Broj slučajeva zaraze koronavirusom COVID-19 iz dana u dan raste diljem svijeta, no neke zemlje službeno nisu zabilježile niti jedan slučaj, uključujući jednu od najrepresivnijih država na svijetu, Turkmenistan, piše BBC.
Mnogi stručnjaci zabrinuti su da vlada te države možda skriva istinu, što bi moglo utjecati na suzbijanje globalne pandemije.
Države diljem svijeta proglasile su neku vrstu karantene ili su pozvale svoje građane na samoizolaciju, no to se u Turkmenistanu nije dogodilo.
Naime, u utorak se u Turkmenistanu održao godišnji masovni skup povodom Svjetskog dana zdravlja tijekom kojeg rađani bicikliraju.
Vladajući u Turkmenistanu pak tvrde da oni nemaju zaraženih koronavirusom, no može li se vjerovati tome s obzirom na to da je turkmenistanska vlada poznata po cenzuri?
Prikrivali dokaze o nizu epidemija
- Službena zdravstvena statistika iz Turkmenistana očito je nepouzdana - kazao je profesor Martin McKee iz Londonske školi za higijenu i tropsku medicinu koji je proučavao zdravstveni sustav Turkmenistana.
- Proteklog desetljeća tvrdili su da nemaju ljudi koji imaju HIV/AIDS, a to ne može biti tako. Znamo i da su u dvijetisućitima prikrivali dokaze o nizu epidemija, uključujući i kugu - tvrdi McKee.
Mnogi se u Turkmenistanu boje činjenice da je koronavirus prisutan u njihovoj zemlji.
- Poznanik koji radi u državnoj agenciji kazao mi je da ne bih smio reći da je virus prisutan ili da sam čuo za njega, inače bih mogao upasti u probleme - kazao je stanovnik grada Ashgabata, koji je htio ostati anoniman.
Međutim, vlasti u Turkmenistanu pripremaju se za potencijalno izbijanje epidemije te zajedno s agencijama UN-a u zemlji razgovaraju o akcijskom planu.
Elena Panova, koordinatorica za UN u toj zemlji, kazala je za BBC da akcijski plan uključuje koordinaciju na razini zemlje, istraživanje slučajeva te pripremu laboratorija, dijagnostike i ostalih mjera.
Na pitanje vjeruje li UN vlastima Turkmenistana da nemaju niti jedan slučaj korone, Panova ne daje jasan odgovor.
- Oslanjamo se na službene informacije jer to rade sve zemlje. Nema pitanja o povjerenju jer su stvari takve kakve jesu - tvrdi Panova.
Kazala je i da su mjere, poput ograničavanja putovanja, možda pridonijele tome da Turkmenistan nema zabilježenih slučajeva koronavirusa.
'Ne sumnjamo da se nisu pripremili'
Turkmenistan je još prije mjesec dana zatvorio većinu svojih graničnih prijelaza te je otkazao letove za Kinu i neke druge zemlje početkom veljače.
Između ostalog, započeo je i preusmjeravanje svih međunarodnih letova prema Turkmenabatu na sjeveroistoku, gdje uspostavljena karantena.
No, sudeći po nekoliko stanovnika tog mjesta, neki ljudi su platili mito kako bi izbjegli karantenu. Panova tvrdi da je svatko tko dolazi u zemlju i pokazuje simptome koronavirusa podvrgnut testiranju.
Ipak, na pitanje o tome koliko se osoba testira dnevno i koliko testova Turkmenistan ima, odgovara da to ne može precizirati.
Priznaje i da nije sigurna je li zdravstveni sustav te države spreman za izbijanje koronavirusa.
- Rečeno nam je da su se pripremili do određene mjere, a mi u to ne sumnjamo. Bolnice su opremljene - kazala je.
- Ako dođe do izbijanja epidemije dogodit će se ogroman pritisak na zdravstveni sustav, kao što je to slučaj u bilo kojoj drugoj državi.
Dakle, bez obzira na to koliko ste se pripremili, to je nedovoljno. Zato već razgovaramoo nabavci respiratora i druge vrste medicinske opreme - tvrdi Panova.
Među građanstvom ipak postoji neka svijest o potencijalnom izbijanju epidemije. Kretanje iz grada u grad je ograničeno, a oni koji ulaze u Ashgabat moraju imati liječničku propusnicu.
Prodavaonice i uredi zaprašuju se biljkom pod nazivom yuzarlik, koja se koristi u lijekovima na biljnoj bazi, i to nakon što je predsjednik Gurbangulij Berdimuhamedov kazao da će spaljivanje te biljke ublažiti utjecaj virusa, iako za to nema dokaza.
Ali za razliku od ostalih država u svijetu, svakodnevni život u Turkmenistanu se odvija normalno. Kafići i restorani su otvoreni, ljudi se mogu masovno okupljati i nitko od građana ne nosi maske.
Čini se kako Turkmenistan ignorira ugrozu koju predstavlja koronavirus.
No, zašto je tome tako? Masovni biciklistički događaj povodom Svjetskog dana zdravlja možda može dati objašnjenje.
Utjecaj kulta ličnosti
Predsjednik Berdimuhamedow najveća je zvijezda ovog događaja. Zdravlje je dio njegovog kulta ličnosti. Državna televizije redovita ga prikazuje kako diže utege u teretani ili vozi bicikl.
Gurbanguly Berdimuhamedow
On je ujedno i glavni pokretač kampanje "zdravlje i sreća" tijekom koje državni službenici u identičnim uniformama rade jutarnje vježbe.
Glavna poruka svih tih događaja je da se radi o zdravoj i sretnoj naciji zahvaljujući predsjedniku.
Berdimuhamedow proglasio je svoj predsjednički mandat "razdobljem moći i sreće", a izbijanje koronavirusa moglo bi otkriti koliko su njegove poruke zapravo površne.
Iz tog razloga vlada Turkmenistana može pokušati prikriti izbijanje epidemije, čak ako se građani zaraze, a to brine profesora McKeeja.
- Vidjeli smo kako se COVID-19 brzo proširio iz Kine u ostale dijelove svijeta. U ovoj globaliziranoj ekonomiji u kojoj živimo, svaka zemlja je sigurna onoliko koliko i najslabija zemlja na svijetu.
Čak i ako ostale zemlje uspiju držati epidemiju pod kontrolom, postoji rizik da se koronavirus počne širiti iz onih zemalja koje u tome nisu uspješne. Čini mi se da bi Turkmenistan mogao biti samo jedan primjer toga - kazao je McKee za BBC.