METEOROLOŠKI FENOMEN

Kod Novog Zelanda se formirao glomazni ‘mjehur‘ koji je doveo do nezapamćenih suša na drugoj strani svijeta

Područje toplije vode kod Australije znanstvenici su po prvi puta uspjeli povezati sa sušama koje u Čileu traju već čitavo desetljeće
Suša u Čileu
 Martin Bernetti/AFP

U jugozapadnom dijelu Tihog oceana postoji ogromno područje veličine Australije s neuobičajeno toplom vodom koje su meteorolozi prozvali 'južnim mjehurom', piše CNN.

Nekoliko tisuća kilometara dalje, južnoamerička država Čile već je više od desetljeća zahvaćena sušom s vrlo malo kiše i zaliha vode. Naizgled, ova dva događaja nisu povezana, no nova je studija otkrila da su događaji ipak povezani nevidljivim silama globalnog atmosferskog pritiska i cirkulacije.

Južni mjehur koji se nalazi istočno od Australije i Novog Zelanda, pojavio se prije deset godina, najvjerojatnije zbog prirodnog smanjenja količine kiše nad središnjim Pacifikom. No klimatske su promjene s vremenom povećale taj mjehur i učinile ga još toplijim, pokazala je studija.

Smanjenje količine kiše utjecalo je na atmosfersko kruženje u toj regiji i stvorilo vjetar koji je utjecao na kretanje toplih i hladnih struja u oceanu - čime je mjehur dobio još više tople vode, dok je hladna bila potisnuta dublje u ocean.

Tople vode iz južnog mjehura zatim zagrijavaju zrak iznad sebe, a sa zagrijavanjem atmosfere sve se pretvara u veliki, široki pojas visokog tlaka poznatog pod nazivom 'greben visokog tlaka', kaže Kyle Clem, koautor studije i predavač klimatskih znanosti na Sveučilištu Victoria u Wellingtonu.

image
Suša u Čileu
Martin Bernetti/AFP

Taj greben, koji se proteže južnim Pacifikom, mijenja uobičajen pravac kojim se oluje kreću preko oceana, poznatiji kao 'staza oluja'. Zbog tog grebena, sustav oluja se pomaknuo prema Antarktici i udaljio od Južne Amerike.

Obalna regija Južne Amerike - što uključuje Čile, Argentinu i dijelove planinskog masiva Anda - ovisi o zimskim olujama da popune zalihe vode prije nego nastupi ljetna sušna sezona. S obzirom da su se oluje sada pomaknule prema Antarktici, Čile su od 2010. zahvatile ozbiljne suše koje štete okolišu i životima ljudi.

Studija objavljena u četvrtak u Journal of Climate, predstavlja prvi put da su znanstvenici izravno povezali južni mjehur s velikim sušama.

Ovo je najduža suša u Čileu otkako se provode meteorološka mjerenja, izvijestila je NASA. Posljednja takva velika suša u toj se regiji dogodila otprilike prije tisuću godina, kaže René D. Garreaud, znanstvenik sa Sveučilišta Čile i jedan od autora studije.

image
Suša u Čileu
Martin Bernetti/AFP

Južna Amerika je već deset godina suočena sa smanjenom količinom oborina, što vremenski koincidira s pojavom mjehura. No pojava je dosad bila sporadična: neke bi godine bile sušne, a druge kišne.

No globalno zagrijavanje uzrokovalo je da se posljednjih deset godina mjehur poveća i dodatno zagrije - a suše su postale kontinuirane i stalne. Tijekom zimske sezone na južnoj hemisferi, mjehur se zagrijava oko tri puta brže nego bilo koji drugi dio oceana, kaže Clem.

'Sve je počelo u središnjem, tropskom dijelu Tihog oceana, zagrijalo se, matrica se ponavljala 40 godina - i onda se sve skupa dodatno zagrijalo zbog stakleničkih plinova', kaće Clem. 'To je bio uzrok i tako velikom zagrijavanju mjehura i, u konačnici, toj velikoj suši bez presedana.'

Duga razdoblja suše uništila su farme diljem Čilea, usjevi su se osušili, a stoka masovno pougibala. Rezerve vode su na kritično niskim razinama, a stanovništvo u nekim ruralnim područjima sada u potpunosti ovisi o vodi dopremljenoj cisternama.

Posljedice toplog oceanskog mjehura vidljive su i drugdje. Zbog promjene koja je uzrokovala da se toplije vode premjeste bliže Antarktici, došlo je do smanjenje antarktičkog leda što, pak, ugrožava delikatan ekosustav tog područja i može imati dalekosežne posljednice u mijenjanju globalnih vremenskih obrazaca.

image
Isušeno područje jezera Penuelas
Martin Bernetti/AFP

Nije do kraja jasno kada i hoće li uopće mjehur nestati, a to je upravo ono što Clem i njegov tim namjeravaju sljedeće proučavati. Smanjenje količine oborina, očekuje se, u nekom će se trenutku zaustaviti, no znanstvenici ne znaju hoće li to biti dovoljno da se mjehur raspline ili će se mjehur održati zahvaljujući porastu temperature uzrokovenog ljudskim faktorom.

'Jedna od najzanimljivijih stvari u vezi s ovim je da imamo antropogen (uzrokovan ljudskom djelatnošću, prev.) signal u klimatskom sustavu - a to je mjehur - koji čuči tamo usred ničega', kaže Clem. 'No zbog načina na koji je konfigurirano kruženje u oceanima, taj mjehur može utjecati na klimu u područjima udaljenima više desetaka tisuća kilometara u kojima živi velik broj ljudi', kaže.

'Naša je studija pokazala da u klimi koju mijenjaju ljudi svojim aktivnostima, nešto što se dogodi na nekom mjestu, ne mora nužno na tom mjestu i ostati.'

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 11:45