-
Moguća odgoda Trumpova posjeta Kini
-
Trump: ‘Saveznici bi nam trebali ne samo zahvaliti, nego i pomoći‘
-
‘Rat neće završiti ovaj tjedan‘
-
Trump: ‘Izrael neće koristiti nuklearno oružje protiv Irana‘
-
Najbolji dan na tržištima od početka rata, pale cijene nafte
-
Pet zemalja upozorilo Izrael
Pet zemalja upozorilo Izrael zbog kopnene operacije u Libanonu
Velika Britanija objavila je zajedničku izjavu s Kanadom, Francuskom, Njemačkom i Italijom nakon što je Izrael pokrenuo kopnenu operaciju u Libanonu.
Pet zemalja poručilo je da su "ozbiljno zabrinute" zbog eskalacije nasilja u zemlji.
Pozvale su na značajan angažman izraelskih i libanonskih predstavnika u pregovorima o održivom političkom rješenju.
Značajna kopnena ofenziva imala bi razorne humanitarne posljedice, upozorili su i dodali da bi to moglo dovesti do dugotrajnog sukoba.
Ranije je izraelska vojska rekla da su njezine postrojbe započele "ograničene i ciljane" kopnene operacije protiv Hezbolaha u južnom Libanonu.
Najbolji dan na tržištima od početka rata
Prije nego je američko tržište dionica zatvoreno, sva tri glavna indeksa su porasla nakon tjedana gubitaka.
Do zatvaranja tržišta u ponedjeljak, Dow Jones je porastao za oko 0,8 posto, tehnološki Nasdaq kompozitni indeks porastao je za oko 1,2 posto, a S&P 500 je porastao za oko 1 posto.
Cijene nafte su također pale, s Brent sirovom naftom oko 93 dolara po barelu nakon jutarnjeg maksimuma od 102 dolara.
Bio je to najbolji dan na tržištu od početka rata u Iranu krajem veljače, prenosi BBC.
Pezeškian razgovarao s Macronom: ‘Iran se neće predati nasilnicima‘
Iranski predsjednik Masoud Pezeškian razgovarao je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u kojem je inzistirao da "Iran nije započeo ovaj grozni rat".
"Obrana od invazije je prirodno pravo, u čemu smo dobri", rekao je Pezeškian na društvenim mrežama.
"Korištenje američkih baza protiv Irana u regiji, s ciljem narušavanja naših odnosa s našim susjedima, treba zaustaviti."
Pezeškian je inzistirao da se Iran "neće predati nasilnicima" te je pozvao "globalnu zajednicu da osudi ovu invaziju".
"Govoriti o završetku rata je besmisleno dok ne osiguramo da u budućnosti neće biti više napada na našu zemlju", dodaje Pezeškian.
Eksplozije u blizini američkog veleposlanstva u Bagdadu
Novinske agencije izvijestile su o eksplozijama u Bagdadu u blizini američkog veleposlanstva.
Novinari novinske agencije AFP izvijestili su o eksplozijama u Zelenoj zoni, visoko sigurnom dijelu iračkog glavnog grada u kojem se nalaze diplomatske misije, uključujući američko veleposlanstvo, i međunarodne organizacije.
Očevidac je za Reuters svjedočio o eksplozijama i sirenama u blizini veleposlanstva, koje je više puta bilo meta napada od početka američko-izraelskog rata s Iranom.
Trump o kopnenoj operaciji: ‘Glupo pitanje‘
Upitan hoće li u Iranu biti potrebna kopnena snaga za izuzimanje nuklearnog materijala, rekao je da su takva pitanja glupa.
"Zašto bih vam rekao?... Ako je bilo koji predsjednik odgovorio na ta pitanja, ne bi trebao biti predsjednik", rekao je.
Upitan hoće li ipak ići u Kinu, rekao je da je zamoljen da odgodi to putovanje na mjesec dana jer želi biti u SAD-u tijekom rata.
"Imamo rat u tijeku", kaže.
Vance optuživao medije, Trump o odbijenici saveznika: ‘Trebali bi mi ne samo zahvaliti, nego i pomoći‘
Donald Trump i njegov potpredsjednik JD Vance, kojeg je imenovao da vodi radnu skupinu usmjerenu na borbu protiv prijevara s beneficijama, sudjelovali su na ceremoniji potpisivanja izvršne uredbe u Ovalnom uredu, a tom su prilikom dali izjave za okupljene medije.
Novinari su Vancea upitali slaže li se u potpunosti s američkom "Operacijom Epski bijes" u Iranu, s obzirom na činjenicu da je ranije kritizirao neograničene američke vojne misije u inozemstvu te je posebno bio protiv sukoba s Iranom. Više američkih medija izvijestilo je da je Vance savjetovao Trumpu da ne pokreće napade u Iranu, kako prenosi BBC.
Vance je odgovorio kako želi da operacija bude što "uspješnija". Na pitanje je odgovorio napadajući medije, odnosno optužujući novinara koji je postavio pitanje da pokušava "zabiti klin" između njega i Trumpa.
Trump je rekao da on želi rat "manje od ikoga", ali da godinama promatra što rade Iranci. Da u Teheranu imaju nuklearno oružje, upotrijebili bi ga, ponovno je ustvrdio. Ustvrdio je da Iran ispaljuje projektile na "svaku zemlju u krugu od 1600 kilometara", na zemlje koje nisu očekivale da će se naći usred rata.
Također je rekao da je cijelo vodstvo u Iranu "nestalo" i da "nema pojma" s kime trenutno ima posla. "Svi su nestali. Moj najveći problem je što nemam pojma s kime razgovaramo", rekao je. "Nitko nikada nije čuo ni za jednog od tih ljudi, svi su mrtvi."
Ranije tijekom dana rekao je da SAD ne zna je li Modžtaba Hamnei, novi iranski vrhovni vođa, "mrtav ili ne".
Rekao je da bi mu svjetski čelnici poput Japana, Južne Koreje i Kine - koji voze velik dio svoje nafte kroz Hormuški tjesnac - "trebali zahvaliti". "I ne bi nam trebali samo zahvaljivati, trebali bi nam i pomagati", dodaje. "Ono što me iznenađuje jest da to nisu željni."
‘Britance smo smatrali Rolls Royceom među saveznicima‘
Trump je veći dio svog drugog javnog istupa u ponedjeljak ponavljao iste tvrdnje o Iranu i kritike saveznika koji odbijaju sudjelovati u operacijama u Hormuškom tjesnacu koje je iznio i ranije tijekom dana, uz uobičajene digresije, samohvale i napade na političke protivnike, piše Sky News.
Američki predsjednik britanskog premijera Keira Starmera opisao je kao "dobrog čovjeka" i ustvrdio da je Britanija smatrana "Rolls Royceom" među saveznicima, da bi potom rekao kako se ponašala vrlo razočaravajuće po pitanju njegovih molbi za sudjelovanju u operacijama protiv Irana.
Trump je potom uzeo u ruke model bombardera B-2 te ustvrdio kako bi, da nije naredio zračne napade na iranska nuklearna postrojenja prošle godine, Teheran bi dosad imao nuklearno oružje. Bombarderi B-2 korišteni su u tim napadima.
