Ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio je takozvano "primirje" na dan proslave 80. obljetnice pobjede u Drugom svjetskom ratu. Primirje koje je objavio Putin bit će na snazi od ponoći sa 7. na 8. svibnja do ponoći s 10. na 11. svibnja, izvijestio je Kremlj.
A onda je, kao dokaz Putinova mirotvorstva, u noći na utorak Rusija bespilotnim letjelicama napala Kijev i ranila nekoliko građana dok je u okolici Dnjipra pogođena stambena zgrada i pritom je jedno dijete poginulo, a četvero je ozlijeđeno.
U Ukrajini su uvjereni da je ponuda za primirje igra koja treba prikazati da se Rusija zalaže za mir, iako u stvarnosti ne odustaje od rata. "Primirje mora biti bezuvjetno jer sve ostalo su Putinove taktičke igre", napisala je Daria Zarivna, savjetnica predsjednika Volodimira Zelenskog. Prema Ukrajincima, objava trodnevnog prekida vatre od 8. do 10. svibnja ukazuje na to da Putin ne očekuje postizanje dogovora o potpunom i dugoročnom prekidu vatre prije tih datuma.
"Ako Rusija zaista želi mir, mora odmah prekinuti vatru. Zašto čekati do 8. svibnja? Ako se vatra može zaustaviti sada i od bilo kojeg datuma tijekom 30 dana, onda je to stvarno, a ne samo za paradu. Ukrajina je spremna podržati dugoročno, trajno i potpuno primirje. I to je ono što stalno nudimo, barem 30 dana", napisao je ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na X-u.
Zapravo, ruski ciljevi nisu se nimalo promijenili od 24. veljače 2022., što se može vidjeti po intervjuu koji je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov dao brazilskom časopisu Globo. Lavrov je izjavio da uvjet za mirovni sporazum s Ukrajinom nije samo priznanje ruske kontrole nad Krimom, kako je predložio Donald Trump, nego i pristanak svjetske zajednice na aneksiju četiriju ukrajinskih regija koje je djelomično okupirala Rusija - Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporiške oblasti. Ruski ministar je to nazvao "imperativom", odnosno bezuvjetnim zahtjevom.
"Međunarodno priznanje ruskog vlasništva nad Krimom, Sevastopoljem, DNR-om, LNR-om, Hersonskom regijom i Zaporižjom je nužno", navodi se u Lavrovljevoj izjavi. On je također naveo i druge uvjete koje Rusija postavlja da bi sjela za pregovarački stol s Ukrajinom. A to su zabrana ukrajinskog ulaska u NATO, potvrda njezina neutralnog i nesvrstanog statusa, "demilitarizacija i denacifikacija Ukrajine", "prevladavanje posljedica vladavine neonacističkog režima u Kijevu koji je nastao kao rezultat državnog udara u veljači 2014., uključujući njegove akcije zakonodavnog i fizičkog istrebljenja svega ruskog - jezika, medija, kulture, tradicije, kanonskog pravoslavlja" te ukidanje sankcija i tužbi protiv Rusije, kao i naloga za uhićenje njezinih čelnika, kao i povrat imovine Rusije koja je zamrznuta na Zapadu.
Iako ruski uvjeti zvuče kao besmislica, ne treba ih potpuno odbaciti. Jer američki šerif Donald Trump je više puta napao Volodimira Zelenskog optužujući ga da produljuje agoniju i stradanje time što odbacuje njegov zahtjev da Ukrajina preda okupirani Krim Moskvi. Trumpov plan "zemlja za mir" nije jedina ideja koja je značajan zaokret u poretku nakon Drugog svjetskog rata jer SAD traži i ukidanje sankcija Rusiji, a o Ukrajini u NATO-u ne želi ni čuti.
Uz Ukrajinu je Europa. Novi njemački kancelar Friedrich Merz najavio je nastavak potpore Kijevu, a ministar obrane Boris Pistorius je pozvao Ukrajinu da ne pristane na sporazum koji bi podrazumijevao velike teritorijalne ustupke i obećao da će Njemačka vojno pomagati Ukrajini čak i ako SAD obustavi pomoć.
Komentari
7