U intervjuu za New York Times uoči europske diplomatske misije u Pekingu, kineski veleposlanik u Europskoj uniji Fu Cong rekao je da su kritičari pogrešno protumačili odnos njegove zemlje s Rusijom te sugerirao da veze dviju zemalja možda i nisu tako ‘bez ograničenja‘ kao što su njihovi čelnici Vladimir Putin i Xi Jinping istaknuli prošle godine.
Kineski veleposlanik govorio je za utjecajni američki dnevnik prije nego što su francuski predsjednik Emmanuel Macron i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu otputovali u trodnevni posjet Kini. Dvoje europskih čelnika trude se uravnotežiti svoje duboke trgovinske veze s Kinom u trenutku dok SAD izvršava jak pritisak da pooštre svoju politiku, posebno s obzirom na kinesku potporu Rusiji od početka rata u Ukrajini. Kina se, pak, pokušava predstaviti kao posrednik, inzistirajući na tome da se poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, dok istovremeno podržava neke od narativa Kremlja o ratu.
The New York Times posebno je istaknuo najvažnije momente iz intervjua s Fuom. Veleposlanik je, kako navode, umanjio važnost prošlogodišnje zajedničke izjave ruskog i kineskog predsjednika o prijateljstvu "bez ograničenja" dviju zemalja. Naime, samo tri tjedna prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, predsjednici Putin i Xi su potpisali tu zajedničku izjavu. No, Fu je u intervjuu naveo da Kina nije bila na strani Rusije u ratu te da neki ljudi "namjerno to pogrešno tumače jer postoji tzv. prijateljstvo "bez ograničenja" ili povezanost. "‘Bez ograničenja‘ nije ništa drugo nego retorika", dodao je.
‘Uzroci invazije su složeniji nego što Zapad kaže‘
Kineski veleposlanik kaže da Kina nije pružila vojnu pomoć Rusiji niti je priznala njezine napore da pripoji ukrajinske teritorije, uključujući Krim i Donbas. Peking, ističe, nije osudio invaziju jer razumije ruske tvrdnje o obrambenom ratu protiv širenja NATO-a i zato što kineska vlada vjeruje da su "temeljni uzroci složeniji" nego što kažu zapadni čelnici.
Također je stao u obranu Xi Jinpinga zbog toga što kineski predsjednik još nije nazvao ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog. On inzistira na tome da izostanak poziva nije od velike važnosti, kaže da je Xi vrlo zauzet te da postoje česti kontakti na nižim razinama između dviju zemalja. Zapadni analitičari, pak, istaknuli su taj izostanak komunikacije sa Zelenskim kao suprotnost bliskom kontaktu Xija i Putina, što dakako uključuje i prošlomjesečni posjet kineskog predsjednika Moskvi. "Znam da su ljudi fiksirani na predsjednički poziv", rekao je Fu. "Činjenica da predsjednik Xi ne razgovara sa Zelenskim ne znači da je Kina na strani Rusije u ukrajinskom pitanju", istaknuo je.
Osvrnuo se i na izjave američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena koji je u veljači rekao da Kina razmatra mogućnost isporuke smrtonosnog oružja Rusiji. Blinken je, rekao je Fu, širio "laži na televiziji". Rekao je da Kina neće isporučivati Rusiji oružje za upotrebu u Ukrajini sada ili u budućnosti. Kineski veleposlanik kaže da je govor predsjednice Europske komisije otkrio nekoherentnost u politici EU-a prema Kini. "Imao sam dojam kao da se dvoje ljudi svađaju", rekao je Fu i dodao: "Ova ambivalentnost znači da Europa nije formulirala koherentnu politiku prema Kini".
Otvorena pitanja s EU-om
Inače, u svom govoru Ursula von der Leyen rekla je da odnos EU-a i Kine postao "udaljeniji i teži" te je podržala gledište Kine kao samopouzdanog globalnog igrača koji želi postati "najmoćnija nacija svijeta". No, kineski veleposlanik je pozdravio njezinu izjavu da bi europski blok trebao ukloniti rizike svojih odnosa s Kinom postavljanjem novih temeljnih pravila umjesto "odvajanja" ili povlačenja. "Mislim da je to pozitivna poruka, to toj moramo priznati", rekao je.
Kina i zemlje članice EU-a imaju značajne trgovinske veze - Kina je bila treće najveće izvozno tržište EU-a u 2022. i istovremeno najveći izvoznik roba u EU. Fu navodi da će ovotjedno putovanje biti prilika za ponovno fokusiranje na temelje odnosa, sugerirajući da je Kina otvorena za dogovor s Europom o sankcijama i ulaganjima.
No, u odnosima s Kinom postoje i druge smetnje osim njezinog pristupa ukrajinskom pitanju, što uključuje i pitanje ljudskih prava. Bruxelles je uveo sankcije kineskim dužnosnicima i poslovnim subjektima 2021. zbog postupanja prema etničkim Ujgurima u regiji Xinjiang. Peking je odgovorio sankcijama europarlamentarcima, a sporazum o investicijama između EU-a i Kine od tada je ‘zamrznut‘.
Fu je rekao kako se nada da će obje strane ukloniti sankcije i finalizirati trgovinski dogovor koji u zastoju, poznat kao Sveobuhvatni sporazum o ulaganju. Europski diplomati kažu da je na privatnim sastancima posljednjih tjedana Fu sugerirao da bi Kina mogla jednostrano ukinuti sankcije, ako bi to pomoglo da se deblokira sporazum i izazove neki oblik recipročnog odgovora. Kazao je kako su u Pekingu otvoreni za prijedloge i dijalog o tome.
‘Treba vam vlastita politika, a ne da slijedite SAD‘
Osim što je kritizirao Blinkena, Fu je optužio Sjedinjene Države da nepravedno pokušavaju obuzdati razvoj Kine pod izlikom sigurnosnih problema. Istaknuo je i da bi Europa trebala oblikovati vlastitu politiku i razviti više "strateške autonomije", umjesto da slijedi vodstvo Washingtona.
Govoreći o tome, kineski veleposlanik je pogodio ravno u otvoreno pitanje kreatora europskih politika, a to je je li se Europa previše približila SAD-u nakon što su se temeljito složili oko potpore Ukrajini i predstavlja li to sada rizik da Europa ne djeluje prema Kini u skladu s vlastitim interesima.
To pitanje, pak, stoji u pozadini posjeta Macrona, kao što je to bio i posjet njemačkog kancelara Olafa Scholza u studenom, a obojicu su u Peking pratili poslovni ljudi koji žele nastaviti sa sklapanjem poslova s Kinom. "EU tvrdi da je veliko središte, središte moći u svijetu, neovisno središte moći u svijetu, isto koliko i Sjedinjene Države, koliko i Kina... Zašto onda mora stalno slušati Sjedinjene Države", zapitao se Fu Cong.