Rekao je kako bi, da "nismo to učinili", bio "nuklearni rat, treći svjetski rat".
Upitan može li rat završiti ovog tjedna s obzirom da je ustvrdio da je iranska vojska uništenarekao je: "Ne mislim tako, ali bit će uskoro. Neće dugo."
Trump: ‘Izrael nikada ne bi upotrijebio nuklearno oružje protiv Irana‘
Na svojoj konferenciji za novinare ranije, Donald Trump odgovorio je na pitanje novinara o mogućnosti da Izrael upotrijebi nuklearno oružje protiv Irana ako sukob nastavi eskalirati.
"Izrael to nikada ne bi učinio", rekao je on, kako prenosi Guardian.
Jedan od njegovih savjetnika, David Sacks, prošli tjedan u jednom je podcastu predložio mogući ishod u kojem je izrazio zabrinutost zbog eskalacije sukoba.
"Izrael bi mogao biti ozbiljno uništen. A onda se morate brinuti da će Izrael eskalirati rat razmišljajući o korištenju nuklearnog oružja, što bi zaista bilo katastrofalno", rekao je on.
Na pitanje je li Sacks podijelio tu procjenu s njim, Trump je odgovorio: "Ne, nije."
Kallas poslala poruku Trumpu: ‘Nemamo apetita za to‘
Šefica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas izjavila je da su ministri vanjskih poslova pokazali "jasnu želju" za jačanjem pomorske misije na Bliskom istoku.
Međutim, Kallas je rekla da za sada nemaju "apetita" za proširenje svog mandata na Hormuški tjesnac.
"U našim raspravama postojala je jasna želja za jačanjem ove operacije, ali za sada nije bilo apetita za promjenom mandata operacije", dodala je.
Ovi komentari su uslijedili nakon što je Donald Trump ponovio svoj apel drugim zemljama da pomognu SAD-u u Hormuzu.
Trump se obrušio na Britaniju
Donald Trump je rekao da "nije zadovoljan" Ujedinjenom Kraljevinom i da je "vrlo iznenađen" njihovim odgovorom na rat u Iranu. Rekao je da Britanija "doista nije htjela pomoći" protiv Irana u Hormuškom tjesnacu
"Rekao sam, ne želite to učiniti? Bili smo s vama. Vi ste naš najstariji saveznik i trošimo puno novca na NATO i sve te stvari kako bismo vas zaštitili."
U nekim trenucima, američki predsjednik je, kako prenosi Sky News, izgledao kao da je sugerirao da je zamolio britanskog premijera Keira Starmera da pošalje dva nosača zrakoplova na Bliski istok, bez da ga je imenovao. "Nije to zapravo htio učiniti", rekao je Trump.
‘Macron je spreman pomoći‘
Sugerirao je da je britanski premijer kasnije ponudio slanje brodova, ali ponuda je odbijena jer je rat "u biti završio". "Mislim da je to užasno", rekao je.
Također je ostavio otvorena vrata za uključivanje Velike Britanije u sukob, rekavši: "Nisam bio zadovoljan Ujedinjenom Kraljevinom. Mislim da će biti uključeni, možda, ali trebali bi biti uključeni s entuzijazmom."
Međutim, američki predsjednik je rekao je da je razgovarao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, za kojeg je rekao da misli da je spreman pomoći u deblokiranju Hormuškog tjesnaca.
Naime, na pitanje novinara pita je li razgovarao s Macronom o dobivanju francuske pomoći za otvaranje Hormuškog tjesnaca, Trump je odgovorio da je razgovarao s njim, dodajući da ga je ocijenio s osam od 10 u pogledu razine podrške i rekao kako misli da će Francuska pomoći.
Očekuje se da će državni tajnik Marco Rubio objaviti imena zemalja koje su spremne pomoći Sjedinjenim Državama.
Sky News: Nove lažne tvrdnje Donalda Trumpa
Tijekom obraćanja u Bijeloj kući, Donald Trump je spomenuo "neke zemlje [gdje] imamo 45.000 vojnika koji ih štite od opasnosti". Ne imenovavši ih, ustvrdio je da su zamoljene da doprinesu minolovcima za osiguranje brodskog puta u Hormuškom tjesnacu, ali da su mu odgovorile: "Pa, radije se ne bismo miješali, gospodine".
No, Sky News napominje da ne postoje zemlje u kojima je pojedinačno stacionirano 45.000 američkih vojnika, iako se vjeruje da je otprilike taj broj vojnika stacioniran u zemljama Bliskog istoka.
Trump je opisao traženu pomoć kao "vrlo mali" pothvat i obećao da će Iranci ispaliti "vrlo malo streljiva... jer im nije ostalo mnogo streljiva".
Rekavši da su zemlje izrazile strah od iranskih odmazdi, američki predsjednik je ustvrdio da je Iran "tigar od papira".
Također, kako se navodi, u digresiji tijekom komentara, Trump je ustvrdio da je predvidio da će Osama bin Laden "srušiti Svjetski trgovački centar" u svojoj knjizi godinu dana prije napada 11. rujna.
No, to je, kako ističe Sky News, lažna tvrdnja koja je više puta opovrgnuta - kako se navodi, Trump samo usputno spominje Bin Ladena u knjizi iz 2000. na koju se referira i ne daje nikakvo upozorenje na njega.
Trump o Hormuzu: ‘Neki nisu entuzijastični da nam pomognu, rekao sam da nas neće štititi‘
U Bijeloj kući počela je konferencija za novinare Donalda Trumpa. Trump je ocijenio da druge zemlje nisu "entuzijastične" oko pomoći SAD-u u Hormuškom tjesnacu, ustvrdivši da SAD "napada" iransku sposobnost da ugrozi komercijalnu plovidbu u Hormuškom tjesnacu, prenosi BBC.
Trump kaže "već smo se pobrinuli za Iran" i ponovno pozvao druge zemlje "da dođu i pomognu nam s tjesnacem", rekavši da za to ima podršku "niza" čelnika. Rekao je da je zatražio pomoć drugih zemalja u Hormuškom tjesnacu "ne zato što nam je potrebna, već zato što sam želio znati kako će reagirati."
No, ustvrdio je da su brojne zemlje već su na putu da pomognu i ponudile pomoć, ustvrdio je te se narugao zemljama koje nisu toliko "entuzijastične" oko pomoći SAD-u: "Rekli su da se radije ne bi miješali... Znam da ćemo ih zaštititi i ako nam ikad zatreba pomoć, neće biti tu za nas."
"Neke su zemlje kojima smo pomagali mnogo, mnogo godina. Štitili smo ih od užasnih vanjskih izvora, a one nisu bile toliko oduševljene. I razina entuzijazma mi je važna", rekao je.
No, odbio je imenovati zemlje koje su ponudile pomoć, rekavši: "Volio bih reći njihova imena, ali iskreno, ne znam bi li to htjeli ili ne jer možda ne žele biti meta." Najavio je da će imena tih zemalja naknadno biti objavljena.
‘Rekao sam da nas neće štititi kad ćemo trebati‘
"Oduvijek sam smatrao da je to slabost NATO-a, to mi ćemo ih zaštititi", rekao je, žaleći se na odbijanje drugih zemalja da pomognu SAD-u na Bliskom istoku. "Ali uvijek sam govorio, kada će nam biti potrebno, oni nas neće zaštititi".
