Kremlj: ‘Putin se čuo s Trumpom, upozorio ga je...‘; Cijene nafte najviše od početka rata!

Trump o razgovoru s Putinom: 'Želio bi pomoći oko iranskog urana, no rekao sam da prije toga želim prekinuti njegov rat'

Američki predsjednik, koji je u srijedu navečer telefonski razgovarao s Vladimirom Putinom, kaže da mu je ruski kolega tijekom poziva ponudio pomoć u ratu s Iranom, posebno u vezi s obogaćenim uranom.

"Želio bi pomoći. Rekao sam, prije nego što mi pomognete, želim prekinuti vaš rat", rekao je Donald Trump na pitanje novinara u Ovalnom uredu, kako prenosi CNN.

Ranije je Trump rekao da je razgovor s Putinom bio "vrlo dobar" i da će rješenje sukoba u Ukrajini doći „"elativno brzo".

"Rekao mi je da bi želio biti uključen što se tiče obogaćivanja. Može nam pomoći da ga dobijemo", rekao je Trump.

Moskva je prethodno predložila preuzimanje kontrole nad iranskim zalihama obogaćenog urana.

Trump u srijedu nije izričito isključio mogućnost da Iran isporučuje svoj uran Rusiji, ali je sugerirao da je više zainteresiran za rješavanje rata u Ukrajini.

"Poznajem ga dugo. Mislim da je bio spreman sklopiti dogovor prije nekog vremena", rekao je o Putinu. "Mislim da su mu neki ljudi otežali sklapanje dogovora", dodao je.

Također je rekao da bi ratovi u Iranu i Ukrajini mogli završiti "po sličnom rasporedu", kako prenosi CNN.

"Koji bi rat prvi završio? Možda bi po sličnom rasporedu", rekao je Trump odgovarajući na pitanje CNN-a. "Mislim da je Ukrajina, vojno, poražena", rekao je Trump, no nije posve jasno je li mislio doista na Ukrajinu jer se čini da je odmah potom nastavio govoriti o Iranu, a ne o Ukrajini: "To ne biste znali čitajući lažne vijesti, ali vojno, možda, ima 159 brodova - svaki brod je trenutačno pod vodom, to je prilično dobro... bilo bi im teško sada napraviti pomorski povratak", nastavio je. "Mislite li da im ide dobro, kada nemaju mornaricu, zrakoplovstvo, protuzračni sustav?"

Trump je prethodno predvidio da će rat u Iranu, koji su SAD pokrenule 28. veljače, trajati četiri do šest tjedana. Rat u Ukrajini traje od 2022. godine i nema kraja na vidiku.

Ranije u svojim izjavama, Trump je rekao da je s ruskim predsjednikom razgovarao "malo o Iranu", ali da je posljednji poziv uglavnom bio "o Ukrajini".

"Mislim da ćemo relativno brzo pronaći rješenje", rekao je. "Nadam se, mislim, da bismo voljeli vidjeti dobro rješenje."

Cijena nafte dosegla ratni maksimum

Sky News javlja da je cijena nafte dosegnula najvišu razinu od početka američko-izraelskog rata protiv Irana.

Barel sirove nafte Brent dosegnuo je cijenu od 119,71 dolara, više od prethodnog maksimuma od 119,50 dolara za barel, što je zabilježeno 9. ožujka.

Cijeli dan na djelu je pritisak na rast cijene ugovora za isporuke u lipnju, a na trenutačnoj razini, cijena je viša za više od 7 posto u odnosu na početnu cijenu viđenu u Aziji.

Na cijene je utjecala informacija da se Donald Trump odlučio na produljenje blokadu iranskih luka nakon što je odbio iranski prijedlog vezan uz ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, dok bi se razgovori o iranskom nuklearnom programu odgodili.

Kremlj: 'Putin i Trump razgovarali o Iranu i Ukrajini, Putin upozorio na štetne posljedice nove vojne akcije u Iranu'

Vladimir Putin i Donald Trump održali su telefonski razgovor u kojem je ruski čelnik iznio ideje o rješavanju sukoba oko iranskog nuklearnog programa, prenosi Al Jazeera.

