Predsjednik Republike Zoran Milanović u petak i subotu boravi u prvom službenom posjetu Mađarskoj, gdje je stigao na poziv mađarske predsjednice Katalin Novák s kojom se ujutro sastao u Palači Sándor. Predviđen je i Milanovićev sastanak s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom.
“Osim u Hrvatskoj, Zoran Milanović je i za sve nas vrlo omiljen političar jer često vrlo hrabro djeluje na europskoj pozornici. Mađarska i Hrvatska povezane su vrlo dugo, povijesno”, izjavila je na početku mađarska predsjednica Katalin Novák.
Zahvalila se predsjedniku RH jer je prihvatio poziv, kao i za sadržajne razgovore na koje mogu računati i u budućnosti.
“Na Hrvatsku gledamo kao na neizbježnog partnera, radi se o susjednoj zemlji s kojom nikad nismo ratovali i imamo jake veze. To možemo zahvaliti vodstvu zemalja koje se zalaže da te veze budu još čvršće”, rekla je Novak pozdravljajući ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu.
Milanović i ona razgovarali su o sedam točaka. Prva tema bio je rat u Ukrajini, za koji je mađarska predsjednica rekla da je zajednički stav osuda ruske agresije i težnja ka završetku rata te sklapanju mira. Druga točka bila je nastavak integracije Europske unije prema Zapadnom Balkanu.
“Treća točka povezana je s ilegalnom migracijom koju trebamo zaustaviti jer to predstavlja opasnost za Europu. Četvrta točka je jačanje infrastrukturalnih veza između Hrvatske i Mađarske i raduje me što je ona sve bolja. Peta točka je energetska suradnja. S obzirom na to da nemamo izlaz na more, mi ovisimo i o ruskim energentima te tražimo mogućnost za diverzifikaciju opskrbe energentima. Tako računamo i na Hrvatsku. Plinski terminal na Krku vrlo je važan i za Mađarsku”, rekla je Novak, a prenosi N1.
Šesta točka bila je demografska kriza s kojom su suočene obje zemlje, a zadnja tema bilo je pitanje nacionalnih manjina.
Milanović: ‘Slažemo se u bitnim stvarima‘
“Ovdje se osjećam odlično. Mi smo susjedne države, a susjed nije u stambenoj zgradi. Iz stambene zgrade se ode, ali ovdje živimo zajedno već stoljećima i živjet ćemo dugo zajedno. Nismo nikad imali ozbiljne nesporazume, sitnije jesmo, pa i u zadnje vrijeme. U dosta stvari se slažemo”, rekao je predsjednik Milanović.
Podsjetio je i kako je Mađarska, uz Austriju i Njemačku, bila jedna od rijetkih država koje su pomagale Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata.
“Svatko od njih je pomagao na svoj način i u okviru svojih mogućnosti, ali Mađarska relativno najviše jer je imala najmanje mogućnosti od tih država. Neću to nikad zaboraviti jer sam bio izravni svjedok toga. Godinama kasnije bio sam i premijer, u mnogim stvarima nisam se slagao s Orbanom, ali u mnogim bitnim stvarima se jesmo slagali i slažemo se i danas. Jedno od tih pitanja je pravo država da uređuju svoje poslove i odnose među ljudima na svoj način. Po meni, i Hrvatska i Mađarska su jako u okviru tog pravila i europskih vrijednosti koje ne mogu biti iste u svakoj državi”, izjavio je Milanović.
Govoreći o EU, Milanović je također rekao: “Europska unija je funkcionirala dobro i to je bio povijesni cilj i zadatak moje generacije političara. Mi smo taj cilj postigli. Što dalje? Stvaranje jedinstvene europske države - to nikad”.
Komentirao je i ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen.
“Hrvatska je odabrala euro. Nije jednostavna odluka odreći se nacionalne valute zauvijek. Imam neke dileme, ali odluka je donesena i nema povratka. Ušli smo u Schengen. Ja sam 2015. godine imao puno otvoreniji i liberalniji stav kao premijer jer sam smatrao da je to bila humanitarna katastrofa koju je trebalo u nekoj mjeri odraditi i dovesti do kraja, a onda dovesti nova pravila i doslovno granice. Ako treba i fizičke granice. Ono što se dogodilo, ne može se se dogoditi dva puta. To poglavlje smo završili”, istaknuo je Milanović.