Svih 30 iranskih brodova za postavljanje mina uništeno je, rekao je, ali je dodao da ne zna je li Iran postavio ikakve mine u tjesnacu.
Trump je rekao da su SAD do sada u ratu pogodile 7000 ciljeva i potopile više od 100 brodova.
"Doslovno su uništeni", rekao je predsjednik, dodajući da su zračne snage i mornarica zemlje nestale, njihovi vođe su nestali, a njihova protuzračna tehnologija je "desetkovana".
SAD i Izrael "rade ono što je trebalo učiniti prije mnogo godina", kaže. Dodaje da su SAD danas napale tri postrojenja u Iranu gdje su se proizvodili dronovi i projektili.
Također se osvrnuo na američko bombardiranje otoka Harg prošli tjedan, rekavši da su uništili sve osim "cijevi" u kojima drže naftu. No, jasno je dao do znanja da može promijeniti mišljenje, dodajući da će uništavanje nafte trajati samo "koju minutu".
SAD: ‘Nemamo problema s prolaskom brodova kroz Hormuški tjesnac‘
Sjedinjene Države su "nemaju problema" s nekim iranskim, indijskim i kineskim brodovima koji zasad i dalje prolaze kroz Hormuški tjesnac, rekao je u ponedjeljak američki ministar financija Scott Bessent, dodajući da će svaka akcija za ublažavanje viših cijena [nafte] ovisiti o tome koliko će dugo trajati rat s Iranom.
"Vidimo da sve više i više brodova s gorivom počinje prolaziti. Iranski brodovi već izlaze, a mi smo to dopustili kako bismo opskrbili ostatak svijeta. Sada smo vidjeli kako indijski brodovi izlaze... vjerujemo da su izašli i neki kineski brodovi", rekao je za CNBC u intervjuu.
"To bi se trebalo pojačavati prije nego što se u Zaljevu pojave flote ili snage za zaštitu [tankera]. Dakle, mislimo da će doći do prirodnog otvaranja koje će Iranci pustiti. I za sada smo s tim u redu. Želimo da svijet bude dobro opskrbljen", rekao je Bessent.
Na pitanje postoje li kakvi alati koje bi Trumpova administracija mogla koristiti za ublažavanje viših cijena i utjecaja rata osim oslobađanja rezervi nafte, Bessent je za CNBC rekao da to "ovisi o trajanju sukoba".
U međuvremenu je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči izjavio je da Teheran nije tražio prekid vatre niti razmjenjivao poruke sa SAD-om te da će Hormuški tjesnac ostati zatvoren "za naše neprijatelje".
Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila je u ponedjeljak da je spremna osloboditi dodatne rezerve nafte "ako bude potrebno" usred, kako kaže, "najvećeg poremećaja u opskrbi u povijesti globalnog tržišta nafte".
Trump najavio konferenciju za novinare
Američki predsjednik Donald Trump najavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da će održati konferenciju i odgovarati na pitanja novinara prije ručka s članovima Odbora Trump Kennedy Centra, što je prvotno najavljeno za 16:45 po hrvatskom vremenu.
Konferenciju za novinare će održati nakon što je u nedjelju navečer izjavio da nije spreman proglasiti pobjedu protiv Irana, iako je SAD, kako je ustvrdio, vojno i ekonomski desetkovao zemlju, kako je prenio The Hill.
Trump inzistira na globalnoj pomoći u osiguravanju Hormuškog tjesnaca, jer 17-dnevni rat s Iranom usporava protok nafte i plina, što su europski i drugi saveznici, poput Japana i Australije, redom odbili.
ABC kaže da eueropski saveznici traže više informacija o ratnim ciljevima Donalda Trumpa na Bliskom istoku prije slanja ratnih brodova koji bi štitili tankere s naftom u prolasku kroz Hormuški tjesnac.
Američki predsjednik zatražio je od saveznika - uključujući Francusku, Kinu, Japan, Južnu Koreju i Veliku Britaniju - da pomognu u osiguranju tjesnaca za globalni brodski promet, nakon što je Iran zaprijetio da će ciljati brodove usred rata sa SAD-om i Izraelom.
U intervjuu za Financial Times, upozorio je da "ako ne bude odgovora ili ako bude negativan odgovor, mislim da će to biti vrlo loše za budućnost NATO-a".
Katar: Presreli smo drugi val projektila iz Irana
Glavna voditeljica BBC-a, Maryam Moshiri, ranije je izvijestila da je čula četiri eksplozije nakon lansiranja katarske protuzračne obrane nakon ovog prvog napada.
Katarsko ministarstvo obrane tvrdi da je drugi val "uspješno presretnut".
Bijela kuća brani Trumpov zahtjev za pomoć saveznika: ‘Oni imaju korist od akcije, Iran nije prijetnja samo nama‘
Glasnogovrnica Bijele kuće Karoline Leavitt upitana je za zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa da se američki saveznici pridruže Washingtonu u osiguravanju sigurnog prolaza za brodove u Hormuškom tjesnacu usred iranskih napora da blokira morski prolaz, ključnu rutu za prijevoz nafte, kao odgovor na američko-izraelsku ofenzivu protiv Irana, što saveznici redom odbijaju.
"Ove druge zemlje imaju velike koristi od američke vojske koja uklanja prijetnju Irana", rekla je Leavitt novinarima ispred Bijele kuće.
"Odmetnuti iranski režim već dugo ne predstavlja prijetnju samo Sjedinjenim Američkim Državama, već i našim partnerima u Zaljevu i arapskim zemljama u regiji", rekla je ona, ukazujući na iranske napade na civilne ciljeve u protekla dva i više tjedna i napominjući da iranske rakete također imaju potencijal dosegnuti Europu.
Ni Španjolci neće sudjelovati u misijama u Hormuškom tjesnacu
Španjolska neće sudjelovati ni u jednoj vojnoj misiji u Hormuškom tjesnacu jer smatra da je američko-izraelski rat protiv Irana ilegalan, rekli su u ponedjeljak ministri obrane i vanjskih poslova u Madridu.
Lijeva koalicijska vlada pod vodstvom premijera Pedra Sancheza kritizirala je napad SAD-a i Izraela te je zabranila američkim vojnim avionima korištenje baza na jugu Španjolske za akcije protiv Irana.
Ministrica obrane Margarita Robles odbacila je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa za vojnom podrškom u osiguravanju plovnog puta koji je Teheran blokirao za promet naftnih tankera.
- Španjolska trenutno ne razmatra nikakvu misiju u Hormuškom tjesnacu jer je to ilegalni rat u kojem je puno mrtvih. Cilj mora biti prestanak rata, i to odmah, rekla je Robles u obraćanju medijima.
Trump je prethodno upozorio na ‘vrlo lošu budućnost‘ za saveznike unutar NATO-a koji se ne pridruže akciji u Hormuškom tjesnacu.
Situacija u tjesnacu ozbiljno zabrinjava Europu, ali pozicija Europske unije trebala bi biti da rat mora prestati bez obzira na ekonomske čimbenike, izjavio je ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.