Tijekom poziva, za koji Moskva kaže da je trajao oko 90 minuta, Putin je izrazio podršku Trumpovoj odluci o produljenju prekida vatre. "Vladimir Putin smatra da je odluka Donalda Trumpa o produljenju primirja s Iranom ispravna jer bi trebala dati priliku pregovorima i općenito doprinijeti stabilizaciji situacije", rekao je Putinov pomoćnik Jurij Ušakov.

Ruski čelnik upozorio je Trumpa na "štetne posljedice" nove vojne akcije u Iranu, rekao je novinarima Ušakov. Putin je "istaknuo neizbježne i izuzetno štetne posljedice ne samo za Iran i njegove susjede, već i za cijelu međunarodnu zajednicu, ako SAD i Izrael ponovno pribjegnu vojnoj akciji", rekao je dužnosnik Kremlja, kako prenosi Times of Israel.

Putin je također predložio privremeno primirje u Ukrajini kako bi se idući mjesec obilježila obljetnica završetka Drugog svjetskog rata, odnosno Dan pobjede 9. svibnja, rekao je dužnosnik Kremlja.

Dodao je da je Trump pozitivno reagirao.

Putin je prošle godine najavio slično primirje koje je trajalo tri dana, ali nije bilo dogovoreno s Kijevom.

Cijene nafte skočile prema 118 dolara

Cijene nafte dodatno su poskočile u srijedu na međunarodnim tržištima prema 118 dolara nakon signala iz Washingtona da SAD namjerava ustrajati u pomorskoj blokadi Irana, podižući uloge u pat-poziciji u Hormuškom tjesnacu.

Na londonskom se tržištu barelom poslijepodne trgovalo po 6,44 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 117,70 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 5,72 dolara i stajao je 105,65 dolara.

Trgovce su u srijedu zabrinule nove poruke iz Washingtona o pomorskoj blokadi Irana.

Teheran je zbog američko-izraelskog napada preuzeo kontrolu nad Hormuškim tjesnacem, zabranivši tranzit brodova povezanih sa SAD-om, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi "prijateljskih" zemalja moraju koordinirati prolaz s iranskom vojskom.

Washington je pak nakon prvog kruga pregovora s Iranom uveo pomorsku blokadu iranskih luka u Omanskom zaljevu i u Arapskom moru, nezadovoljan ishodom, istaknuvši da mu je cilj omesti isporuke iranskih energenata kupcima u inozemstvu.

Isporuke nafte iz zemalja uz Perzijski zaljev smanjene su od početka rata za ukupno 13 milijuna barela dnevno, procjenjuju analitičari ING-a Ewa Manthey i Warren Patterson.

Prije rata tjesnacem je prolazilo oko 20 milijuna barela nafte dnevno.

U srijedu trgovce je zabrinulo izvješće Wall Street Journala, prema kojem američki predsjednik, po navodima neimenovanih američkih dužnosnika, namjerava i dalje blokadom iranskih luka 'kočiti' iransko gospodarstvo i izvoz nafte.

Trump je poslijepodne pozvao Iran da se "opameti što prije" i da potpiše mirovni sporazum.

Teheran uvjetuje novi krug mirovnih pregovora ukidanjem blokade i zahtijeva konačni prekid sukoba i jamstva da neće ponovo biti meta napada.

Ako je američki predsjednik zaista spreman nastaviti s blokadom, poremećaji u isporukama dodatno će se pogoršati, a cijene nafte još više porasti, objašnjava Yang An iz Haitong Futuresa.

Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u utorak bio skuplji za 1,82 dolara i stajao je 109,44 dolara.

Hegseth: 'Trebamo više novca jer je cilj obrambenu industrijsku bazu staviti na ratne temelje'

Pete Hegseth je pred Odborom da Trumpov zahtjev za obrambeni proračun od 1,5 bilijuna dolara 'odražava hitnost trenutka'

Američki ministar obrane pred Odborom je rekao kako "cijeni priliku" da svjedoči u korist Trumpovog zahtjeva za obrambeni proračun od 1,5 bilijuna dolara za fiskalnu godinu 2027.

"Predsjednikov proračunski zahtjev odražava hitnost trenutka", rekao je Hegseth o golemom povećanju, dok je general Caine rekao da je Pentagonu potreban taj novac kako bi se suočio s izazovima rastućeg globalnog rizika.

