Približavamo se jednoj od klimatskih točki preokreta (tipping point) koja bi, između ostalog, mogla dovesti do naglog zahladnjenja u velikom dijelu Europe, pokazala je studija nizozemskih znanstvenika objavljena u časopisu Science Advances.
Ta je zabrinjavajuća studija jedan u nizu pokušaja razumijevanja što će se dogoditi u slučaju zaustavljanja Atlantic Meridional Overturning Circulation (AMOC), što je jedan od klimatskih scenarija "noćne more".
- AMOC, odnosno Atlantic Overturning Meridional Circulation, predstavlja sustav strujanja u sjevernom Atlantiku. Taj se sustav sastoji od tople površinske struje koja od ekvatora teče prema polovima, kao i hladne protustruje koja od polova donosi hladno more prema ekvatoru u dubokim slojevima mora.
AMOC je dio svjetskog strujnog prstena koji omogućava prijenos topline između jako grijanog ekvatora i jako hlađenih polova, te stoga bitno utječe na klimu u svim krajevima svijeta. Kad ne bi bilo svjetskog strujnog prstena, tada bi polovi bili bitno hladniji, a ekvator puno topliji nego što jesu – pojašnjava dr. Ivica Vilibić, oceanograf Instituta Ruđer Bošković (IRB).
- Dio tog strujnog sustava je čitateljima poznat kao Golfska struja, koja u izvorištu u Meksičkom zaljevu može imati i preko 30 Celzijevih stupnjeva te teče preko Atlantika prema obalama Norveške. Istovremeno u područjima blizu ekvatora temperatura mora na dnu Atlantika je tek nekoliko Celzijevih stupnjeva, upravo zbog hladne struje iz polarnih krajeva. Dakle, topla Golfska struja donosi toplinu prema polarnim krajevima, gdje se more na površini jako hladi i, kad postane gušće od dubokih vodenih masa, onda tone i širi se prema ekvatoru - dodao je Vilibić.
Dan poslije sutra
Kolaps Golfske struje bio je tema znanstveno-fantastičnog filma "Dan poslije sutra" redatelja Rolanda Emmericha koji je u kinima igrao prije 20 godina. I dok je 2004. godine priča o klimatologu Adrianu Hillu (glumio ga je Dennis Quaid) koji pokušava spasiti sina iz ledom okovanog New Yorka među znanstvenicima naišla na velike kritike, danas se o urušavanju struja u sjevernom Atlantiku ozbiljno raspravlja.
Znanstvenici pokušavaju predvidjeti kako bi se AMOC mogao preobraziti zbog klimatskih promjena koje su potaknuli ljudi, osobito zato što topljenje morskog leda čini oceane manje slanima, remeteći osjetljivu ravnotežu između gušće slane i manje guste slatke vode. Temeljem prethodnih istraživanja, Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) procjenjuje da bi se AMOC mogao urušiti prije kraja stoljeća, no jedna studija iz 2023. kaže da bi se to moglo dogoditi i ranije.
- Nova studija u časopisu Science Advances je na tragu mnogih studija koje već desetljećima upozoravaju na mogućnost urušavanja AMOC-a, no to radi na ponešto drugačiji, forenzički način. Dakle, koristeći numerički model novije generacije studija pokušava izdvojiti ponašanja AMOC-a koja na neki način predskazuju budućnost i onda vidjeti uočava li se takvo ponašanje u sadašnjosti. Na temelju toga autori su došli do zaključka da je urušavanje AMOC-a možda već i počelo - rekao je Vilibić.
Kolaps AMOC-a promijenio bi vrijeme u cijelom svijetu jer znači gašenje jedne od ključnih klimatskih i oceanskih sila našeg planeta. To bi tijekom desetljeća spustilo temperature u sjeverozapadnoj Europi za pet do 15 Celzijevih stupnjeva, proširilo bi arktički led mnogo južnije, još više pojačalo zagrijavanje na južnoj hemisferi, te promijenilo globalne obrasce oborina i poremetilo Amazonu.
- Sve smo bliže kolapsu, ali nismo sigurni koliko blizu. Približavamo se točki preokreta - upozorio je voditelj studije Rene van Westen, klimatolog i oceanograf sa Sveučilišta Utrecht.
Amazonska prašuma
Ideju o klimatskim točkama preokreta IPCC je prvi put iznio prije dva desetljeća. U to se vrijeme smatralo da će točke preokreta biti dostignute samo ako globalne prosječne temperature porastu na više od pet Celzijevih stupnjeva. Ali od tada je bilo sve više dokaza da se ti pragovi mogu prijeći mnogo ranije.
U šestom IPCC-jevom izvještaju, objavljenom u kolovozu 2021. godine, ističe se da rizici od dostizanja klimatskih točaka preokreta postaju visoki kod rasta temperature za više od dva Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko doba i vrlo visoki za rast između 2,5 i 4 Celzijeva stupnja. Kolaps AMOC-a jedna je od pet-šest klimatskih točki preokreta.
- Da, urušavanje AMOC-a je jedna od klimatskih točaka preokreta. Ako se neka od tih točaka prijeđe, to rezultira značajnom promjenom klime na Zemlji, odnosno u pojedinim njenim dijelovima. Urušavanjem AMOC-a Golfska struja bi skrenula prema jugu, dok bi u području sjevernog Atlantika bile rasprostranjene hladne vodene mase na površini.
Zbog toga bi prinos vlage iz mora prema atmosferi bio bitno manji, što bi utjecalo na raspored polja visokog i niskog tlaka. Na primjer, ne bi više bilo Islandske ciklone koja na prednjoj strani donosi topao zrak prema Europi.
Zbog toga bi temperature u sjeverozapadnoj Europi, primjerice u zapadnom dijelu Skandinavije i Velikoj Britaniji, bitno pale, naročito zimi, dok bi temperature u području ekvatora - Amazonske prašume - porasle.
No, pitanje je što je gore za Amazonsku prašumu: urušavanje AMOC-a ili sječa šuma od strane ljudi koja već sad uništava ova ‘pluća svijeta‘ - rekao je Vilibić, koji je komentirao i kako bi se to odrazilo na Hrvatsku.
- U području Sredozemlja i Jadrana utjecaj urušavanja AMOC-a ne bi bio značajan, s obzirom na to da se nalazimo točno na pola puta između ekvatorijalnih i polarnih područja, iako bi se određene promjene u oborinskim režimima mogle očekivati zbog promjena putanja Atlantskih ciklona - zaključio je Vilibić.