- Ne smijemo činiti ništa što bi dodatno pojačalo napetost ili dovelo do daljnje eskalacije situacije, rekao je novinarima u Bruxellesu.
Neke članice EU-a, poput Njemačke, Italije ili Grčke, također su naznačile da se neće pridružiti vojnim operacijama u tjesnacu, dok druge, uključujući Dansku, još nisu donijele odluku.
Starmer: ‘Nećemo ući u širi rat s Iranom‘
Britanski premijer Keir Starmer izjavio je u ponedjeljak da se Britanija neće uvuči u širi rat s Iranom, ali će raditi sa saveznicima na ‘održivom kolektivnom planu‘ za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, što po njemu neće biti lak zadatak.
Američki predsjednik je oštro kritizirao Starmera što isprva nije podržao američko-izraelske napade na Teheran i ovog je vikenda rekao da bi Britanija, Kina, Francuska, Japan i Južna Koreja trebali u regiju poslati ratne brodove radi otvaranja tog prolaza.
Starmer je na konferenciji za novinare izjavio da je ponovno otvaranje tjesnaca jedini način da se stabiliziraju energetska tržišta i da sa saveznicima u Europi, u Zaljevu i SAD-u razgovara o planu za sigurnu plovidbu. Dodao je da to ne bi bila misija NATO-a.
- Na kraju moramo otvoriti Hormuški tjesnac da bismo osigurali stabilnost na naftnom tržištu. To nije lak zadatak, izjavio je Starmer novinarima.
Oko petine nafte i ukapljenog plina na svijetu prolazi tjesnacem, uskim prolazom između Irana i Omana. Nakon što je Teheran efektivno zatvorio tjesnac cijena nafte skočila je na više od stotinu dolara po barelu.
Starmer je rekao da Britanija ‘poduzima sve neophodne korake da bi obranila sebe i svoje saveznike i da se neće uvuči u širi rat‘.
Dodao je da njegova zemlja i saveznici razmatraju koja sredstva mogu zajednički angažirati i da žele da u planu sudjeluje što više zemalja.
Starmer je rekao da je u nedjelju navečer razgovarao s Trumpom o Hormuškom tjesnacu i odbacio ocjene da su odnosi s ključnim britanskim saveznikom narušeni zbog njegova odnosa prema ratu.
Starmer je istaknuo da je s Trumpom razgovarao ‘na način koji se očekuje između dva saveznika i dvojice čelnika‘ i da je s američkim predsjednikom u ‘dobrim odnosima‘ .
Danska potiče EU da razmotri kako pomoći u otvaranju Hormuškog tjesnaca
Europa bi trebala biti otvorena prema podršci u osiguravanju slobodne plovidbe tankerima kroz Hormuški tjesnac, unatoč tome što kontinent ne podržava odluku SAD-a i Izraela o ratu s Iranom, rekao je u ponedjeljak danski ministar vanjskih poslova.
Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je u nedjelju da njegova vlada razgovara s nekoliko zemalja o zaštiti brodova u plovnom putu koji je Teheran većinom blokirao za promet tankera s naftom.
- Moramo se suočiti sa svijetom kakav jest, a ne kakav želimo da bude, rekao je u ponedjeljak danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen novinarima uoči razgovora u Bruxellesu s kolegama ministrima vanjskih poslova EU-a.
Tema bi se mogla pokrenuti i na samitu EU-a kasnije ovog tjedna.
- Čak i ako nam se ne sviđa što se događa, mislim da je mudro biti otvoren prema tome može li Europa na neki način doprinijeti, ali s ciljem deeskalacije, rekao je.
Dodao je da Danska još nije primila nikakav zahtjev za pomoć od SAD-a.
Danska, dom kontejnerske brodarske tvrtke Maersk i drugih pomorskih skupina, 2024. godine poslala je fregatu u Crveno more kako bi sudjelovala u koaliciji predvođenoj SAD-om za zaštitu prometa od napada jemenskih militanata hutista.
- Danska je pomorska nacija i u svakom pogledu imamo interes osigurati slobodnu plovidbu, rekao je Rasmussen.
- Možda smo mala zemlja, ali smo velika pomorska nacija i moramo ostati otvoreni za ovo pitanje.
Danska je prethodno pomagala kada su Sjedinjene Države tražile partnere za vojne operacije na Bliskom istoku, ali odnosi dviju zemalja pogoršali su se nakon Trumpovih opetovanih zahtjeva za američkom kontrolom nad Grenlandom.
Izrael: Planiramo još barem tri tjedna rata s Iranom, imamo još tisuće ciljeva
Izrael je u ponedjeljak priopćio da ima detaljne planove za još najmanje tri tjedna rata dok vojska zemlje noću bombardira lokacije diljem Irana, a u iranskim napadima dronovima privremeno je zatvorena zračna luka u Dubaiju i pogođena strateška naftna lokacija u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Američko-izraelski rat protiv Irana sada ulazi u treći tjedan, a kraj mu se ne nazire. Hormuški tjesnac kroz koji prolazi 20% svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina i dalje je zatvoren, zbog čega rastu cijene nafte i bojazan od ponovnog vala inflacije u svijetu.
Američki predsjednik Donald Trump u nedjelju je pozvao koaliciju zemalja da pomognu u ponovnom otvaranju vitalne brodske rute i upozorio da NATO savez čeka crna budućnost ako njegove članice ne priskoče u pomoć Washingtonu.
Glasnogovornik izraelske vojske, potpukovnik Nadav Shoshani, rekao je novinarima u ponedjeljak da postoje detaljni operativni planovi za rat s Iranom za sljedeća tri tjedna, uz dodatne planove i za dalju budućnost.
- Nastojimo pobrinuti se da budu što slabiji, ovaj režim, i da degradiramo sve njihove sposobnosti, sve dijelove i sva krila njihova sigurnosnog sustava, rekao je Shoshani.
Vojska, koja je mobilizirala preko 110.000 rezervista, izjavila je da još uvijek ima tisuće ciljeva koje treba pogoditi unutar Irana.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči rekao je u ponedjeljak da Teheran nije tražio prekid vatre niti razmijenio poruke sa SAD-om, prema iranskoj Studentskoj izvještajnoj agenciji povezanoj s režimom.
Žestoki napadi diljem Irana
Iranska novinska agencija Mehr izvijestila je da je pet osoba ubijeno, a sedam ranjeno u noćnim napadima koji su pogodili pokrajinu Markazi u središnjem Iranu. Novinska agencija navodi da je napadnuto stambeno područje na periferiji grada Araka, kao i stambena zgrada u okrugu Mahalatu.
U gradu Homejnu, također u pokrajini Markazi, meta napada bila je škola za dječake. Nije bilo prijavljenih žrtava.
Izraelska vojska u ponedjeljak je izjavila da izvodi zračne napade na Teheran, Širaz i Tabriz na infrastrukturu ‘iranskog terorističkog režima‘, kako ga je nazvala.
Šahnaz (62) rekla je iz Teherana za Reuters WhatsAppom da tijekom noći nije bilo interneta.