Rekao je da 1,5 bilijuna dolara koje traži vojska "predstavlja povijesnu uplatu za buduću sigurnost" koja bi omogućila SAD-u da preduhitri brzo razvijajuću tehnologiju.

Braneći zahtjev Bijele kuće za povećanje obrambenog proračuna, Hegseth kaže da Trump ima za cilj vratiti američku obrambenu industrijsku bazu "na ratne temelje".

Hegseth je rekao da "jako pozdravlja" raspravu o temi Irana, koju očekuje na današnjoj sjednici. Ponovio je Trumpovu tvrdnju da SAD neće dopustiti Iranu da nabavi nuklearno oružje i rekao da SAD ima pregovarače koji rade na sporazumu.

"Najveći protivnici s kojima se suočavamo u ovom trenutku su nepromišljene, neodlučne i defetističke riječi kongresnih demokrata i nekih demokrata", rekao je Hegseth, kako prenosi Al Jazeera.

Na pitanje kako Bijela kuća namjerava potaknuti Iran da pristane na novi nuklearni sporazum, Hegseth kaže da SAD moraju "ih dovesti do točke u kojoj će se odreći za pregovaračkim stolom".

Tvrdi da, iako su američki i izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja dovela do njihova uništenja, Iran i dalje ima "nuklearne ambicije", zajedno s "konvencionalnim štitom od tisuća projektila".

Hegseth pred Kongresom prvi put od početka rata s Iranom

Američki ministar rata/obrane Pete Hegseth stigao je na Kapitol uoči saslušanja pred Odborom za oružane snage Zastupničkog doma Kongresa. To je prvi put da se suočava s pitanjima zastupnika u Kongresu od početka rata s Iranom, a s njim se na saslušanju pred zastupnicima nalazi i načelnik Združenog stožera general Dan Caine.

Osim pitanja vezanih uz Iran, Odbor će se raspitivati o zahtjevu Bijele kuće Kongresu da odobri povećanje obrambenih troškova za 1,5 bilijuna dolara, a Hegseth će morati iznijeti svoje argumente za to.

Prijedlog proračuna predstavljao bi najveće povećanje obrambenih troškova od Drugog svjetskog rata, ako bude odobren. To veliko povećanje ne pokriva rat protiv Irana - administracija već traži dodatnih 200 milijardi dolara za to.

Mjere poput novog sustava raketne obrane, brodogradnje i podrške povećanoj domaćoj proizvodnji oružja bile bi financirane velikim rezovima u nizu domaćih usluga, uključujući stanovanje i obrazovanje, kao i agencije za zaštitu okoliša.

Hegseth će vjerojatno biti pod pritiskom zbog opravdanosti velikog povećanja, kao i utjecaja na druga područja vlasti koja bi bila uparena kako bi se financiralo.

On je do sada izbjegavao javna pitanja zastupnika o ratu, iako je držao televizijske brifinge za Pentagon.

Promjena strukture moći u Iranu: Revolucionarna garda preuzela ključne poluge odlučivanja

Dva mjeseca nakon početka sukoba sa SAD-om i Izraelom, Iran više nema jedinstvenog i neprikosnovenog klerikalnog arbitra na vrhu vlasti. Ubojstvo ajatolaha Alija Hameneija prvog dana rata i ustoličenje njegova teško ranjenog sina Modžtabe Hameneija označili su nagli prekid s prošlošću, uvodeći novi poredak kojim dominiraju zapovjednici Islamske revolucionarne garde (IRGC), objavio je Reuters.

Iako je Islamska Republika od 1979. godine funkcionirala oko vrhovnog vođe s apsolutnim autoritetom, Modžtaba Hamenei danas je prvenstveno figura koja potvrđuje odluke institucija, a ne netko tko izdaje zapovijedi. Teško ranjen i unakažen u početnim napadima, Modžtaba se ne pojavljuje u javnosti te komunicira isključivo preko posrednika ili audioveza. Njegova je uloga sada legitimacija ishoda postignutih konsenzusom unutar Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti (SNSC).

