Ruske vlasti nastoje prikriti stvarne razmjere gubitaka u Ukrajini, a na meti sigurnosnih službi našli su se i građani koji fotografiraju grobove poginulih vojnika. Neovisni novinari upozoravaju da Kremlj sustavno zatvara gotovo sve izvore informacija o broju mrtvih.
Ruski sud u Jaroslavlju osudio je u rujnu muškarca srednjih godina na 14 godina zatvora u kažnjeničkoj koloniji, kaznu kakva se inače izriče počiniteljima najtežih ubojstava. Njegov prijestup? Fotografirao je nadgrobne spomenike ruskih vojnika poginulih u Ukrajini.
Dok Kremlj uporno izbjegava objaviti stvarne podatke o vojnim gubicima, neovisni novinari i aktivisti fotografijama grobova pokušavaju utvrditi koliko je ruskih vojnika doista izgubilo život na ukrajinskim bojištima. Njihova istraživanja upućuju na znatno veći broj poginulih od onoga koji je Moskva spremna javno priznati, piše Politico.
– Sve veći broj grobova očito jako smeta vlastima jer ih neprestano podsjeća na neuspjeh Putinova rata. Toliko je ljudi poginulo – izjavio je Jan C. Behrends iz njemačkog Leibnizova centra za suvremenu povijest.
Posljednjih mjeseci ruske vlasti upozoravaju da bi fotografiranje vojničkih grobova moglo završiti čak i doživotnom zatvorskom kaznom. Istodobno pripadnici Federalne sigurnosne službe (FSB) obilaze groblja diljem zemlje u potrazi za osobama koje dokumentiraju grobove poginulih vojnika.
Od ljeta je diljem Rusije uhićeno nekoliko desetaka ljudi. U postupcima zatvorenima za javnost tereti ih se za veleizdaju, odnosno suradnju s ukrajinskim obavještajnim službama.
Stotine tisuća mrtvih, a stvarni broj mogao bi biti znatno veći
Ruski gubici od početka invazije na Ukrajinu golemih su razmjera.
Prema podacima projekta Russia 200, baze podataka koju su uspostavili neovisni ruski medij Mediazona i ruski servis BBC-ja, dosad je identificirano gotovo 283.000 poginulih ruskih vojnika. Uz njihova imena navedene su i dostupne pojedinosti o okolnostima smrti.
Međutim, Mediazona se oslanja na javno dostupne izvore, uključujući objave na društvenim mrežama i izvještaje lokalnih medija, a nema dovoljno resursa ni pristupa informacijama da bi dokumentirala svaku pogibiju na bojištu.
Procjene drugih organizacija znatno su veće. Britansko ministarstvo vanjskih poslova i nizozemske obavještajne službe procjenjuju ruske gubitke na više od pola milijuna, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srpnju izjavio da je u Ukrajini poginulo 700.000 ruskih vojnika.
Čak i najniže procjene ruskih gubitaka u Ukrajini višestruko nadmašuju broj sovjetskih vojnika poginulih u Afganistanu, tijekom rata koji je započeo 1979. i trajao gotovo desetljeće.
Kao i danas, Kremlj je i tada nastojao prikriti stvarnu cijenu rata.
Sovjetska praksa: Obitelji nisu smjele napisati gdje su im sinovi poginuli
Obiteljima sovjetskih vojnika poginulih u Afganistanu bilo je zabranjeno na nadgrobnim spomenicima navoditi mjesto njihove smrti.
– Grob se nije smio obilježiti ni na koji način koji bi upućivao na to da je pokojnik poginuo u ratu – objašnjava Jeff Jones, profesor povijesti na Sveučilištu Sjeverne Karoline.
– Neke su obitelji čak bile prisiljene organizirati pogrebe noću kako ne bi privlačile pozornost – dodaje.
S vremenom je rodbini dopušteno na nadgrobne spomenike uklesati riječi „herojski poginuo izvršavajući međunarodnu dužnost“, ali izričita formulacija „poginuo u Afganistanu“ nikada nije bila dopuštena.
Na početku rata u Ukrajini Kremlj ipak nije bio toliko zatvoren.
U rujnu 2022., šest mjeseci nakon početka ruske invazije, tadašnji ministar obrane Sergej Šojgu objavio je da je u sukobu poginulo 5937 ruskih vojnika.
Od tada su službene informacije o ruskim gubicima postale iznimno rijetke. Kako se takozvana specijalna vojna operacija pretvarala u dugotrajan rat, Moskva je sve odlučnije nastojala prikriti broj poginulih, postupno zatvarajući izvore podataka kojima su se služili novinari i istraživači.
