PREOKRET

KOPERNIKANSKI OBRAT Marine Le Pen više neće zagovarati izlazak Francuske iz EU

Marine Le Pen vjeruje da joj podrška od 34 posto s predsjedničkih izbora može pomoći da konačno uvede svoju stranku u Narodnu skupštinu te da postanu aktivni čimbenik u definiranju domaće politike, a ne samo stranka koja uspijeva lokalno
 Charles Platiau / REUTERS

Predsjednici radikalno desne francuske stranke Nacionalni front (FN) mora se priznati ustrajnost i dosljednost. Marine Le Pen, koja je stranku preuzela od svog oca Jean-Marie Le Pena prije šest godina, na predsjedničkim je izborima početkom ovoga mjeseca doživjela drugi najteži poraz u povijesti Pete Republike, osvojivši samo 33,9 posto glasova i dva departmana (na prvome mjestu i dalje ostaje njezin otac koji je 2002. godine osvojio samo 17 posto).

No, taj joj je poraz samo dao dodatni poticaj pa je najavila da će se osobno kandidirati na parlamentarnim izborima 11. lipnja u Hénin-Beaumont u, tradicionalnoj utvrdi Nacionalnog fronta, kako bi konačno osigurala ulazak u francusku Nacionalnu skupštinu. Sada je, naime, članica Europskog parlamenta. To je svakako ustrajnost.

A eto i primjera dosljednosti. Le Pen je u nedjelju, 7. lipnja, navečer, nakon što je priznala poraz na predsjedničkim izborima od centrističkog kandidata Emmanuela Macrona, najavila da će osnovati novi domoljubni pokret za izbore u lipnju. “Nacionalni front se mora duboko obnoviti kako bi uhvatio povijesnu priliku i ispunio očekivanja francuskog naroda”, rekla je tom prigodom, dodajući kako će predložiti duboke transformacije “našeg pokreta kako bi stvorila novu političku snagu”.

Prag od 35%

Ali, onda su počeli problemi. Naime, već prije drugog kruga predsjedničkih izbora svima u FN-u bilo je jasno da će Marine Le Pen izgubiti od Macrona, ali ključno je pitanje bilo koliko će glasova osvojiti da bi sačuvala neprikosnoveni položaj. Glasovi iz FN-a su govorili da će se njezini protivnici moći ušutkati već s 35 posto, no da bi Le Pen tek s osvojenih 40 posto mogla nastaviti voditi stranku čvrstom rukom kao i dosad. Osvojila je, dakle, manje. I udarci su krenuli. Među prvima je bio udarac iz obitelji, što je očito jedna od glavnih karakteristika klana Le Pen (ona je tatu izbacila iz stranke, on ju je nakon toga neprestano vrijeđao što su mnogi smatrali prikrivenom strategijom, pogrešno): njezina nećakinja Marion Maréchal-Le Pen (27) je izašla iz stranke! Ne bi to bila velika vijest da nije riječ o jednoj od najpopularnijih osobnosti iz FN-a, mlade snage koja pod kontrolom drži Azurnu obalu, glavno uporište FN-a osim samog sjevera zemlje. I velik je magnet za katoličke birače. A nećakinja je rekla kako se povlači da bi “bila više vremena sa svojom kćerkicom”, što je klasična fraza kad se želi otići, a ne reći pravi razlog. No, Marion Maréchal nije ostala samo pri tome, nego je otišla i korak dalje te otvoreno optužila tetu da je osobno odgovorna za svoj težak poraz. Marion Maréchal je zamjerila teti i njezinu glavnom ideologu Florianu Philippotu odustajanje od socijalne konzervativnosti te zbunjivanje birača: u jednom se trenutku počelo davati nejasne poruke oko pitanja izlaska iz eurozone. Mlada nada, koja je ipak ostavila otvorena vrata za povratak u politiku, rekla je kako je “smrtna presuda” za kampanju Marine Le Pen bila odluka da se nakon pobjede organizira referendum o izlasku iz EU te da se euro zamijeni frankom.

Ostavka!

