Kad je prije desetak dana Sud za međunarodnu trgovinu blokirao stupanje na snagu carina koje je uveo Donald Trump, bijesnu reakciju američkog predsjednika nije trebalo čekati dugo. "Pravi pokvarenjak", "loša osoba" i "netko tko vjerojatno mrzi Ameriku", tipičan je vokabular aktualnog američkog predsjednika, no meta njegova napada bila je neočekivana: odvjetnik Leonard Leo, koji je Trumpu pomogao na njegovu putu do gotovo neograničene moći.
Ako su Amerikanci uopće čuli za Lea, to je bilo zbog njegove uloge u izgradnji konzervativne supervećine na Vrhovnom sudu. Tijekom njegova prvog predsjedničkog mandata, Leonard Leo savjetovao je Trumpa o nominacijama konzervativnih sudaca Neila Gorsucha, Bretta Kavanaugha i Amy Coney Barrett. Također, Lea u pravnim krugovima smatraju arhitektom konzervativne većine odgovorne za poništavanje presude Roe protiv Wadea 2022. godine, što je otvorilo put zabrani pobačaja u nizu američkih država.
Leonard Leo (60) rođen je na Long Islandu u New Yorku u obitelji talijanskih emigranata i praktičnih katolika. Kad je imao pet godina, njegov otac slastičar je preminuo, a majka se preudala za jednog inženjera u New Jerseyju. U srednjoj školi upoznao je svoju buduću suprugu Sally, s kojom ima sedmero djece, od kojih je kći Margaret preminula 2006. godine u dobi od 14 godina od spine bifide. Kćerina tragična smrt snažno je utjecala na Lea i produbila njegovu religioznost.
"Cjevovod" za konzervativne studente
Leonard Leo diplomirao je pravo na sveučilištu Cornell, a tijekom studija osnovao je studentsku podružnicu Federalističkog društva, za koje je počeo raditi 1991. godine. Osnovano 1982. godine, Federalističko društvo već dugo utječe na suptilan i zakulisni utjecaj na republikanske izbore sudaca. Leo je dugi niz godina bio izvršni potpredsjednik te organizacije sve dok se nije povukao 2020. godine, iako je i dalje supredsjedatelj njezina Upravnog odbora. Neprofitna organizacija za istraživačko novinarstvo ProPublica iz New Yorka opisuje Federalističko društvo kao dio "stroja koji je preoblikovao američki pravni sustav" dok Leonarda Lea drži čovjekom koji je "izgradio" taj stroj.
"Organizacija, koja među svojim članovima ima preko 90.000 odvjetnika, studenata prava, znanstvenika i drugih, sebe opisuje kao ‘skupinu konzervativaca i libertarijanaca zainteresiranih za trenutačno stanje pravnog poretka‘. Ali to je blago rečeno: organizaciji se, posebno pod Leovim vodstvom, pripisuje stvaranje ‘cjevovoda‘ za konzervativne studente prava da bi se, koristeći ogromnu mrežu koja im je na raspolaganju, probili do utjecajnih pozicija - idealno, sve do Vrhovnog suda", piše magazin Time.
Carine su bile prekretnica
Leonard Leo, kojeg ProPublica opisuje kao "niskog i krupnog lika iz krimića Agathe Christie", nikad nije bio sudac niti je kao odvjetnik zastupao neki slučaj na sudu. Nije čak ni predavao na nekom pravnom fakultetu. Pa ipak je iznimno moćan. "Leov najznačajniji i najdugotrajniji utjecaj vjerojatno je njegov rad vezan za sastav Vrhovnog suda. Godine 1990., prije nego što je uopće počeo službeno raditi za Federalističko društvo, kao 25-godišnji službenik Američkog žalbenog suda u Washingtonu upoznao je tadašnjeg žalbenog suca Clarencea Thomasa, s kojim se sprijateljio i pomogao mu tijekom njegove potvrde za Vrhovni sud 1991. Tijekom administracije Georgea W. Busha, Leo je organizirao lobiranje za nominacije konzervativnih sudaca Robertsa i Alita. A tijekom Trumpova prvog mandata Gorsuch, Kavanaugh i Coney Barrett odabrani su s popisa koji je navodno ‘osobno odabrao‘ Leo", piše Time.
Kako je izvijestio Politico, odnosi Lea i Trumpa pokvarili su se kada konzervativni suci Gorsuch, Kavanaugh i Coney Barrett "nisu intervenirali da bi Trump ostao na dužnosti nakon što je izgubio predsjedničke izbore 2020. godine". Međutim, Leo se uglavnom suzdržavao od javnog kritiziranja Trumpa, a Federalističko društvo se navodno ponaša "ambivalentno" tijekom njegova drugog mandata. No Trumpove se carine bile su prekretnica u odnosu moćne pravne organizacije i američkog predsjednika.
"Trumpov ispad prema Leu označava dramatičan potres u odnosu između njega i Federalističkog društva, kao i za konzervativnu klupu općenito. Vjerojatno se ne radi o prekidu, nego o signalu da Društvo mora popustiti, kao što moraju učiniti svi ostali koji traže federalnu dobrohotnost, da bi zadržalo svoje cijenjeno mjesto. Poput tradicionalnih republikanskih elita koje je Trump ostavio u prašini, Društvo sada mora pronaći mjesto među ukrasima na predsjedničkom kaminu ili će biti bačeno u prašinu", zaključio je u magazinu Slate Aziz Huq, profesor prava na Sveučilištu u Chicagu.
Komentari
0