-
Američko ministarstvo financija uvelo je sankcije ruskim divovima Rosnjeftu i Lukoilu
-
Rusko ministarstvo: Sankcije su ekstremno kontraproduktivne
-
Medvedev: Trumpove odluke su čin rata protiv Rusije
-
Kineske državne naftne kompanije obustavile kupnju ruske nafte putem mora
-
Rafinerije u Indiji također se spremaju znatno smanjiti uvoz nafte iz Moskve
-
Putin: Američke sankcije su ‘neprijateljski čin‘, ali Rusija neće popustiti pritisku
-
Američke sankcije Lukoilu i Rosneftu podigle cijene nafte iznad 65 dolara
Rusko ministarstvo obrane tvrdi da su njihovi zrakoplovi ostali u ruskom zračnom prostoru
Sada je rusko ministarstvo obrane u izjavi na Telegramu objasnilo što se dogodilo.
Navodi se da su ruski borbeni zrakoplovi Su-30 izveli "trenažni let" iznad ruske Kalinjingradske regije, enklave odvojene od kopnene Rusije koja graniči s Litvom.
Zrakoplovi nisu prekršili granice nijedne druge zemlje, navodi se u izjavi.
Nije spomenuta Litva ili tvrdnja njezine vlade da je njezin zračni prostor "povrijeđen".
Podsjetmo, Litavska vlada izjavila je da su dva ruska zrakoplova, borbeni zrakoplov Su-30 i tanker za gorivo Il-78, ušli u njezin zračni prostor na 18 sekundi, a NATO zrakoplovi su uzletjeli kao odgovor na incident.
Bijela kuća: Trump želi da sastanak s Putinom bude ‘dobro iskorišteno vrijeme‘
Glasnogovornica Donalda Trumpa, Karoline Leavitt, odgovarala je na pitanja novinara u Bijeloj kući.
Postavljeno joj je pitanje što se promijenilo da je Donald Trump napravio "dramatičan zaokret" prema Rusiji tijekom proteklog tjedna, uključujući i jučerašnje nametanje sankcija.
"Predsjednik je oduvijek tvrdio da će uvesti sankcije Rusiji kada bude smatrao da je to prikladno i potrebno, a jučer je bio taj dan", rekla je Leavitt.
"Mislim da je predsjednik također dugo izražavao svoju frustraciju Vladimirom Putinom i, iskreno, objema stranama ovog rata."
Glasnogovornica je rekla da Trump u posljednje vrijeme nije vidio dovoljno interesa i akcije Rusije u "pomicanju lopte prema miru".
"Sastanak između ova dva čelnika nije potpuno isključen. Mislim da se predsjednik i cijela administracija nadaju da će se to jednog dana ponoviti", dodala je Leavitt.
"Ali želimo osigurati da iz tog sastanka proizađe opipljiv, pozitivan ishod i da je to dobro iskorišteno predsjednikovo vrijeme."
Na pitanje hoće li uslijediti još američkih sankcija, Leavitt je rekla da će "to prepustiti predsjedniku da odluči", piše Sky News.
Dopisnik BBC-ja iz Moskve: Trump je odbacio pristup ‘mrkve‘ i prebacio se na ‘batinu‘...
Kad je SAD zaprijetio Rusiji da će Ukrajini poslati rakete Tomahawk, Vladimir Putin i predsjednik Donald Trump održali su telefonski razgovor. Rezultat je bio najava američko-ruskog summita u Budimpešti.
Nešto slično se dogodilo i prošlog kolovoza. Kad je Amerika zaprijetila Rusiji novim sankcijama, Putin se sastao s Trumpovim posebnim izaslanikom Steveom Witkoffom. Rezultat je bio najava američko-ruskog summita na Aljasci.
BBC-jevog urednika za teme iz Rusije, Stevea Rosenberga, ta su ponavljanja podsjetila na poznati film ‘Beskrajan dan‘, ali čini se da je ‘Groundhog day‘ sada ipak gotov.
Summit u Budimpešti je otkazan.
Više pročitajte OVDJE.
NATO-ovi zrakoplovi uzletjeli nakon što su ruski vojni zrakoplovi ušli u litavski zračni prostor
Članica NATO-a Litva izjavila je da su dva ruska vojna zrakoplova danas nakratko ušla u njezin zračni prostor, javlja Sky News.