- Sada sam povezana putem Starlinka u prijateljevoj kući. Osjećamo se odsječeno od svijeta. Ljudi ginu, rekla je. ‘Nowruz je za samo nekoliko dana (iranska Nova godina je 20. ožujka), ali ljudi nisu raspoloženi za slavlje. Kada će ovo završiti?‘
Na pitanje podržava li Islamsku Republiku, Šahnaz je rekla: ‘Ne, ne podržavam. Kako bih i mogla? Pa ubili su mi unuku u (siječanjskim) prosvjedima. Želimo da ovaj režim ode. Želimo da ova bijeda završi‘.
Iranska revolucionarna garda u izjavi je izjavila da je Teheran pokrenuo napade na područja u Tel Avivu, među kojima i centre za podršku dopunjavanju goriva u zraku. Napadnute su i američka zračna baza al-Dafra u Abu Dabiju, američka pomorska baza u Bahreinu i bahreinska zračna baza Šeik Isa. Energetska tržišta nose se s daljnjim poremećajima, a operacije utovara nafte obustavljene su nakon iranskog napada dronom na stratešku luku Fudžairu u UAE-u.
Letovi u Međunarodnoj zračnoj luci Dubai, jednoj od najprometnijih na svijetu, bili su obustavljeni na nekoliko sati nakon napada drona na obližnje skladište goriva koje je poslalo oblake crnog dima u nebo.
Vlasti Dubaija objavile su da je požar lokaliziran. Saudijska Arabija presrela je 34 drona u svojoj istočnoj regiji u jednom satu, izvijestili su državni mediji. Ni u jednom incidentu nije bilo ozlijeđenih.
Moguća odgoda Trumpova posjeta Kini
Britanski premijer Keir Starmer rekao je u ponedjeljak da se Velika Britanija neće dati uvući u širi rat s Iranom, već da će surađivati sa saveznicima na ponovnom otvaranju ključnog plovnog puta, priznajući da to neće biti lako.
Japan je rekao da nema planova poslati ratne brodove u tjesnac, a Australija, koja je rekla da će poslati vojni zrakoplov za nadzor i rakete kako bi pomogla u obrani UAE-a od iranskih napada, rekla je da neće poslati svoju mornaricu.
Njemački ministar obrane Boris Pistorious isključio je sudjelovanje svoje zemlje u bilo kakvoj vojnoj aktivnosti u iranskom ratu, uključujući napore za ponovno otvaranje tjesnaca. ‘Ovo nije naš rat, mi ga nismo započeli‘.
Trump je u nedjelju za Financial Times rekao da bi mogao odgoditi sastanak s predsjednikom Xi Jinpingom zakazan kasnije u ožujku ako Kina ne pomogne u deblokiranju tjesnaca.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar. Ministri vanjskih poslova Europske unije raspravljat će u ponedjeljak o jačanju male pomorske misije na Bliskom istoku, ali se ne očekuje da će odlučiti o proširenju njezine uloge na zatvoreni Hormuški tjesnac, kažu diplomati i dužnosnici.
Izrael za to vrijeme nastavlja napadati Libanon i Gazu, gađajući militante Hezbolaha i Hamasa koje podržava Iran. Izraelska vojska je u ponedjeljak izjavila da su njezine trupe započele ograničene kopnene operacije protiv položaja Hezbolaha u južnom Libanonu.
Njemačka poslala odbijenicu Trumpu: ‘Nećemo sudjelovati‘
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul isključio je sudjelovanje Njemačke u osiguravanju Hormuškog tjesnaca u ovom trenutku. ‘Nećemo sudjelovati u ovom sukobu‘, rekao je Wadephul u emisiji Bericht aus Berlin (Izvještaj iz Berlina).
Rekao je kako mu je iz SAD-a i Izraela poručeno da se njihovi napadi odnose na uništavanje iranskih vojnih sposobnosti – posebno nuklearnog i raketnog programa. Njemačka očekuje da bude informirana kada se to postigne, dodao je u emisiji na javnom servisu ARD-u: ‘Tada ćemo vrlo rado sudjelovati u pokretanju pregovora‘.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Eksplozije u Teheranu
Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su da su započele s masovnim zračnim napadom na Iran.
U objavi na Telegramu, IDF kaže: ‘IDF je upravo započeo široke napade usmjerene na infrastrukturu iranskog terorističkog režima u Teheranu, Shirazu i Tabrizu.‘"
U međuvremenu, iz Teherana su počele curiti snimke eksplozija i gustog crnog dima iznad velegrada.
Iran: ‘Nismo tražili prekid vatre, bilo kakav kraj rata mora biti i konačan‘
Iran nije tražio prekid vatre, rekao je u ponedjeljak ministar vanjskih poslova Abas Arakči, i želi da bilo kakav kraj rata s Izraelom i SAD-om bude konačan, objavila je u ponedjeljak poluslužbena novinska agencija Students News Network.
Arakči je dodao da je Hormuški tjesnac zatvoren ‘samo neprijateljima i onima koji podupiru njihovu agresiju‘.
Glasogovornik ministarstva vanjskih poslova je dodao da brodovi država koje ne sudjeluju u ratu mogu prolaziti tjesnacem u koordinaciji i uz odobrenje iranskih snaga.
Oko petine globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina obično prolazi kroz Hormuški tjesnac, koji je efektivno zatvoren tjednima otkako je 28. veljače počeo američko-izraelski rat protiv Irana.
Američki predsjednik Donald Trump u subotu je pozvao Kinu, Francusku, Japan, Južnu Koreju, Veliku Britaniju i ostale zemlje pogođene ograničenjem isporuke nafte kroz Hormuški tjesnac da se pridruže naporima koji će omogućiti ponovno otvaranje plovnih putova.
Francuska nastoji okupiti koaliciju da bi osigurala tjesnac nakon što se sigurnosna situacija stabilizira, dok Velika Britanija sa saveznicima raspravlja o nizu opcija da bi se zajamčila sigurnost brodskog prometa, rekli su dužnosnici.
Još je prerano reći može li EU kao blok odigrati ulogu u takvoj inicijativi, smatraju diplomati i dužnosnici.
Japan i Australija rekli su u ponedjeljak da neće sudjelovati u misiji u Hormuškom tjesnacu.
Kallas ima ideju za Hormuški tjesnac
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas u ponedjeljak je naznačila da bi se u Hormuškom tjesnacu mogao koristiti sličan model kao u Crnom moru za deblokiranje izvoza ukrajinskog žita.
“Razgovarala sam s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom o tome je li moguće imati istu vrstu inicijative kao što smo imali u Crnom moru za izvoz žita iz Ukrajine jer je zatvaranje Hormuškog tjesnaca iznimno opasno za opskrbu naftom i energijom Azije”, izjavila je Kallas prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.
Kroz Hormuški tjesnac, koji Iran sada blokira, prolazi oko 20 posto svjetskog prometa naftom, od čega najveći dio, 85 posto ide u azijske zemlje.
Osim nafte, veliki je izazov izvoz gnojiva. “Ne bude li gnojiva ove godine, sljedeće će nedostajati hrane”, rekla je Kallas.
U ljeto 2022. postignut je dogovor između Ujedinjenih naroda, Turske i Rusije o dopuštanju izvoza putem sigurnog pomorskog humanitarnog koridora u Crnom moru.
