Požari su planuli u ponedjeljak popodne. Desetak sati poslije već su se brojali deseci mrtvih i nestalih. Panika na sve strane. Hrvatska se godinama bori s požarima, ali, osim na Kornatima kada je smrtno stradalo 12 vatrogasaca, nije imala tolike ljudske žrtve, pa ni veću materijalnu štetu u obliku izgorjelih stambenih i gospodarskih objekata. Kako je moguće da požar u samo nekoliko sati odnese desetke žrtava?
“Jak vjetar omogućio je munjevito širenje požara. Bez obzira na to, evidentno je da grčke službe nisu odradile svoj posao. Nisu organizirane i potpuno su zakazale”, izjavio je za Jutarnji list glavni vatrogasni zapovjednik u Republici Hrvatskoj Slavko Tucaković.
Prema njegovim riječima, veliko je pitanje kako u Grčkoj funkcionira sustav preventive, čiste li se požarni putevi, jesu li očišćeni prostori oko turističkih kampova. Kada govorimo o nadležnim službama, riječ je o vatrogascima, civilnoj zaštiti, policiji...
FOTOGALERIJA: Stravične posljedice požara u Grčkoj
Kad su izbili požari, trebala je krenuti procjena situacije, a s obzirom na to da su buknuli u blizini gusto naseljenih područja, odmah je trebalo alarmirati lokalno stanovništvo i pokrenuti njihovo izvlačenje na sigurno. Na tom je području velik broj stranih turista i lokalne službe za takvu situaciju moraju biti pripremljene te ih informirati o izvanrednoj situaciji. Ovako su stanovnici ostali prepušteni sami sebi. To govore i svjedočenja stanovnika ugroženih mjesta. Prema njihovim riječima, vatrogasne službe potpuno su krivo procijenile snagu požara koji je izbio oko mjesta Mati te su se usredotočile na požare oko Kinete i Atike. I dok su oni pokušavali gasiti oko Kinete, u Matiju i oko njega požar je gutao kuće i automobile, ljudi su umirali.
Ogorčeni stanovnici
“Nije bilo nikakvog plana spašavanja. Niti jedna kap vode nije bačena na vatru oko našeg mjesta. Zato su ljudi spaljeni. Nitko nije organizirao evakuaciju ljudi. Sami smo se organizirali”, svjedočili su jučer ogorčeni stanovnici grčkoga mjesta Mati.
Prema njihovim riječima, plamenu je trebalo oko dva sata da se s brda spusti do mjesta. Dakle, sasvim dovoljno za žustru akciju gasitelja i zaustavljanje požara. No, ona je, očito, izostala.
FOTOGALERIJA: Spaljena zemlja u Grčkoj
“U takvim situacijama vatra se napada svim raspoloživim sredstvima iz zraka i sa zemlje kako bi se zaustavila u začetku. Pogotovo je to važno jer su požari izbili u popodnevnim satima i nije preostalo previše vremena do spuštanja mraka”, rekao nam je jučer bojnik Darko Kučej, zamjenik zapovjednika Protupožarne eskadrile HRZ-a.
Brza reakcija
Bojnik, koji ima veliko iskustvo u gašenju velikih požara, posebno naglašava kako je u ovakvim situacijama važna ekspresna i snažna reakcija vatrogasnih snaga. S tim se slaže i Tucaković te ističe da su potrebni snažna koordinacija zračnih i kopnenih vatrogasnih snaga te udar svim raspoloživim snagama na požar. No, to je očito izostalo.
Grčka u svom sastavu ima 21 protupožarni avion Canadair CL-415 te nekoliko protupožarnih Air Tractora. No, prema svemu sudeći, organizacija njihova angažmana je zakazala. O neorganiziranosti na samom terenu najbolje govore fotografije s požarišta. Vide se velike grupe civila u neadekvatnoj odjeći i obući kako razvlače vatrogasna crijeva i gase vatru. Te slike najbolje govore o raspadu vatrogasnog sustava.
FOTOGALERIJA: Bitka s požarom u Grčkoj
Zanimljivo je kako ni na jednoj fotografiji nema protupožarnih aviona u gašenju požara, no zato su na velikom broju fotografija lokalni stanovnici koji se ukrcavaju na barke i bježe prema moru kako bi se spasili od vatrene stihije. Ovakva neorganiziranost grčkih protupožarnih snaga prilično čudi s obzirom na to da Grčka ima veliko iskustvo s požarima te se očekuje da ima i organizirani sustav.
Sustav pomoći
U slučaju ovako velikih požarnih katastrofa na razini Europske unije aktivira se sustav pomoći. Još u ponedjeljak Grčka je prihvatila pomoć dva španjolska protupožarna zrakoplova i vatrogasnih zemaljskih snaga s Cipra. Pomoć su jučer dodatno ponudili Francuska, Italija i Hrvatska.