Dva zrakoplova, lovac Su-30 i tanker za gorivo Il-78, bili su u zračnom prostoru 18 sekundi, a španjolski zrakoplovi iz baltičke divizije NATO-a uzletjeli su kao odgovor na incident, rekla je litavska vojska.
Litva, koja dijeli kopnenu granicu s ruskom enklavom Kalinjingrad, članica je NATO-a od 2004. godine.
Putin: Američke sankcije su ‘neprijateljski čin‘, ali Rusija neće popustiti pritisku
Vladimir Putin je dao svoj prvi izravni odgovor na američke sankcije najavljene Rusiji.
Kaže da sankcije neće utjecati na rusko gospodarstvo, ali ih je opisao kao "neprijateljski čin" koji ne jača odnose sa SAD-om, prema ruskom državnom mediju TASS.
Sankcije su pokušaj vršenja pritiska na Rusiju, kaže Putin, dodajući da je "dijalog uvijek bolji od rata".
U svom govoru u Ruskom geografskom društvu u Moskvi, Putin je rekao da će zamjena ruske nafte na globalnom tržištu potrajati i dovesti do povećanja cijena.
Razgovarajući o otkazanom summitu s Donaldom Trumpom u Budimpešti, Putin kaže da je sastanak predložio SAD.
Dodaje da je Trump u svojim komentarima u Bijeloj kući jučer najvjerojatnije mislio da je summit "odgođen".
Rusija želi nastaviti dijalog sa SAD-om, dodao je Putin.
Upozorio je i da bi ruski odgovor na napad Tomahawkom bio "ozbiljan, čak i vrlo jak".
Iako SAD nisu pristale dopustiti Ukrajini korištenje projektila, činjenica da Kijev pokušava dobiti dopuštenje za njihovu upotrebu je "pokušaj eskalacije", rekao je Putin.
"Ali ako se takvo oružje koristi za napad na ruski teritorij, odgovor će biti vrlo ozbiljan, ako ne i prejak. Neka o tome razmisle", rekao je.
Je li Trump spreman riskirati više cijene nafte?
Američki predsjednik Donald Trump uveo je sankcije ruskim naftnim divovima Lukoilu i Rosneftu kako bi stanjio ruski proračunski prihod i poboljšao šanse za mir u Ukrajini. Učinkovitost tih mjera ovisit će o njegovoj spremnosti da uvede sekundarne sankcije i da riskira skok cijena nafte, smatra Reutersov kolumnist Ron Bousso.
Rosneft i Lukoil zajedno proizvode oko 5,3 milijuna barela dnevno, što odgovara oko pet posto svjetske proizvodnje. Od početka godine otpremili su gotovo polovinu od ukupno 3,5 milijuna barela nafte dnevno koji su putovali morem do kupaca širom svijeta, prema podacima analitičke tvrtke Kpler.
Sankcije su sada blokirale pristup Rosnefta i Lukoila financijskom sustavu baziranom na dolaru.
Čini se na prvi pogled da nove mjere neće značajno utjecati na ruski izvoz budući da su ruske energetske kompanije proteklih godina razvile učinkovite metode zaobilaženja većine zapadnih financijskih sustava te transportnih i osiguravateljskih usluga.
Izvoz ruske nafte i naftnih derivata tako je tek blago umanjen od ulaska ruskih vojnika u Ukrajinu, s 8,0 milijuna barela dnevno u 2022. na 7,5 milijuna barela dnevno u 2024.
Problem je što se i kompanije koje posluju s Lukoilom i Rosneftom izlažu opasnosti mogućih sekundarnih američkih sankcija, posebno one u Kini i Indiji, dva najveća kupca ruske nafte.
Ključna će zato biti reakcija Pekinga i New Delhija, ali i spremnost američkog predsjednika da pojača pritisak ako ne smanje uvoz ruske nafte, tumači Reutersov kolumnist.
Indija je u prvih devet mjeseci ove godine od ruskih kompanija kupovala 1,9 milijuna barela nafte dnevno, što znači da je ruska nafta činila 40 posto indijskog uvoza tog energenta, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Tome valja dodati i da je sankcionirani Rosneft vlasnik 49 posto udjela u indijskoj rafineriji Vadinar kapaciteta prerade od 400 tisuća barela nafte.
