Europska unija preživjela je migrantsku krizu, Brexit i krizu eurozone, ali ostaje pitanje hoće li preživjeti i koronavirus.
Bivši talijanski premijer, Enrico Letta, problematizira za Guardian stanje u kojem se trenutno nalazi EU suočena s pandemijom novog koronavirusa.
"Suočeni smo s krizom koja se razlikuje od dosadašnjih kriza. Djelomično je to zato što se ovaj virus nepredvidivo širi, a djelomično jer je "europejstvo" oslabilo u posljednjem desetljeću. Duh zajedništva u Europi danas je slabiji nego što je bio prije 10 godina", smatra Letta.
Tvrdi kako se EU mora obračunati sa "smrtonosnim rizikom", a najveći joj problem predstavlja "Trump virus".
"Kad bismo svi zauzeli strategiju poput "Italija na prvom mjestu" ili Belgija ili Njemačka, potonuli bismo svi skupa", upozorava bivši talijanski premijer.
O solidarnosti, točnije njezinom odsustvu u EU, ovih dana mnogi imaju štošta za reći.
Javio se i Jacques Delors
Bivši predsjednik EU komisije koji rijetko medijski istupa, Jacques Delors, prekinuo je šutnju riječima "nedostatak solidarnosti predstavlja smrtnu opasnost za Europsku uniju".
I sadašnja predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, prekorila je pojedine europske zemlje da su, u trenutku kad je Europi više nego ikad bilo potrebno "svi za jednoga, jedan za svi", odgovorile dizanjem zidova, zatvaranjem granica i distanciranjem od tuđih problema.
"Odluke koje danas donesemo u ovoj krizi će se dugo pamtiti i utjecati na to kako će EU sutra izgledati", poručila je von der Leyen prošli tjedan.
Dok je Italija stajala osamljena unutar raskoljene EU, Rusija i Kina uletjele su kao spasonosne uzdanice.
Slali su sve ono što im EU nije htjela ili mogla tada pružiti, od doktora, medicinskih sestara, epidemiologa, medicinske opreme i sredstava. Ispostavilo se, nakon kratkog vremena, da je većina te opreme neispravna i da je pomoć bila samo figurativna, u želji za postizanjem geopolitičkih bodova na zapadu.
"Kina agresivno forsira poruku da je, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, pouzdan i odgovoran partner. Moramo biti svjesni da postoji geopolitički faktor koji uključuje borbu za utjecaj kroz politiku velikodušnosti. Također, tu je i borba oko narativa u Europi. Važno je da EU pokaže da je Unija koja štiti i da solidarnost nije samo isprazna fraza", poručio je prije par dana šef diplomacije EU, Josep Borrell.
Gorak okus u ustima
Njemačka, Austrija, Francuska i ostale države članice u međuvremenu su otvorile vrata svojih bolnica za oboljele iz Italije, a zaštitnu opremu i respiratore je naposljetku Italiji poslao i američki predsjednik Donald Trump.
Ipak, gorak okus u ustima je ostao, a posljedice ponašanja EU u ovoj krizi prvo bi se mogle vidjeti upravo u Italiji.
"Ovo je definitivno ključan trenutak za EU. Ako krene u lošem smjeru, postoji ozbiljan rizik da je ovo kraj unije. To potiče nacionalistički populizam", objašnjava bivša savjetnica šefa EU za vanjsku politiku, Nathalie Tocci.
Ipak, kaže kako je popularnost Mattea Salvinija u Italiji u opadanju, a raste podrška premijeru Giuseppeu Conteu.
"Narod ustvari želi racionalnog, umjerenog, uvjerljivog i čvrstog vođu", sigurna je Tocci.
Ostaje tek za vidjeti koga će javnost izabrati te je li koronavirus bio posljednji čavao u lijesu EU, objašnjava bivša savjetnica povjerenice za proširenje EU, Heather Grabbe.
"Svaka kriza do sada je smanjila povjerenje među državama članicama i unutar cijelog sistema i to je stvarni problem", rekla je Grabbe.
Podijeljenost je očita kad se pogleda reagiranje Europe na ekonomske posljedice koronavirusa. Francuska, Italija, Španjolska i još deset drugih članica želi uvesti tzv."korona-obveznice" kojima bi se smanjila cijena zaduživanja pojedinih članica jer bi za njih jamčila zajednički cijela eurozona. Njemačka, Austrija, Finska i Nizozemska oštro se protive ovom prijedlogu. Smatraju kako obveznice za rješavanje problema s koronavirusom ne bi riješile prethodna dugovanja.
Nekoliko rješenja
Nekoliko je mogućih rješenja za izlazak iz korona-krize.
Letta predviđa da će doći do "sporazuma o koroni" , a pitanje zajedničkog duga će se izbjeći tako što će obveznice izdati od strane Europske investicijske banke. Najvažnije je kako će Njemačka i Nizozemska reagirati. "Ključna poruka za Nijemce i Nizozemce: molim vas, nemojte blokirati, nemojte zaustaviti europske mjere koje možemo zajedno poduzeti", rekao je Letta.
Profesor EU prava, Luuk van Middelaar, pak smatra kako se EU može izvući improvizacijom kao posljednjom slamkom spasa.
"EU je nesposobna nositi se s bilo kakvom krizom ili nepredviđenim okolnostima, ali nekako svaki put pod pritiskom improvizira rješenje. Tako je bilo i s krizom eurozone.", smatra profesor.
Koje god rješenje EU čelnika bilo, ono će oblikovati javno mnijenja, smatra Tocci.
"Ako prevlada europska podjela, ostat će sjećanje na razdoblje kad su Kina i Rusija požurile u pomoć Italiji. Povjerenje Italije u EU više ovisi o tome što će Europa učiniti, nego što čine Kinezi i Rusija", zaključuje Tocci.