Emmanuel Macron je u četvrtak priznao da je Francuska imala "sustav" koji je prouzročio čine "zlostavljanja" u Alžirskom ratu (1954 - 1962), dajući tako poticaj preispitivanju povijesnog sjećanja koje je izvor brojnih, još nezacijeljenih rana u francuskom društvu.
Francuski predsjednik je izjavu u tom smislu uputio udovici predstavnika alžirske komunističke oporbe Mauricea Audina koji je umro pošto su ga oteli francuski vojnici u Alžiru 1957., zatraživši od nje "oprost".
"Važno je da se čuje za taj slučaj, da na njega gledamo odvažno i razumno. Riječ je o miru i spokoju onih koje je on pogodio (...) kako u Alžiru, tako i u Francuskoj", rekao je Macron koji pokazuje samovolju u vezi s povijesnim temama i redovito se predstavlja kao rušitelj zabranjenih tema.
Predsjednik je usto obećao da će se otvoriti arhivi o nestalim francuskim i alžirskim civilima i vojnicima jer Pariz i Alžir imaju prijateljske i složene odnose zbog kolonijalne povijesti i migracija između dviju zemalja.
Ove će izjave sigurno potaknuti žive reakcije u Francuskoj, gdje je Alžirski rat, iako uvelike dokumentiran, i dan-danas superosjetljiva tema a zlostavljanje, premda općepoznato, i dalje je zabranjena tema službene povijesti.
"Zašto predsjednik otvara stare rane spominjući slučaj Mauricea Audina? Želi ga iskoristiti da bi podijelio Francuze, umjesto da ih ujedini u isti projekt", ocijenila je Marine Le Pen, finalistkinja predsjedničkih izbora 2017. čiji je otac Jean-Marie, borac u Alžirskom ratu, na televiziji LCI nazvao Macronov istup "nesmotrenim".
Državni tajnik francuske Komunističke stranke Pierre Laurent izrazio je pak zadovoljstvo što je "razotkrivena laž koja je trajala 61 godinu".