Američki predsjednik nastoji potaknuti New Delhi da smanji uvoz ruske nafte, obećavajući zauzvrat znatno niže carine na uvoz indijske robe u SAD.
Pitanje je i kako će reagirati Turska, koja zauzima treće mjesto na ljestvici najvećih kupaca ruske nafte. Prema podacima turskog regulatora za energente, ruska je nafta prošle godine činila 66 posto turskog uvoza.
U 2023. njezin udio u turskom uvozu nafte iznosio je 68 posto, a u 2022. godini 41 posto, procjenjuje pak turski stručnjak za energetiku Necdet Pamir.
Pravi će test biti reakcija Kine, najvećeg kupca ruske nafte.
Kina je u razdoblju od siječnja do rujna od ruskih kompanija kupovala 2,1 milijun barela nafte dnevno, a ruska je nafta činila oko 18 posto kineskog uvoza tog energenta.
Najviše nafte dopremljeno je iz Rusije u Kinu naftovodom ESPO, čak 40 posto, i to s Rosneftovih naftnih polja.
Kina bi mogla u početku smanjiti uvoz, smatra Reutersov kolumnist, osobito ako američke sankcije potaknu rast cijena kroz dulje razdoblje, ali nije jasno hoće li Peking pristati na sankcije budući da je opetovano kritizirao takve mjere.
Trump se možda pribojava upravo mogućeg rasta cijena nafte kroz dulje vremensko razdoblje, i to zbog očekivane oštre reakcije američkih građana.
Tajming je možda dobar, napominje Reutersov kolumnist, s obzirom na prognoze o višku u opskrbi.
Ako Kina i Indija potpuno ili djelomično obustave uvoz ruske nafte, koji čini gotovo 75 posto ukupnih ruskih isporuka tog energenta, drugi dobavljači morat će uskočiti i osigurati oko četiri milijuna barela nafte dnevno.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) procijenila je nedavno da bi zbog obilne ponude i posustale potražnje tržište u idućoj godini moglo bilježiti višak od upravo četiri milijuna barela dnevno.
Rusija je ipak veliki igrač na globalnom naftnom tržištu i ako se američke sankcije protegnu na dulje vremensko razdoblje i ako postignu ciljani učinak, cijene će na svjetskim tržištima porasti, uz previranja, što Trump gotovo sigurno želi izbjeći, zaključuje kolumnist.
"Volim brzo ukidati sankcije", rekao je američki predsjednik u srijedu, ističući rizike koje takve mjere predstavljaju za dominaciju dolara u globalnoj trgovini, uz učestale ruske zahtjeve da se nafta plaća u drugim valutama.
Zelenski pokazao olakšanje zbog Trumpovog poteza i izrazio nadu da Tomahawci stižu
Na pitanje novinara je li očekivao da će se situacija "tako dramatično" promijeniti nakon sastanka s Donaldom Trumpom u Washingtonu prošlog petka, Volodimir Zelenski je izrazio olakšanje.
"Rezultat ovog sastanka je da imamo sankcije na rusku energiju, nemamo sastanak u Mađarskoj bez Ukrajine i još nemamo Tomahawke. To je to. Mislim da je ovo rezultat, nije loš", rekao je Zelenski.
Uz smijeh je dodao da "svaki dan nešto donosi".
"Možda ćemo sutra imati Tomahawke."
Na pitanje do kada Ukrajina treba primiti potencijalni zajam za reparacije, kazao je: "Treba nam 2026., a bolje je da ga imamo na samom početku godine, ali ne znam je li to moguće. Znam tko to može blokirati i surađivat ćemo s tim ljudima."
Na pitanje smatra li da su SAD uvjerene da su trenutne linije fronta početna točka za prekid vatre i kakvi su izgledi za razmjenu teritorija, odgovara: "Nećemo priznati razmjenu našeg teritorija. Radi se o našem suverenitetu. To nije prihvatljivo."
Novinari su Zelenskog također pitali misli li da EU vrši dovoljan pritisak na Kinu.
"Znam jednu stvar - Kina pomaže Rusiji, ne pomaže Ukrajini i (nije) zainteresirana za našu pobjedu i za poraz Rusije, po mom mišljenju", kaže Zelenski.