Ratni pritisak koncentrirao je moć u uski, tvrdi krug unutar SNSC-a, ureda vrhovnog vođe i Revolucionarne garde, koja sada dominira vojnom strategijom i ključnim političkim odlukama. Analitičari ističu kako se dogodio povijesni zaokret s „božanske moći“ klerika na „tvrdu moć“ sigurnosnih službi. S obzirom na to da je klerikalni vrh oslabljen, unutar sustava trenutačno ne postoji akter s dovoljno snage ili legitimiteta za suprotstavljanje generalima, objavio je Reuters.

Ovaj novi poredak donosi i promjenu prioriteta u unutarnjoj politici. Vođena revolucionarnim islamizmom i svjetonazorom u kojem sigurnost dolazi ispred svega, Garda svoju misiju vidi u očuvanju režima pod svaku cijenu. To podrazumijeva rigidnu, centraliziranu kontrolu i još snažniju domaću represiju, uz istodobno odbijanje bilo kakvog popuštanja pod zapadnim pritiskom, posebno kada je riječ o nuklearnom programu.

Takva konstelacija snaga dovela je do znatnog usporavanja procesa odlučivanja. Pakistanski posrednici u mirovnim pregovorima navode kako Teheranu ponekad trebaju dva do tri dana za odgovor na prijedloge jer unutar sustava više nema „vrhovnog suca“. Dok su ministar vanjskih poslova Abas Arakči i predsjednik parlamenta Muhamed Baker Kalibaf diplomatska lica pregovora, ključni operativac na terenu je zapovjednik IRGC-a Ahmad Vahidi, koji se nametnuo kao središnja figura sustava, objavio je Reuters.

Unatoč devet tjedana snažnog vojnog i ekonomskog pritiska, sustav ne pokazuje znakove pucanja ili kapitulacije. Politički izbor u Teheranu više nije onaj između umjerene i tvrde linije, već isključivo između tvrde i ekstremno tvrde struje. Strateški konsenzus koji predvodi Garda jasan je: izbjeći rat punog razmjera, očuvati poluge utjecaja poput kontrole nad Hormuškim tjesnacem te iz sukoba izaći politički i vojno jači. Čvrsta kohezija vrha vlasti sugerira da sigurnosne službe više ne izvršavaju rat, već ga u potpunosti vode.

Trump ponovno zaprijetio Iranu i poručio: „Nema više gospodina Finog“

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je zaoštrio retoriku prema Teheranu, poručivši u ranim jutarnjim satima putem društvenih mreža da se iranski režim mora sabrati jer ne zna kako potpisati nenuklearni sporazum, objavio Sky News.

„Moraju se dovesti u red, oni ne znaju kako potpisati nenuklearni sporazum“, objavio je Trump neposredno nakon državnog banketa s kraljem.

Dodatne tenzije potpirila je i priložena vizualna poruka, u kojoj je predsjednik objavu popratio očito umjetnom inteligencijom generiranom slikom na kojoj drži strojnicu usred niza eksplozija. Uz sliku je postavljen i znakovit opis „Nema više gospodina Finog“ (No more Mr. Nice Guy).

Vjeruje se da su ove poruke izravan nastavak Trumpovih pritisaka na Iran da se trajno odrekne zaliha obogaćenog uranija. Inače, ovo nije prvi put da koristi sličnu terminologiju u kontekstu iranske krize.

Još 19. travnja zaprijetio je uništenjem iranskih elektrana i mostova ako se ne postigne dogovor o okončanju rata, uz poruku da više neće biti „gospodin Fini“ (Mr. Nice Guy).

Trump savjetuje suradnicima da se pripreme za produženu blokadu Irana, izvještava WSJ

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump kazao je svojim suradnicima da se pripreme za produljenu blokadu Irana, objavio je list The Wall Street Journal (WSJ) u utorak, pozivajući se na američke dužnosnike.

U nedavnim sastancima, Trump je odlučio nastaviti pritiskati iransko gospodarstvo i izvoz nafte sprječavanjem brodskog prometa prema i iz njegovih luka, navodi se u izvješću, uz napomenu da smatra kako druge opcije, uključujući nastavak bombardiranja ili odustajanje od sukoba, nose veći rizik od održavanja blokade.

Reuters nije mogao odmah potvrditi navode iz izvješća.