Kallas je rekla da će ministri također razgovarati o tome je li moguće promijeniti mandat misije EU-a Aspides, koja je trenutačno zadužena za zaštitu brodova u Crvenom moru od jemenskih hutista.
“Razgovarat ćemo s državama članicama je li moguće stvarno promijeniti mandat ove misije. Poanta je u tome jesu li države članice spremne zapravo koristiti ovu misiju jer želimo imati sigurnost u ovoj regiji, onda bi bilo najlakše zapravo već koristiti operaciju koju imamo u regiji”, istaknula je šefica europske diplomacije.
Kallas je naglasila da je važno ne izgubiti fokus na pomoć Ukrajini zbog pažnje koja je sada usmjerena na Bliski istok.
Osudila je američko ukidanje sankcija za izvoz ruske nafte kao “opasan presedan”. “To donosi više novca Rusiji, kao što i zatvaranje Hormuškog tjesnaca ide u korist Rusije za financiranje rata protiv Ukrajine”, rekla je.
U raketnom napadu na Abu Dhabi poginuo civil
U raketnom napadu na Abu Dhabi poginuo je civil, što je najnoviji u nizu napada na Ujedinjene Arapske Emirate u posljednjih nekoliko sati.
Prema priopćenju gradskog ureda za medije, vlasti su intervenirale nakon incidenta u kojem je projektil pao na civilno vozilo u području Al Bahyah.
U napadu je smrtno stradao palestinski državljanin.
Zbog odvojenog napada dronom jutros je na nekoliko sati obustavljen zračni promet u zračnoj luci u Dubaiju, dok je veliki industrijski kompleks u Fujairahu također bio meta napada i zahvatio ga je požar.
U zračnom napadu u središnjem Iranu uništena školska zgrada
U zračnom napadu u središnjem Iranu uništena je školska zgrada, izvijestili su u ponedjeljak iranski mediji.
Napad se dogodio u malom gradu Homejnu, izvijestila je iranska novinska agencija Mehr, pozivajući se na guvernera pokrajine Markazi. Nema poginulih, no oštećeno je nekoliko kuća u blizini.
Fotografije nekoliko iranskih medija pokazuju potpuno uništenu glavnu zgradu iza ulaza u srednju školu. U početku nije bilo jasno koje su zračne snage odgovorne za bombardiranje.
Guverner Markazija spomenuo je napad "cionističko-američkog režima".
U ostalim napadima u pokrajini navodno je ubijeno pet osoba.
U izvještajima koji prate rat iz inozemstva spominju se napadi u Homejnu koji su se dogodili u nedjelju.
I poznati internetski aktivist po imenu Vahid izvijestio je o incidentu. Pozvao se na lokalne stanovnike koji su rekli da je ondje bombardirana raketna baza Korpusa islamske revolucionarne garde.
Od početka rata koji su SAD i Izrael pokrenuli protiv Irana prije više od dva tjedna u Iranu je uništena ili je oštećena više od 21.000 civilnih objekata. Podaci su to Crvenog polumjeseca.
Napadnuto je ukupno 69 škola, rekao je u četvrtak voditelj Društva Crvenog polumjeseca, Pirhossein Kolivand.
Gori u UAE-u nakon napada dronom
Velika industrijska zona u Ujedinjenim Arapskim Emiratima zahvaćena je požarom nakon napada dronom.
Lokalne obrambene službe pokušavaju staviti požar pod kontrolu u gradu Fujairah, gdje se nalazi i najveća luka u zemlji, priopćio je ured za medije u Fujairahu.
Za sada nema izvještaja o ozlijeđenima.
Operacije ukrcaja nafte u luci privremeno su obustavljene nakon napada, rekla su dva izvora za agenciju Reuters.
Industrijska zona Fujairaha već je više puta bila meta napada tijekom sukoba, uključujući i 3. ožujka.
Kina: ‘Zaustavite borbe odmah‘
Kina ne daje potporu SAD-u u sukobu s Iranom, kazao je glasnogovornik MVP Kine.
- U kontaktu smo sa svim stranama u vezi s trenutačnom situacijom i predani smo promicanju smirivanja napetosti i stabilizaciji situacije, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian na redovnoj konferenciji za medije.
Pretpostavlja se da je Kina jedna od najmanje sedam zemalja od kojih američki predsjednik Donald Trump traži veću potporu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Trump je za Financial Times rekao da bi Kina trebala igrati važnu ulogu, budući da većina kineskog uvoza nafte prolazi upravo kroz taj tjesnac.
Kineski glasnogovornik poručio je kako Peking poziva sve strane da odmah prekinu borbe kako bi se spriječila daljnja eskalacija sukoba i šire gospodarske posljedice.
Izraelski ministar: Rat će potrajati još tjednima
Izraelski ministar kulture i sporta, Miki Zohar, upozorio je naciju da se pripremi za eskalaciju sukoba u narednim danima. U razgovoru za izraelsku radio stanicu Radio 103FM, Zohar je iznio procjenu da će američko-izraelska vojna operacija potrajati znatno duže nego što je najavljeno.
"Znamo da bi u nadolazećim danima moglo doći do eskalacije. Cijela država Izrael, svi mi, moramo biti spremniji u danima koji su pred nama.“
„Vrlo je vjerojatno da će rat potrajati još nekoliko dugih tjedana. Svi se moramo naoružati strpljenjem i snagom jer proces demontiranja prijetnji s kojima se suočavamo zahtijeva vrijeme", zaključio je ministar Zohar.
Aragči: Nema pregovora s Amerikom
Iranski ministar vanjskih poslova Aragči izjavio je u intervjuu za CBS da iran ne vidi nikakav razlog za pregovore s Washingtonom o završetku rata.
Poručio je da će se Iran braniti dok god Trump ne shvati da je ovo "ilegalan rat u kojem nema pobjede“.
Što se tiče Hormuškog tjesnaca kroz koji prolazi petina svjetske nafte, Aragči tvrdi da on nije potpuno zatvoren, ali da je pristup strogo zabranjen SAD-u i njihovim saveznicima. Otkrio je da je Teheranu pristupio veći broj zemalja tražeći jamstva za svoje brodove.
"Obratio nam se veći broj zemalja tražeći siguran prolaz za svoja plovila. Na našoj je vojsci da odluči tko može proći. Određena skupina brodova iz različitih zemalja već je dobila dopuštenje, ali tjesnac ostaje zatvoren za Sjedinjene Države i njihove saveznike.“
Ministar je potvrdio da se iranske zalihe obogaćenog uranija trenutno nalaze pod ruševinama“nakon prošlogodišnjih i nedavnih udara na nuklearna postrojenja.
"Trenutno nemamo nikakav plan za izvlačenje obogaćenog uranija koji se nalazi pod ruševinama. To bi bio proces koji zahtijeva suradnju s IAEA-om, ali u ovom trenutku, ništa od toga nije na stolu."
Izraelske snage u Gazi i na Zapadnoj obali ubile 16 ljudi
Izraelske snage ubile su u nedjelju 16 Palestinaca u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali, rekli su zdravstveni radnici, što je među najviše smrtnih slučajeva u jednom danu u više tjedana, dok Izrael nastavlja s napadima na Libanon i Iran.