Nakon što je ujutro u Državnu upravu za zaštitu i spašavanje iz Bruxellesa stigao poziv za pomoć, ministar obrane Damir Krstičević je nakon konzultacija s premijerom Andrejem Plenkovićem i predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović naredio stavljanje u pripravnost dva kanadera s posadom. No, nekoliko minuta prije podneva iz Grčke je stigla obavijest da im pomoć nije potrebna te je našim protupožarnim snagama opozvana pripravnost.
Prema dostupnim informacijama, Grčka je odbila pomoć nakon što je glavnina požara došla do mora te se sam ugasio, a i vjetar se smirio. Stoga su Grci odlučili pregrupirati svoje snage i sami krenuti u daljnju borbu s ostacima požara.
Švedska je primjer borbe protiv vatre
Za razliku od Grka, koji bi trebali biti organizirani u borbi protiv požara, kvalitetnu organizaciju svih interventnih službi ovih je dana pokazala Švedska koja se s požarima na otvorenim prostorima nije borila desetljećima.
Na sjeveru Švedske sve do Arktika ovih je dana izbilo oko 80 požara. Zatražena je pomoć od EU te su ubrzo iz Italije i Francuske stigli protupožarni avioni, a Norveška je uputila više od deset protupožarnih helikoptera. Nakon nekoliko dana borbe požari su stavljeni pod kontrolu, ali sada se gasitelji bore s novim fenomenom - podzemnim požarima. Kako na tim područjima desetljećima nije bilo požara i šume nisu čišćene, sav biljni otpad je ušao duboko u zemlju pa sada tinja i gori ispod površine.
Kuće sagrađene u boricima, nepostojanje evakuacijskih planova, loše organizirani vatrogasci i hitne službe zbog mjera štednje - ovotjedni strašni požari oko Atene možda su iznenadili Grke, ali ne i stručnjake.
Najmanje 80 ljudi poginulo je u požarima koji su buknuli u ponedjeljak navečer, pa se grčkoj vladi premijera Alexisa Tsiprasa postavljaju pitanja kako je mogla dopustiti da uopće dođe do takve katastrofe.
Prema stručnjaku za šumarstvo Nikosu Bokarisu, regija u kojem je selo Mati ispunila je sve uvjete za katastrofu biblijskih razmjera.
Bokaris naglašava kako je to bilo neizbježno zbog kuća naguranih među borovima, od kojih neke nemaju ni cestovne prilaze.
''Borovi su stari, vrlo visoki i široki, a to je sve gorivo za širenje plamena. Tako se stvara ogromna toplinska masa'', rekao je Bokaris za AFP.
Grčka proživljava vruće ljeto, a vjetrovi znaju zapuhati i do 100 kilometara na sat, noseći vatru kroz šume koju su ''suhe poput baruta''.
Premijer Tsipras rekao je kako su vremenski uvjeti pridonijeli vatrenoj stihiji, s čime se donekle slaže Kostis Kalambokidis, stručnjak za geografiju i prirodne katastrofe.
''Posve nam je jasno da klimatske promjene stvaraju sve ekstremnije vremenske uvjete'', kaže Kalambokidis i nastavlja: ''Istu stvari vidimo i u Kaliforniji... čak i u zemljama koje su dobro opremljene za borbu protiv požara, prijetnja koju stvara gradnja urbanih središta u šumama je ogromna''.
Iako su stručnjaci složni da do požara takvih razmjera dolazi ponajviše zbog klimatskih promjena, Tsipras je zanemario vrlo bitnu stavku.
''Prevencija'', ističe Christiani Theohari, stručnjakinja za okoliš. ''Umorni smo od stalnog ponavljanja, a da se ništa ne mijenja.''
Ona kaže kako je dobro oglašen plan evakuacije mogao umanjiti broj žrtava u Matiju.
Nekoliko žrtava ostalo je zarobljeno u automobilima zbog prometnih čepova do kojih je došlo kada su uspaničeni stanovnici i turisti pokušali pobjeći.
Katastrofi su pridonijeli i brojni drugi faktori - svjedoci su govorili o hidrantima koji nisu radili te obraslim vrtovima i dvorištima, kao i visoko i široko drveće koje je dodirivalo krovove kuća.
Bokaris ističe kako su mjere štednje uvedene nakon grčke dužničke krize 2010. dovele do zapuštajna hitnih službi.
''Vatra nije čekala da kriza završi, no sasvim je sigurno da smanjenje izdvajanja za javne službe nije pomoglo'', rekao je Bokaris.
To potvrđuju službene statistike - grčki vatrogasci imali su prošle godine proračun od 354 milijuna eura, prema 452 milijuna eura 2009.
Slaba svijest javnosti o opasnosti požara i nespremnost lokalnog stanovništva dodatno su uvećali štetu u Matiju. Jedan od preživjelih kaže kako ''nikada nije ni zamišljao'' da bi požar mogao doći do sela.
Nakon razornih požara 2007. koji su usmrtili 77 ljudi na otoku Eviji, Grčka je počela jače ulagati u vatrogasne službe koje su bile previše ovisne o zračnoj pomoći.
''Na kraju svega, ne znam tko je što ili nije radio, ali sudeći po ishodu nije uspjelo'', zaključuje Bokaris. (Hina)