I ta poruka nije ostala bez odjeka. Upravo jučer je Marine Le Pen za televiziju France-Info izjavila kako smatra da je “sasvim normalno da Florian Philippot podnese ostavku ako se ne slaže s promjenom stranačke politike”. A riječ je o uistinu kopernikanskom političkom obratu. Bernard Monot, glavni ekonomski strateg FN-a, izjavio je u jučer objavljenom intervjuu za The Telegraph - interesantan izbor britanskog, a ne francuskog medija - kako “neće biti Frexita, shvatili smo što nam je poručio francuski narod”. Philippot je bio žestoki zagovornik hoda za Britanijom u smjeru izlaska iz EU i sada je jasno zašto je Le Pen dala jučerašnju izjavu. Bombastičnu je vijest u javnost pustio jedan od vodećih ljudi, a ona je zatim tumači. Kako baš ne bi djelovalo da je ona tako lako i brzo promijenila svoje mišljenje.

Osim Frexita, FN odustaje i od izlaska iz eurozone, pa i od bastardne kombinacije koju je Le Pen ponudila u drugom izbornom krugu da bi se sačuvala obračunska jedinca ecu (preteča eura), a vratio franak. Ta je odluka samo dodatno zbunila birače koji su krajem travnja ove godine rekli da su za euro, i to njih čak 72 posto.

Nova politika s kojom će kandidati FN-a izaći u parlamentarnu kampanju glasi: “Treba nanovo ispregovarati dokumente EU kako bismo dobili veću kontrolu nad našim proračunom i bankovnom regulativom”. Teza o novim pregovorima o dokumentima EU je već iznesena - prošli ponedjeljak kad su se susreli Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel koja je rekla da pristaje na to. Čak je i njezin nefleksibilni ministar financija Wolfgang Schäuble na to pristao.

Bezidejni

I sad je to nova politika FN-a. Što samo dodatno potvrđu je da populisti, i kad kožu mijenjaju, ostaju jednako bezidejni: ako nema prostora za destruktivne politike, tada kradu tuđe i predstavljaju ih kao svoje.

Kako će na sve to reagirati francuski birači, vidjet ćemo već 11. lipnja u prvom krugu parlamentarnih izbora. FN-u se predviđa oko 20 posto glasova, ali u drugom krugu kandidat FN-a se sučeljava s osobom koja dobiva podršku ostalih stranaka i zato gubi.

Agilni novi predsjednik: Macron će prvo ići u reformu tržišta rada

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i talijanski premijer Paolo Gentiloni na sastanku u Parizu potvrdili su želju da zajedno rade na novom pokretanju Europe.

Njih su se dvojica sastali u nedjelju na radnoj večeri, a Gentiloni je rekao kako je jedan od prioriteta rad na fiskalnoj i bankarskoj uniji. Macron je izjavio da se zalaže za “istinsko pokretanje naših europskih perspektiva” te posebno istaknuo da je Europa bila gluha na talijanska upozorenja o migrantskom valu iz Sjeverne Afrike, a Gentiloni je pozvao Uniju da zacrta zajedničku migracijsku politiku.

Macron se tako već u tjedan dana predsjednikovanja profilirao u važan glas europske politike koji dijeli osnovne ideje s njemačkoj kancelarkom Angelom Merkel, predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, ali i talijanskim premijerom (koliko god on ostao na tom mjestu budući da je Matteo Renzi opet čelnik Demokratske stranke).

Bit će na tom putu i prijepora, glavna će se borba voditi oko pitanja modela formiranja proračuna eurozone, uloge koju će u njoj imati njezin čelnik, “ministar financija”, koliko će se moći sačuvati nacionalna neovisnost (što će biti posebno važno za Francuze), ali za budućnost EU je važno da postoji suglasje najvećih članica o nužnosti opstanka Unije i zone. A njegov je premijer Édouard Philippe najavio da će reforma tržišta rada biti prioritet i ići brzo.

Upravo je to točka na kojima su se lomile dvije prošle francuske vlade. Dakle, Macronu nikako neće biti lako, ali dovoljno je mlad.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. svibanj 2022 20:31