Liječnici i ministarstvo unutarnjih poslova Gaze kojom upravlja Hamas rekli su da su u izraelskom zračnom napadu ubijeni visoki policijski dužnosnik i još osam časnika kada je pogođeno njihovo vozilo blizu ulaza u grad Zavajda u središnjem Pojasu Gaze. Ranjeno je još najmanje 14 ljudi, uglavnom prolaznika, izvijestilo je ministarstvo zdravstva Gaze.
Ranije u nedjelju, zdravstveni dužnosnici su rekli da su u izraelskom zračnom napadu ubijene tri osobe - muškarac, njegova trudna supruga i njihov sin. Incident se dogodio u zapadnom području Nuseirata u središnjem Pojasu Gaze.
Izraelska vojska je objavila da je u nedjelju izvela napad u Gazi kao odgovor na incident koji se dogodio dan ranije. Tada su militanti Hamasa otvorili vatru na izraelske vojnike. Nije navedeno odnosi li se to na napad u kojemu su ubijeni časnici ili na napad u kojemu je ubijena obitelj u Nuseiratu.
Na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, ubijeni su otac, majka i dvoje njihove djece, svi Palestinci, dok su se automobilom vozili okupiranom Zapadnom obalom, objavile su palestinske zdravstvene vlasti, a izraelska je vojska kazala da se incident istražuje.
U Gazi je nasilje redovito otkako je u listopadu stupio na snagu prekid vatre nakon dvije godine razornog rata koji su potaknuli napadi Hamasa u Izraelu 7. listopada 2023.
Dok su izraelski napadi na Gazu bili nešto manji u danima prije nego što su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli napade na Iran 28. veljače, od tog su datuma, prema riječima stanovnika, liječnika i analitičara ponovno pojačani. U izraelskim je napadima od izbijanja rata u Iranu ubijeno najmanje 36 Palestinaca, podaci su zdravstvenih radnika u Gazi.
Ministarstvo zdravstva Gaze izvijestilo je da je od listopada od posljedica izraelske vatre u tom području ubijeno najmanje 670 ljudi. Izrael tvrdi da su militanti u Gazi u istome razdoblju ubili četiri vojnika.
‘Upali smo u izravnu vatru‘
U selu Tamun na Zapadnoj obali palestinske zdravstvene vlasti su izvijestile da su Ali Kaled Bani Odeh (37), njegova 35-godišnja supruga Waad i dvojica sinova od pet i sedam godina umrli nakon što su upucani u glavu, dok je još dvoje njihove djece ranjeno.
U izjavi izraelske vojske se kaže da su njihove snage djelovale u selu Tamun kako bi uhitile Palestince koji se traže zbog sudjelovanja u "terorističkim" aktivnostima protiv sigurnosnih snaga.
"Za vrijeme operacije vozilo je ubrzalo prema sigurnosnim snagama, koje su osjetile neposrednu prijetnju za vlastitu sigurnost te su odgovorile pucnjavom. Kao posljedica pucnjave ubijeno je četvero Palestinaca koji su se nalazili u automobilu", stoji u objavi vojske te se dodaje da se okolnosti incidenta istražuju.
U razgovoru s Reutersom u bolnici, 12-godišnji Kaled, jedan od dvojice preživjelih dječaka rekao je da je čuo majku kako plače i oca kako se moli prije nego što su hici zasuli njihovo vozilo.
"Upali smo u izravnu vatru, no nismo znali tko na nas puca. Svi su u automobilu poginuli, osim mog brata Mustafe i mene", ispripovijedao je dječak.
Rekao je i da su ga vojnici izvukli iz vozila prije nego što su ga pretukli te su pritom vikali: "Ubili smo pseta."
Palestinsko ministarstvo zdravstva objavilo je da je tijekom noći u napadu izraelskih doseljenika ubijen i jedan Palestinac.
Izraelski doseljenici na Zapadnoj obali koriste ograničenja kretanja nametnuta tijekom američko-izraelskog rata protiv Irana kako bi napadali Palestince, a vojne barikade sprečavaju vozila hitne pomoći da do žrtava stignu na vrijeme, kažu grupe za ljudska prava i liječnici.
Od početka iranskog rata 28. veljače, po podacima palestinskog ministarstva zdravstva, doseljenici su ubili najmanje pet Palestinaca na Zapadnoj obali.
Izrael započeo s kopnenom akcijom u Libanonu
Izraelske obrambene snage (IDF) objavile su putem Telegrama da su započele s ciljanim kopnenim operacijama protiv Hezbolaha. Prema službenom priopćenju, operacija se odvija u južnom Libanonu, a njezin je primarni cilj "demontiranje terorističke infrastrukture“ u toj regiji.
Prije samog ulaska kopnenih trupa, IDF je izveo niz zračnih udara na brojne ciljeve u Libanonu.
Navode kako se akcija provodi da bi se ojačala obrambena zona i pojačala granica uz poruku da će nastaviti "djelovati odlučno protiv Hezbollaha."
Cijene nafte snažno porasle drugi tjedan zaredom
Cijene nafte snažno su porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je zbog krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, pa su u dva tjedna od napada SAD-a i Izraela na Iran cijene skočile više od 40 posto.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla oko 10 posto, na 103,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 8 posto, na 98,70 dolara.
Tako je nastavljen snažan rast cijena ‘crnog zlata‘, koje su od početka napada SAD-a i Izraela na Iran prije dva tjedna skočile više od 40 posto.
Na početku prošloga tjedna cijene su se primaknule i granici od 120 dolara, no kasnije su ipak skliznule s te razine.
Posljedica je to eskalacije krize na Bliskom istoku. Premda je predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio pobjedu, Iran i dalje napada susjedne zemlje i ne dozvoljava izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac, kroz koji inače dnevno prolazi oko 20 milijuna barela ili oko 20 posto globalne potrošnje nafte.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila je da se radi o najvećem poremećaju opskrbe u povijesti i odlučila da će njezine članice koordinirano na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi.
Zahvaljujući tome, cijene nafte ponešto su se stabilizirale, no i dalje se kreću na povišenim razinama.
Ponajviše zbog krize na Bliskom istoku, cijene nafte porasle su od početka godine više od 70 posto, nakon što su lani pale oko 20 posto.
Financial Times: SAD i Izrael upadaju u još jednu zemlju Bliskog istoka
Zemlja koja bi najviše mogla stradati od američkog i izraelskog napada na Iran jest 47-milijunski Irak, zbog krhke političke strukture i velike proračunske ovisnosti o nafti.
Irak je godinama bio bojno polje na kojem su se sukobljavali interesi Teherana i Washingtona. U roku od nekoliko sati nakon početka američko-izraelskog napada na Iran 28. veljače ponovno su izbili i sukobi u Iraku. U Iraku se vodi paralelni rat ili rat u sjeni, kako to piše Financial Times. Iran i šijitske grupe koje Iran podržava gađaju američke baze u Iraku dok SAD bombardira proiranske skupine u Iraku.
Više pročitajte OVDJE.
