Manje od desetine humanitarne pomoći koja uđe u Gazu uspije stići do stanovništva, pokazuju najnoviji podaci UN-a. Riječ je o statistikama UN2720 mehanizma za praćenje i verifikaciju pošiljaka, dijela sustava uvedenog 2024. godine s ciljem povećanja transparentnosti i sigurnosti distribucije u području pod teškim sigurnosnim i logističkim ograničenjima.
Točnije, u razdoblju od 19. svibnja do 10. kolovoza 2025., na prijelazima oko Pojasa Gaze zabilježeno je iskrcavanje ukupno 51.676,8 tona humanitarne pomoći, raspoređene u 62.142 palete i dopremljene s 3.046 kamiona.
Od iskrcane količine, 41.447,8 tona (45.620 paleta, 3.094 kamiona) preuzeto je na samim prijelazima i upućeno prema unutrašnjosti Gaze. Međutim, do krajnjih odredišta poput skladišta, distribucijskih centara i organizacija zaduženih za podjelu stiglo je tek 5.289,8 tona (5.958 paleta, 344 kamiona). To znači da je manje od deset posto ukupne pomoći doista došlo do stanovništva u Pojasu Gaze.
U tranzitu je nestalo 36.157,7 tona. UN ih kategorizira kao “presretnute”, bilo mirnim preuzimanjem od strane civila koji traže hranu, bilo nasilnim oduzimanjem od strane naoružanih skupina. Ovakvi incidenti, navodi izvješće, događaju se duž glavnih prometnica unutar Gaze, često u blizini gusto naseljenih područja, gdje je očaj stanovništva najveći.
Od 38 tisuća isporučene, ljudima stigne tek 7 tisuća tona pomoći
Najveći pojedinačni pošiljatelj bio je Svjetski program za hranu (WFP), odgovoran za 37.948,8 tona iskrcane pomoći. Od toga je 31.802,4 tone presretnuto. World Central Kitchen (WCK) i UNICEF također bilježe značajne isporuke, ali i gubitke. Primjerice, WCK je poslao 7.625,3 tone, dok je više od trećine tih pošiljaka presretnuto, a UNICEF-ovih 3.669,9 tona također je dijelom završilo izvan planirane distribucije.
Humanitarna pomoć za Gazu stiže kroz nekoliko glavnih transportnih koridora, od kojih svaki ima različit kapacitet i značaj u ukupnoj logistici.
Najvažniji kanal je ruta preko izraelske luke Ašdod. Tim putem ulazi više od 33 tisuće tona pomoći, što čini najveći pojedinačni udio u ukupnoj količini. Luka Ašdod služi kao glavno pretovarište gdje se pomoć iskrcava s većih brodova, pregledava i potom kamionima upućuje prema granici s Gazom.
Drugi ključni kanal čine izravni kopneni prijelazi iz Izraela, kroz koje prolazi više od 7.000 tona robe. Ova ruta je kraća i brža, ali ovisi o sigurnosnim uvjetima i otvaranju prijelaza, što često uzrokuje zastoje ili promjene u rasporedu isporuka.
Treći pravac vodi preko Jordana, kombinacijom izravne rute i tzv. “back-to-back” prijenosa, pri čemu se teret prepakirava s jednih kamiona na druge na međutočki. Kroz ovaj kanal dolazi ukupno više od 8.500 tona pomoći.
Osim glavnih pravaca, koriste se i sporedne rute, uključujući isporuke iz Zapadne obale i manjih transportnih kanala. Njihov udio u ukupnoj količini je skroman, ali često služe kao dopunski izvor opskrbe u trenucima kada glavni koridori ne funkcioniraju punim kapacitetom.
Konačni obračun bi mogao biti još gori
UN naglašava kako se broj kamiona na izraelskoj strani prijelaza ne može izravno uspoređivati s brojem kamiona u Gazi. Vozila unutar Gaze često su manjih dimenzija, što zahtijeva prepakiranje i redistribuciju tereta. U nekim slučajevima, dio robe se odvaja i preusmjerava prema prioritetnim lokacijama, ovisno o hitnosti potreba na terenu.
Podaci se temelje na kombinaciji terenskog nadzora i unakrsne provjere s partnerskim organizacijama. Ipak, izvješće sadrži i jasnu napomenu: brojke su podložne promjenama, odražavaju trenutačno dostupne informacije i mogu se ažurirati kako se prikupljaju novi podaci. U praksi to znači da se stvarni omjeri poslanog i dostavljenog mogu promijeniti, ponekad i znatno, kako se incidenti dodatno dokumentiraju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....