KRIZA

MAKEDONIJA NA RUBU ETNIČKIH SUKOBA, DUGOGODIŠNJI PREMIJER UPUTIO OTVOREN POZIV NA NASILJE 'Napadnuti smo, narod će krenuti u obranu ugrožene države!'

Dugogodišnji premijer, koji bi sada otišao u opoziciju, izjavio je da ne može jamčiti hoće li moći obuzdati svoje simpatizere koji ga smatraju pobjednikom
u krugu: Nikola Gruevski
 Reuters

Skoro tri mjeseca nakon parlamentarnih izbora Makedonija bi konačno mogla dobiti vladu, ali već i prije njezina formiranja mogla bi se suočiti s novom, još delikatnijom i težom krizom, iako kriza u toj zemlji ne prestaje već godinama.

Ako je u Makedoniji, od raspada Jugoslavije i ostvarene neočekivane neovisnosti, išta konstanta, onda su to političke krize koje se samo kaleme jedna na drugu.

Traži mandat

Sada je Zoran Zaev, šef Socijaldemokratskog saveza (SDSM), zatražio od predsjednika Gjorgea Ivanova da mu preda mandat za sastavljanje nove vlade jer će SDSM u koaliciji s albanskim strankama DUI (Demokratska unija za integraciju - Bashkimi Demokratik për Integrim, BDI) Alija Ahmetija, koja ima deset mjesta, Pokret Besa (Lëvizja Besa) Bilala Kasamija (pet zastupnika) i Alijansa za Albance (Aleanca për Shqiptarët) Ziadina Selëna (tri mjesta) imati malu, ali potrebnu većinu.

Vlada bi se mogla formirati do 10. ožujka jer sada slijede dogovori o ministarskim i inim foteljama. Na taj je način Zaev uspio u Sobranju prikupiti 67 od 120 mjesta, taman za relativnu većinu, iako je desnokonzervativni VMRO-DPMNE dosadašnjeg premijera Nikole Gruevskog uspio na izborima osvojiti dva zastupnička mjesta više od SDSM-a - 51 prema 49.

No, upravo je tu i nastao velik problem. Gruevski je, naime, praktički odmah optužio Zorana Zaeva da je s Albancima potpisao ugovor s đavlom kako bi se "samo domogao vlasti" (njemu valjda do nje nije, premda je puna dva i pol mjeseca, od sredine prosinca 2016., pokušavao sastaviti vladu upravo s tim istim albanskim strankama). Gruevski je uzbuđeno povikao da se Zaev poigrava državnošću i identitetom Makedonije i Makedonaca te da je postao žrtva velikoalbanskih intriga i planova koji dovode u pitanje opstojnost makedonske države.

Naime, čim je postalo izvjesno da će morati u oporbene redove nakon nešto više od deset godina vladavine, i Gruevski i VMRO-DPMNE, kao i njima bliski mediji, obrušili su se na Zaeva koji se, kažu, dogovorio da se redefinira Makedonija. To znači da se federalizira (govorilo se o dvije federalne jedinice - makedonskoj i albanskoj, što za neke zloguke proroke tamošnjih zbivanja najavljuje u budućnosti i raspad Makedonije), zatim da se promijene ime države, zastava i grb (stavile bi se i albanske nacionalne insignije), a albanski jezik postao bi službeni na cijelom području Makedonije. Sada je službeni jezik u Sobranju te općinama i gradovima s više od 20 posto albanskog stanovništva.

Unitarnost

Gruevski je odmah najavio kako je to "napad na unitarnu državu" te kako je može obraniti jedino narod kad već to jedan dio političara (misli na Zaeva) ne čini. "Država je ugrožena", poručio je Gruevski. Osim toga, već je prije, kada se pokazalo da mu se šanse za sastavljanje vlade smanjuju, rekao kako ne zna hoće li moći obuzdati svoje simpatizere ako on ne bude, kao vrlo relativni pobjednik, sastavio novu makedonsku vladu.

Zaev je, pak, uzvratio da se nije nagodio oko redefiniranja makedonske države (federalizacija, jezik, zastava) te da Gruevski širi laži i paniku jer se "svih ovih deset godina zločinački odnosio prema Makedoniji". Najavio je da će Gruevski i njegovi najbliži suradnici odgovarati za "krađe, kriminal i korupciju" te da se ovakva reakcija Gruevskog iščitava upravo kao strah od sudskog procesa. Da se stvar dodatno zakuha, pomogla su i dva tabloidna portala bliska Gruevskom, Kurir i Republika, koji su, osim toga, objavili da je Zaev pristao i na Ahmetijev uvjet da se pokrene istraga protiv Srbije za genocid nad Albancima u Makedoniji u razdoblju između dva svjetska rata.

