Datum je 24. kolovoza 2025. godine, u međunarodnim vodama Sredozemnoga mora. Brod za spašavanje Ocean Viking, privatne organizacije SOS Méditerranée, spasio je 87 ljudi koji su bili u nevolji na moru.
Odjednom se pojavljuje drugi brod – brod libijske obalne straže. Počinju kružiti oko spasilačkog broda i otvaraju vatru. Kamere na brodu za spašavanje dokumentirale su napad, prenosi Deutsche Welle.
Pucnji na spasioce
Spasioci tvrde da su pripadnici libijske obalne straže pucali na spasilački brod punih 20 minuta. Tijekom napada članovi posade potražili su zaklon ispod palube. Steffi Rohland iz Hamburga bila je među njima: „Na komandnom mostu meci su letjeli u visini glave", izjavila je za politički magazin Monitor na prvom programu njemačke televizije ARD.
Kasnije su pronašli metke u policama za knjige i u stropu – „posvuda gdje su mogli pogoditi ljude", kaže Rohland. Fotografije i videosnimke koje njemački novinari posjeduju prikazuju rupe od metaka na komandnom mostu, razbijene prozore i oštećene čamce za spašavanje.
Takav napad na spasioce od strane libijske obalne straže do sada nije bio zabilježen. A upravo je ta obalna straža partner Europske unije na Sredozemlju. EU je od 2017. godine izgradila, opremila i financirala libijsku obalnu stražu – i dopušta joj da djeluje ne samo uz libijsku obalu, već i duboko u međunarodnim vodama. Čak i tamo gdje bi zapravo zemlje EU-a trebale biti nadležne, libijska obalna straža presreće ljude.
Napad bez posljedica
Nakon napada na Ocean Viking, organizacije za ljudska prava u otvorenom su pismu pozvale EU na akciju. Između ostalog, zahtijevale su da EU prekine suradnju s Libijom. Glasnogovornik Europske komisije izjavio je da se „mora i dalje angažirati ako se želi poboljšati situacija“. O prekidu suradnje ili bilo kakvim posljedicama – ni riječi. Na upit njemačkih novinara, Europska komisija se nije izjasnila o incidentu.
Za Wolframa Lachera iz Zaklade za znanost i politiku, to je fatalan signal. Napad na Ocean Viking bio je, kako kaže, moguć „zato što godinama nije bilo nikakve reakcije ni posljedica od strane Europe na slične incidente“.
Libijska milicija već godinama privlači pozornost zbog pravih hajki na izbjegličke brodove. Pucnjevi na brodove već su više puta dokumentirani.
Nasilne milicije
Ali nije riječ samo o libijskoj obalnoj straži – EU sada čak dopušta miliciji sina libijskog generala Haftara da slobodno djeluje na Sredozemlju. Riječ je o miliciji poznatoj po mučenju i egzekucijama, po zločinima protiv čovječnosti. I ta milicija redovito patrolira Sredozemljem, presreće izbjeglice i vraća ih u istočnu Libiju – čak i u malteškoj spasilačkoj zoni, gdje bi brodove u nevolji zapravo trebala spašavati Malta kao zemlja EU-a.
To pokazuje i nedavni napad na izbjeglički brod 12. listopada 2025. Monitor posjeduje snimke tog napada. Na njima se vidi kako milicija progoni brod. Više puta su osobe na brodu pozivale „Alarm Phone", samostalno organiziranu hitnu liniju. Izvještavali su da ih milicija gađa.
Ljudi su na kraju uspjeli sami pobjeći miliciji. Kasnije se doznalo: jedan izbjeglica ubijen je u napadu, drugi je zbog prostrijelne rane glave u komi, a još dvoje teško je ozlijeđeno. Britta Rabe iz Alarm Phonea izjavila je da su pokušali osigurati pomoć, ali da nije bilo nikakve reakcije nadležnih vlasti.
Nadzorni avion u akciji
Podaci o letu pokazuju da je na dan napada nad tim područjem letio nadzorni avion agencije za zaštitu granica EU – Frontex. Također je poznato da Frontex prosljeđuje koordinate izbjegličkih brodova Libiji. Na pitanje je li to bio slučaj i ovdje, Europska komisija ni na to pitanje nije odgovorila.
Sigurno je da je samo ove godine više od 16.200 ljudi vraćeno u Libiju od strane libijske obalne straže. Međunarodne organizacije poput Ujedinjenih naroda više su puta dokumentirale da se migranti tamo zatvaraju u logore, gdje su izloženi mučenju, silovanjima i prisilnom radu. Da bi se oslobodili, često moraju platiti otkupninu.
Broj utopljenih ili nestalih na Sredozemnom moru i dalje je visok. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), do sredine listopada ove godine 1.328 ljudi izgubilo je život – i to često zato što je civilno spašavanje na moru sve više ograničeno od strane zemalja EU-a.
U sukobu s međunarodnim pomorskim pravom?
Italija sada propisuje civilnim spasiocima da nakon svake pojedinačne akcije spašavanja odmah moraju otići u dodijeljenu luku. Često su to luke koje se nalaze vrlo daleko. Tijekom tog povratka zabranjeno im je obavljati dodatne akcije spašavanja. Za Felixa Braunsdorfa iz organizacije Liječnici bez granica, talijanski zakoni su „u sukobu s međunarodnim pomorskim pravom, ali i s europskim zakonima“.
„Svaki kapetan obvezan je, koliko god može, spasiti ljude u nevolji na moru – to je osnovni princip", kaže Braunsdorf. Reakcija Europske komisije na ove optužbe: tišina. Ni na ograničenja civilnog spašavanja na moru nije se očitovala na upit emisije Monitor, prenosi Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....