavili diplomatske odnose s Kinom. Peking aktivno provodi kampanju usmjerenu na udaljavanje tajvanskih partnera te na sprečavanje tajvanske vlade u uspostavljanju multilateralne suradnje. Cilj je Kine izolirati otok i svesti broj njegovih diplomatskih veza i partnerstava na minimum, a koji su ključni u održavanju odvraćanja.

Profesor Zhang Chi s Nacionalnog obrambenog sveučilišta NR Kine smatra da ova vježba ima tri ključne značajke. Prva je dodatno stezanje obruča oko otoka. Zone vježbi postavljene su znatno bliže Tajvanu nego u prethodnim manevrima, što predstavlja jasnu poruku vanjskim partnerima Taipeija: ako nastavite podržavati otok, mi ćemo stezati obruč sve više i više. Druga je opkoljavanje Tajvana s tri strane, pri čemu je jedina „otvorena” strana zapad – odnosno kinesko kopno. Time Peking simbolično poručuje da je oslanjanje na vanjske saveznike slijepa ulica te da je jedini prihvatljiv put povratak pod kinesko okrilje. Treća je simulacija blokade luka, koja bi u stvarnom scenariju značila prekid ključnih pomorskih ruta za opskrbu energijom i civilni promet, odnosno uspostavu svojevrsne kineske karantene nad Tajvanom.