To je izazvalo veliku uzbunu u Srbiji koja je ionako napeta zbog revizije postupka o genocidu koji je pred Haaškim sudom pokrenula Bosna i Hercegovina. Poruke iz Beograda Zaevu nisu bile nimalo diplomatske. Vučićev glavni regionalni megafon Aleksandar Vulin izjavio je da Makedonija ne bi smjela postati sredstvo velikoalbanskog nacionalizma te da oni koji optužuju Srbiju za genocid nisu njezini prijatelji. No, očito je to bilo tek dodatno podmetanje u propagandnom ratu za vlast.

Zoran Zaev je demantirao da je sklopio takav pakt s Albancima, ali očito je da, u prvom redu DUI, nije dao podršku samo tako, pogotovo jer je ta stranka dosad uvijek bila albanski partner baš Gruevskom. Bivši je premijer, očito uvidjevši kako nema ništa od njegovih planova da opstane na vlasti, sada Zaevu ponudio da će VMRO-DPMNE podržati njegovu "manjinsku vladu", ali neka odustane od takvih koncesija Albancima, odnosno "tiranske platforme". Riječ je o dogovoru albanskih stranaka iz Makedonije s albanskim premijerom Edijem Ramom da se zahtijeva da albanski bude ravnopravni službeni jezik na cijelom teritoriju Makedonije. Iz njegovih se riječi moglo zaključiti da bi on najradije ponovno na izbore. No, povjerenik Europske unije za proširenje Johannes Hahn pozvao je Ivanova da Zaevu da mandat za sastavljanje vlade, a i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg podržao je Zaeva.

Etnički sukobi

Makedoniju tako trese kriza na granici etničkih sukoba, a i u susjedstvu prema Makedoniji raste napetost. U Srbiji ionako kažu da žale što su Makedoniju priznali pod tim imenom, a ne službenim Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Iako u krizi, Grčka još uvijek zbog imena blokira sve makedonske euroatlantske integracije. Bugarska je pred važnim parlamentarnim izborima nakon što je na predsjedničkima pobijedio proruski kandidat, a Albanija i Kosovo traže što veća prava za tamošnje Albance. Makedonci su na vjetrometini, kaskaju zaboravljeni na zabačenom repu Europe kojoj su važni samo kad treba zaustaviti imigrante.

Ozlijeđena dva novinara

U utorak navečer prosvjedi u Skoplju u organizaciji stranke Nikole Gruevskog su nastavljeni drugi dan zaredom. Kako javlja Al Jazeera Balkans, okupilo se nekoliko tisuća osoba kako bi 'obranili unitarni karakter države i očuvali ustavno ime Republika Makedonija'.

Tijekom demonstracija, napadnuto je i ozlijeđeno dvoje novinara lokalnog portala A1. Njihova je oprema uništena. Napad se odigrao u blizini zgrade Sobranja. (JL)

Razni interesi susjednih zemalja, ali vrlo malo prijateljskih prema Skoplju

ALBANIJA

(Edi Rama)

Krajem prosinca prošle godine premijer Edi Rama okupio je makedonske albanske stranke te s njima dogovorio platformu za formiranje koalicijske vlade koja je minimum ispod kojega se ne ide. Trenutačno pod pritiskom opozicije koja bojkotira parlament.

KOSOVO

(Isa Mustafa)

Zainteresirano je za što snažniji stav makedonskih Albanaca prema Makedoncima kako bi na toj osnovi gradilo svoj odnos prema Beogradu.

Bilo je problema oko granica, a Skoplje zna i dalje optuživati Prištinu da ubacuje oružje na teritorij Makedonije.

SRBIJA

(Aleksandar Vučić)

Daje snažnu podršku makedonskim strankama i od njih očekuje što oštriji stav prema Albancima kako bi po tom obrascu onda i oni mogli graditi odnos prema Prištini. Osim toga, slijedi ideju pravoslavne solidarnosti te podrške ruskim interesima u regiji.

BUGARSKA

(Bojko Borisov)

Povijesna "skrb" za Makedoniju i dalje postoji, posebno daju podršku nacionalistički osvještenijim strankama, ali trenutačno su u fazi defanzive jer se pripremaju za parlamentarne izbore. Nova vlada nastavit će s poticanjem na promakedonsku i protualbansku retoriku.

GRČKA

(Alexis Tsipras)

Bez obzira na sve pritiske međunarodne zajednice zbog financijskih problema te koja god politička opcija bila na vlasti, Atena ne popušta kad je u pitanju ime Makedonije. Ta se blokada sada pretvorila u razdor među strankama i narodima i faktor produbljivanja krize. (priredio Ž.T.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. svibanj 2022 17:02