Europska komisija usvojila je danas paket za proširenje u kojem ponavlja da je proširenje EU ne samo potreba nego i nužnost te da je to ulaganje u mir i stabilnost. Pri predstavljanju paketa, uz izvješća za napredak zemalja kandidatkinja, visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Kaja Kallas rekla je da u proširenju neće biti prečice, da će svaka zemlja biti vrednovana prema vlastitim zaslugama te da je realno da do 2030. godine neke zemlje postanu članice Unije.
Izvješća o napretku pokazuju da je u procesu najviše zaostala Srbija koja ili nema napretka ili ima ograničen napredak, a ponegdje i nazadovanje. Jedino je Gruzija u lošijem stanju od Srbije jer je ona, kako je rekla Kaja Kallas, "kandidatkinja samo po nazivu".
Najviše je napredovala Crna Gora koja realno može postati članica za nekoliko godina jer je trenutačno najpripremljenija za to. Albanija je također ostvarila golem napredak. Komisija je pohvalila i Ukrajinu te Moldaviju, koje su također postigle napredak, ali otvaranje poglavlja s tim zemljama još nije dobilo potporu svih članica EU u Vijeću.
Tko je pohvaljen
"Značajan napredak koji su postigle Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina na putu prema EU pokazuje da se reforme isplate. To bi trebalo poslužiti kao snažna motivacija za sve zemlje uključene u proces", izjavila je povjerenica EU za proširenje Marta Kos.
Dodala je da se paralelno moraju pripremiti zemlje kandidatkinje za članstvo, ali i EU se mora reformirati iznutra kako bi bila spremna primiti nove članice. Europska komisija o tome priprema i posebnu analizu koja bi trebala biti objavljena tijekom studenoga. Taj dokument bit će osnova za raspravu u Vijeću.
Srbiji stiže još jedan udarac iz Bruxellesa: ‘Nikad nije bilo tako negativno‘
Povjerenica za proširenje Marta Kos rekla je da će se razmotriti "osigurači" u pristupnim ugovorima s budućim članicama te da se protivi idejama koje bi nove države ostavile kao članice drugog reda. Također je napomenula da se ne raspravlja o ideji o ukidanju prava veta za buduće članice Europske unije.
Zemlje poput Bosne i Hercegovine, Kosova i Sjeverne Makedonije imaju ili ograničen napredak ili tapkaju na mjestu, a Srbija se u praksi sve više udaljava od EU i ovaj izvještaj o Srbiji je najnegativniji otkad je ta zemlja krenula u proces integracije u EU. Najčešće su ocjene "nema napretka" ili "ograničeni napredak", a kad je riječ o slobodi medija i nekim elementima obveze iz dijaloga s Kosovom, spominje se i "nazadovanje".
"Dinamika reformi u Srbiji je značajno usporena. Nazadovanje oko slobode medija mora se promijeniti", rekla je Marta Kos i naglasila kako je najviše kritična oko retorike protiv EU u Srbiji, što se također mora hitno promijeniti.
Kritika Srbiji
Na pitanje riskira li Srbija da postane kandidatkinja "samo u nazivu", slično Gruziji, Kos je odgovorila da ne očekuje takav scenarij jer su u kontaktu s predstavnicima Srbije i oni su obećali da će provoditi reforme.
Kritike Srbiji upućene su i u samom izvješću o napretku, i to od kritika za retoriku protiv EU, policijsku prekomjernu uporabu sile, nespremnost za procesuiranje ratnih zločina, neispunjavanje obveza iz sporazuma s Kosovom, prijetnje i zastrašivanje novinara i predstavnika civilnog društva do nazadovanja na području slobode izražavanja. Komisija navodi prijetnje i napade na novinare u Srbiji, ponekad i u prisutnosti policije koja nije reagirala. Navode se i slučajevi protjerivanja stranih novinara, uključujući i one iz država članica EU, koji su htjeli izvještavati o prosvjedima.
Ideja koja je spomenuta u Bruxellesu već je pala u vodu
Srbiji se šalje jasna poruka kako se od nje očekuje konstruktivno ponašanje i iskreno komuniciranje interesa za članstvo u EU. Navodi se da Srbija "tek treba dokazati političku volju" oko integracija u EU. Europska komisija smatra da duboka društvena polarizacija i stalna retorika protiv EU rade protiv tog cilja.
Masovni prosvjedi
Izvješće spominje i pad nadstrešnice u Novom Sadu prije godinu dana te navodi kako je taj incident prouzročio masovne blokade i prosvjede protiv korupcije i percipirane neodgovornosti vlasti. Komisija ocjenjuje da je taj incident produbio društvenu i političku polarizaciju u Srbiji.
Nedovoljan napredak Srbija je napravila i po pitanju demokracije. Izvješće navodi da je posebno važno sada postići značajan napredak u izbornoj reformi te u potpunosti ispuniti sve smjernice koje su međunarodni promatrači uputili nakon posljednjih izbora, i to prije sljedećih izbora.
Srbija je oštre kritike dobila i zbog odnosa s Kosovom, ali je i Kosovo po pitanju ispunjavanja obveza iz sporazuma postignutih tijekom dijaloga kojim posreduje EU dobilo kritike. Također se Srbiji ponavlja i obveza za usklađivanje vanjske politike s EU, što Srbija nedovoljno čini uglavnom zbog suradnje s Rusijom i odbijanjem usvajanja sankcija. Druge zemlje regije postigle su stopostotnu usklađenost s vanjskom politikom Europske unije, a Srbija je tek na razini od oko 60 posto.
BiH, prema diplomatskim izvorima, ako uspije imenovati glavnog pregovarača i usvoji neke zakone u sudstvu, može još prije kraja ove godine otvoriti pristupne pregovore.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....