Macron rekao iranskom predsjedniku da je neprihvatljivo da Francuska bude meta napada
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u nedjelju svom iranskom kolegi Masudu Pezeškijanu da je "neprihvatljivo" da Francuska bude meta napada na Bliskom istoku i zatražio hitan povratak dvojice francuskih državljana koji su pritvoreni u Iranu.
"Podsjetio sam ga da Francuska djeluje isključivo u defenzivnom okviru čiji je cilj zaštita njezinih interesa, interesa regionalnih partnera i slobode plovidbe, i da je neprihvatljivo da naša zemlja bude meta", kazao je Macron u objavi na X-u.
Macron je ujedno naglasio i kako je važno da se ponovno uspostavi sloboda plovidbe u Hormuškom tjesnacu.
"Sloboda plovidbe u Hormuškom tjesnacu mora se ponovno uspostaviti što je prije moguće", naglasio je.
Francuski predsjednik naglasio je da će trajna stabilnost zahtijevati novi politički i sigurnosni okvir koji će uzeti u obzir iranske nuklearne ambicije, program balističkih projektila i regionalne aktivnosti.
„Samo novi politički i sigurnosni okvir može jamčiti mir i sigurnost za sve“, rekao je Macron, dodajući da takav aranžman mora jamčiti da Iran nikada neće steći nuklearno oružje.
Japan i Australija rekli da neće sudjelovati u misiji u Hormuškom tjesnacu
Japan i Australija rekli su u ponedjeljak da neće sudjelovati u misiji u Hormuškom tjesnacu čiji je cilj osiguranje prolaza trgovačkih brodova kroz taj strateški prolaz.
Japan trenutno ne planira rasporediti plovila kako bi ona pratila trgovačke brodove na Bliskom istoku, rekla je premijerka Sanae Takaichi u ponedjeljak, nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao saveznike da pomognu u pratnji tankera kroz Hormuški tjesnac.
„Nismo donijeli nikakve odluke o slanju pratnje brodovima. Nastavljamo ispitivati što Japan može učiniti samostalno, a što se može učiniti unutar pravnog okvira“, rekao je Takaichi parlamentu.
Trumpov poziv u objavi na društvenim mrežama američkim saveznicima, uključujući Japan, da pomognu u zaštiti pošiljki nafte i plina kroz strateški plovni put stavlja Tokio u težak položaj jer njegov ustav, u kojem se država odriče rata, ograničava opseg prekomorskih vojnih operacija koje može provoditi.
Sjedinjene Države još nisu uputile službeni zahtjev za pomoć, rekao je Takaichi.
Australija neće slati ratne brodove kako bi pomogli u ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, rekla je u ponedjeljak visoka dužnosnica.
„Nećemo slati brod u Hormuški tjesnac. Znamo koliko je to nevjerojatno važno, ali to nije nešto što smo zamoljeni niti čemu doprinosimo“, rekla je Catherine King, članica kabineta premijera Anthonyja Albanesea, u intervjuu za državnu televiziju ABC.
Oko petine globalne nafte i ukapljenog prirodnog plina obično prolazi kroz Hormuški tjesnac, koji je efektivno zatvoren tjednima otkako je 28. veljače započeo američko-izraelski rat protiv Irana.
Wall Street Journal izvijestio je u nedjelju da Trumpova administracija planira već ovog tjedna objaviti da se više zemalja složilo formirati koaliciju koja će pratiti brodove kroz Hormuški tjesnac.
Trump: Pregovori s Kubom nakon što se riješi problem Irana
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da bi Sjedinjene Države uskoro mogle postići sporazum s Kubom ili poduzeti druge mjere, ali da se prvo mora riješiti problem Irana.
"Kuba također želi postići dogovor i mislim da ćemo vrlo brzo ili postići dogovor ili učiniti što god moramo“, rekao je Trump novinarima u zrakoplovu Air Force One.
„Razgovaramo s Kubom, ali prije Kube moramo riješiti Iran.“
On je svoje komentare dao u trenutku kada napetosti između Washingtona i Havane ostaju povišene nakon godina sankcija, diplomatskih trenja i sporova oko migracija i sigurnosti.
Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel izjavio je u petak da je zemlja otvorila razgovore sa Sjedinjenim Državama dok se otok suočava s jednom od najtežih ekonomskih kriza u desetljećima.
„Cilj ovih razgovora je kroz dijalog pronaći rješenja za bilateralne razlike koje imamo između dvije nacije“, kazao je Díaz-Canel u videu emitiranom na državnoj televiziji.
Díaz-Canel je izrazio nadu da će pregovori odmaknuti dva dugogodišnja rivala „od konfrontacije“.
Trump je posljednjih tjedana dao niz izjava, rekavši da je Kuba na rubu kolapsa ili da želi postići dogovor sa Sjedinjenim Državama.
U ponedjeljak je kazao da bi Kuba mogla biti predmet „prijateljskog preuzimanja“, a zatim je dodao: „Možda neće biti prijateljsko preuzimanje“.
Vatra izbila blizu međunarodne zračne luke u Dubaiju nakon napada dronom
Požar je u noći na ponedjeljak izbio kod međunarodne zračne luke u Dubaiju, objavio je ured za medije, dodajući da nije prijavljeno da je itko ozlijeđen.
Vlasti u Dubaiju rekle su da je dron pogodio spremnik goriva te da timovi civilne zaštite rade na tome da požar stave pod kontrolu.
Zaljevske arapske države suočile su se s više od 2000 napada raketama i dronovima od izbijanja američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače.
Mete su bile američke diplomatske misije i vojne baze, ali i ključna naftna infrastruktura u Zaljevu, kao i luke, zračne luke, hoteli te stambene i poslovne zgrade.
Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su 2020. normalizirali odnose s Izraelom, suočili su se s najvećim teretom napada.
No sve arapske države Perzijskog zaljeva su pogođene i sve su osudile Iran zbog napada.
Trump upozorio da se NATO možda suočava s "vrlo lošom" budućnosti
Američki predsjednik Donald Trump upozorio je da se NATO suočava s "vrlo lošom" budućnosti ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca, u intervjuu koji je u nedjelju objavio Financial Times.
Trump je za FT rekao da bi mogao odgoditi i samit koji se priprema s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom kasnije ovog mjeseca, dok pokušava izvršiti pritisak na Peking da pomogne da se odblokira ključni pomorski put.
Podsjetio je da Europa i Kina uvelike ovise o nafti iz Perzijskog zaljeva, za razliku od SAD-a.
Američki predsjednik kazao je da bi zemlje koje imaju korist od pomorske rute trebale pomoći da se ona osigura.
„Primjereno je jedino da ljudi koji imaju koristi od tjesnaca pomognu kako se tamo ne bi dogodilo ništa loše“, rekao je Trump novinama.
"Ako nema odgovora (na američki zahtjev) ili ako je on negativan, mislim da će to imati vrlo loše posljedice za budućnost NATO-a", naglasio je.
Dodao je i kako smatra da bi i Kina trebala pomoći jer ona "dobiva 90 posto svoje nafte preko tjesnaca", naglasivši da bi želio znati poziciju Pekinga prije planiranog putovanja.
“Mogli bismo odgoditi”, dodao je, misleći na put u Kinu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....