“Ako EU želi ići dalje, morat će prihvatiti različitosti koje postoje. To će se vrlo brzo dogoditi u nekoj članici većoj od Mađarske koju se neće moći okomito tretirati, što se trenutno radi Mađarskoj. Vidim to kao ozbiljan problem u ovom trenutku”, dodao je Milanović, a prenosi N1.
Odgovarajući na pitanje jesu li razgovarali o slučaju INA-MOL, Milanović je rekao:
“Nismo uopće pričali o tome. To uopće nije bila tema niti jedne sekunde. Ali da je važno, bilo bi vjerojatno prvo ili drugo. Važno u smislu da možemo nešto promijeniti. Iza mene je dosta godina odlučivanja u javnim poslovima. Ta priča s Inom i Molom je počela prije moje Vlade. Znamo tko je obnašao vlast tad u Hrvatskoj i Mađarskoj. Viktor Orbán nije bio na vlasti. Morao sam podržavati odluke hrvatskih pravosudnih tijela, ali s obzirom na to da se to do danas nije riješilo, više nemam što za reći. Zato nismo o tome razgovarali”.
Vezano uz problematiku manjinskih prava, što je također bila jedna od tema, Milanović je poručio:
“Bili smo u ratu i napadnuti od jačeg neprijatelja. Nismo imali nikakvo oružje, nitko nam nije pomagao, u pravilu su nam odmagali, nametali su nam visoke kriterije i bili smo pod embargom. Provodili smo najviše standarde zaštite manjina, a nakon početnih nesretnih događaja, ljudi su se počeli vraćati u Hrvatsku i počeli su tražiti svoja manjinska prava. Hrvatska ih je davala, malo i pod pritiskom međunarodne zajednice. Bio je rat, bilo je krvoproliće, bilo je zločina i to u malim sredinama u kojima ljudi to pamte.
Godinama kasnije, kad sam bio predsjednik Vlade, u Vukovaru koji je doživio strahovite zločine i zvjerstva, hrvatski Srbi su dobili pravo da koriste svoj jezik i pismo ako ih ima više od 30 posto. Mnogima je to bila crvena krpa kao u koridi. To je tako usvojeno u Saboru, ja sam se borio da se to provede. Ako su mogli Hrvati sa Srbima, ne vidim gdje su problemi u zakarpatskoj regiji gdje živi 150.000 Mađara i zašto EU o tome šuti. Je li to isto proruski stav?”, izjavio je Milanović.
Ponovno se dotaknuo i potpredsjednika Europske komisije Josepa Borella.
“Borell je prije mjesec dana uputio dopis Hrvatskoj pun laži, u kojem nas tretira kao da smo retardirani. Ispričavam se na izrazu, kao da imamo posebne potrebe. Da bi nam onemogućio da budemo prisutni simbolički u misiji ALTEA u BiH. Pokušavam biti pristojan, ali u nekom trenutku moraš reći dosta”, izjavio je Milanović pa nastavio:
“To je kao kad dijete s poteškoćama u razvoju pita skrbnika može li van, a majka mu kaže da ne može jer se sprema mrak, a razgovor se odvija u podne. Dijete prihvati taj odgovor. Hrvatska nije to dijete. Ta vrsta odnosa duboko iritira. Danas je to Mađarska, sutra će biti neka veća država koju će trebati dovesti u red. To je bila i Poljska do jučer. Danas su oni zbog okolnosti u Ukrajini super. Sutra će ponovno doći na red”.
Osvrnuo se i na svoju izjavu o posredničkom ratu koja je izazvala puno reakcija u javnosti nakon što ga je i sam šef ruske diplomacije pohvalio zbog nje.
“Kad ja kažem da je to ‘proxy war‘, odnosno posrednički rat u kojem je jedina prava žrtva Ukrajina i da jedino moraju sjesti Washington i Moskva za stol, onda citiram riječi aktualnog ukrajinskog ministra obrane koji je rekao da se ukrajinskom krvi NATO bori protiv Rusije. Ali za to nema sluha. Neću dopustiti da nas se pretvori u malog psića u čoporu koji samo ide i laje”, rekao je Milanović.