Kremlj proglasio broj poginulih državnom tajnom
U travnju 2024. glasnogovornik Kremlja podsjetio je novinare da su podaci o vojnim gubicima „državna tajna“ te da je njihovo objavljivanje „isključiva nadležnost Ministarstva obrane“.
Kasnije iste godine Rosstat, ruski državni statistički ured, ograničio je pristup podacima o povećanoj smrtnosti stanovništva. Ti su podaci bili javno dostupni još od 1990-ih, kada su otvoreni u sklopu liberalizacijskih procesa perestrojke i glasnosti.
Za istraživače su predstavljali iznimno vrijedan izvor jer su omogućavali provjeru procjena o broju poginulih i osporavanje službenih tvrdnji.
Dmitrij Treščanin, urednik Mediazone i jedan od autora projekta Russia 200, objašnjava koliko su takvi podaci bili važni.
– Možemo prebrojati svakoga, ime po ime, ali uvijek će se pojaviti netko iz vlasti i reći da su naši podaci izmišljeni. Međutim, kada imate službene podatke koji potvrđuju naše izračune, takve tvrdnje više ne prolaze – kaže.
Otkrili desetke tisuća sudskih predmeta, a onda je pristup podacima zabranjen
Moskva je također počela ograničavati pristup informacijama o sudskim postupcima povezanima s poginulim vojnicima.
Početkom 2025. ruski novinari primijetili su dotad nezabilježen porast broja predmeta u kojima se od sudova tražilo da vojnike proglase nestalima ili mrtvima.
Takve postupke obično pokreću vojne postrojbe kada se vojnici mjesecima ne vrate s bojišta.
– Broj je rastao eksponencijalno. Bila je to velika vijest – prisjeća se Treščanin.
– Krenete s 40.000 predmeta, četiri mjeseca poslije imate ih 70.000, a još dva mjeseca kasnije 90.000. Pa koliko uopće može biti tih ljudi? – pita se.
Projekt Russia 200 tijekom 2025. zabilježio je gotovo 90.000 takvih sudskih postupaka, što predstavlja više od desetostrukog povećanja u odnosu na prethodne godine invazije.
– A onda su u jednom trenutku jednostavno sve proglasili tajnom – kaže Treščanin, govoreći o odluci ruskih vlasti da krajem 2025. ograniče pristup tim sudskim predmetima.
Fotografiranje grobova postalo je preopasno
Treščanin i njegovi kolege danas su znatno oprezniji kada je riječ o fotografiranju groblja.
– Fotografije grobova i videosnimke pogreba bile su nam iznimno važan izvor informacija na samom početku ruske invazije, kada drugih podataka gotovo nije bilo – objašnjava.
Međutim, čim su vlasti shvatile kako novinari dolaze do informacija, takav je način istraživanja postao iznimno opasan.
– Naše volontere napadali su na grobljima – kaže Treščanin.
Prema riječima ruskog vojnog analitičara Iana Matvejeva, suradnika pokojnog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, Kremlj ima vrlo konkretan razlog za toliko uporno prikrivanje vojnih gubitaka: želi nastaviti privlačiti nove vojnike.
Zašto Putin skriva broj mrtvih? Analitičar upozorava na dva razloga
– Riječ je o načinu obmanjivanja potencijalnih novaka. Kada bi ljudi mogli jednostavno saznati koliki postotak ugovornih vojnika preživi na bojištu ili koliko dugo novi vojnik u prosjeku može očekivati da će ostati živ, bilo bi iznimno teško regrutirati čak 30.000 ljudi mjesečno – objašnjava Matvejev.
Prikrivanje gubitaka, međutim, ima i vanjskopolitičku svrhu.
Prema Matvejevu, Moskva nastoji ostaviti dojam vojne nadmoći i uvjeriti međunarodnu javnost da se ruska pobjeda približava.
Pritom posebno izdvaja američkog predsjednika Donalda Trumpa.
– Cilj je uvjeriti ga da je Putinova vojska na pragu pobjede u ratu – kaže.
Unatoč sve strožim ograničenjima, neovisni ruski novinari nastavljaju tragati za informacijama o poginulim vojnicima. Svaka nova zabrana prisiljava ih da promijene istraživačke metode i pronađu druge izvore podataka.
Treščanin smatra da ruske vlasti, unatoč svim nastojanjima, neće uspjeti potpuno zaustaviti protok informacija.
– Rusija je velika. Kada nešto ugušite na jednom mjestu, to obično znači da će nešto drugo početi rasti negdje drugdje – zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....