Zelenski kaže da se Rusija ‘jako boji‘ korištenja zamrznute imovine od strane Ukrajine
Volodimir Zelenski započinje svoj govor odavanjem počasti novinarima koji su danas poginuli u ruskom napadu na Kramatorsk.
Oko 155 medijskih predstavnika ubijeno je od strane Rusije, kaže, zbog objavljivanja istine.
"Istina je uvijek pritisak, a to je ono što vrši pritisak na Rusiju."
Hvali 19. paket sankcija EU protiv Rusije i izražava zahvalnost Donaldu Trumpu na američkim energetskim sankcijama.
Na pitanje o mogućnosti vraćanja potencijalnog zajma financiranog zamrznutom ruskom imovinom, Zelenski kaže: "Ako je Rusija donijela rat na našu zemlju, moraju platiti za ovaj rat. Jako se boje ove odluke."
"Danas se možemo približiti velikoj odluci da koristimo zamrznutu imovinu na ovaj ili onaj način", kaže.
"Još je rano govoriti o tome što ćemo dopustiti ili nećemo."
Ukrajinski predsjednik rekao je u Bruxellesu da njegova zemlja "upotrebljava dalekometno oružje ukrajinske proizvodnje", koje ima domet od 150 km do 3000 km.
"Pitanje je kako dobiti dodatna sredstva za masovnu proizvodnju tog dugometnog oružja koje imamo", kaže Zelenski i dodaje kako je dalekometno oružje američke proizvodnje korišteno samo za vojne ciljeve.
Neizravno se osvrćući na izvješće, dodaje: "Nismo koristili američko oružje dugog dometa za ciljanje određenih ciljeva u Rusiji. Koristili smo razno oružje koje ima ovu dugometnu sposobnost, ali to je bilo isključivo na teritoriju gdje su u tijeku neprijateljstva. Rekao bih to tako."
Bruxelles: Zelenski traži od EU-a oružje dugog dometa i brzu odluku o ruskoj imovini
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je u četvrtak od europskih čelnika oružje dugog dometa te da što prije donesu odluku o financijskoj pomoći Kijevu korištenjem zamrznute ruske imovine.
“Kada govorimo o oružju dugog dometa za Ukrajinu, mislimo da Putinov režim treba osjetiti stvarne posljedice ovog rata. Pozivam vas da podržite sve što pomaže Ukrajini da dobije takve sposobnosti - jer to stvarno čini razliku”, rekao je Zelenski obraćajući se čelnicima država članica EU-a, koji su se okupili na samitu u Bruxellesu.
“Pogledajte samo koliko je (ruski predsjednik Vladimir) Putin postao nervozan kada se pojavila ova tema. On razumije da oružje dugog dometa može zaista promijeniti tijek rata”, dodao je ukrajinski predsjednik.
Također je zatražio da što prije donesu odluku o korištenju zamrznute ruske imovine.
“Tu zamrznutu imovinu moramo koristiti na način koji će Rusiji dati do znanja mora platiti za vlastiti rat koji vodi. Stoga vas molim da što prije donesete odluku - ruska imovina treba se u potpunosti koristiti za obranu od ruske agresije“, rekao je.
Prema diplomatskim izvorima, čelnici država članica složili su se da Rusija “nije spremna uključiti se u smislene razgovore o postizanju mira i okončanju rata, te da je potrebno nastaviti s pritiskom kako bi se Putina prisilio da sjedne za pregovarački stol”.
Rasprava o Ukrajini nastavit će se poslije podne, dok za vrijeme radnog ručka razgovaraju o jačanju europske obrane.
U raspravi nije sudjelovao mađarski premijer Viktor Orban, koji je ostao u Budimpešti gdje se danas obilježava godišnjica mađarske revolucije iz 1956. U Bruxelles će doputovati kasnije popodne, a u međuvremenu ga na samitu zastupa slovački premijer Robert Fico.
Mađarska ne želi podržati zaključke samita o Ukrajini, stoga će najvjerojatnije biti objavljena izjava 26 ostalih država članica.
Američke sankcije Lukoilu i Rosneftu podigle cijene nafte iznad 65 dolara
Cijene nafte prekoračile su u četvrtak na međunarodnim tržištima 65 dolara, odražavajući strahovanja trgovaca za opskrbu ruskom naftom zbog američkih sankcija ruskim naftnim divovima Lukoilu i Rosneftu.
Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila viša za 2,7 dolara nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 65,29 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 2,76 dolara višoj cijeni, od 61,26 dolara.
Trgovce su u srijedu navečer zatekle američke sankcije ruskim naftnim divovima Lukoilu i Rosneftu koji zajedno proizvode više od pet posto svjetske nafte.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je u srijedu da je otkazao planirani summit s ruskim kolegom Vladimirom Putinom budući da razgovori o ratu u Ukrajini ne bi iznjedrili rezultat koji priželjkuje.
"Činilo se da se stvari neće posložiti kao što bi trebale. Zato sam otkazao (planirani sastanak), ali sastat ćemo se već", rekao je američki predsjednik novinarima u Bijeloj kući.
"Volim brzo ukinuti sankcije", dodao je Trump, budući da ugrožavaju dominantnu ulogu dolara u globalnoj trgovini, preko učestalih ruskih zahtjeva kupcima da naftu plaćaju u drugim valutama.
Washington sankcijama Rosneftu i Lukoilu želi smanjiti ruski prihod od nafte i plina koji čini otprilike četvrtinu ruskog proračuna. No, Moskva oporezuje proizvodnju, a ne izvoz, što će vjerojatno ublažiti neposredni utjecaj sankcija na državne financije.
Moskva je odgovorila da su sankcije kontraproduktivne u potrazi za mirom u Ukrajini, a glasnogovornica ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova Marija Zakharova naglasila je i da je Rusija razvila "snažan imunitet" na takve mjere.
Trgovci se pak pribojavaju da će sankcije otežati opskrbu Kine i Indije, glavnih kupaca ruske nafte. Rusija je zbog cjenovnog limita G7 preusmjerila većinu barela iz Europe u Aziju.
Zabrinutost za opskrbu ruskom naftom nadovezala se na naznake snažnije američke potražnje.
Zalihe nafte pale su u prošlom tjednu za milijun barela, a zalihe benzina za 2,1 milijun barela. Osjetno su smanjene i zalihe dizela i lož ulja, za 1,5 milijuna barela.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu poskupio 1,32 dolara, na 63,36 dolara.
Orban želi osnažiti domaću potporu nakon otkazivanja samita Trumpa i Putina
Mađarski nacionalistički premijer Viktor Orban optužio je u četvrtak Europsku uniju da želi Mađarskoj nametnuti "marionetsku" vladu i ustvrdio da su izbori iduće godine izbor između mira i rata kako bi se "umrlo za Ukrajinu".
Govoreći pred desecima tisuća pristaša na trgu u središtu Budimpešte, Orban je rekao da Bruxelles želi rat i da namjerava u konačnici podijeliti Ukrajinu.
"Zato žele ugurati Ukrajinu u EU pod svaku cijenu... kako bi doveli rat u Europu i uzeli novac za Ukrajinu", rekao je Orban na skupu ispred parlamenta povodom godišnjice revolucije 1956.
Orban, koji se protivi europskoj politici pružanja vojne pomoći Kijevu, smatra Ukrajinu prijetnjom Mađarskoj, tvrdeći da bi njezino potencijalno članstvo u EU-u moglo uništiti poljoprivredu i ugroziti radna mjesta i mirovine. To je ponovio u četvrtak, rekavši da se Ukrajini ne smije dopustiti da uđe u EU.
EU bi trebao na samitu u Bruxellesu u četvrtak postići načelni dogovor o financiranju Ukrajine u iduće dvije godine.
Mađarska u četvrtak obilježava godišnjicu protusovjetske pobune 1956. koju je ugušila Crvena armija. To se događa u osjetljivom trenutku za Orbana koji je zadržao dobre odnose s Rusijom unatoč tome što ostatak EU-a nastoji izolirati Moskvu.
Orban, dugogodišnji Trumpov saveznik, koji se zauzima za mir u Ukrajini već godinama, ali ne kaže uz koju cijenu, također je polagao velike nade u samit u Budimpešti između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
No Trump je kasno u srijedu otkazao samit jer nije postignut dovoljan diplomatski napredak te je uveo sankcije dvjema najvećim ruskim naftnim kompanijama. Mađarska jako ovisi o ruskoj sirovoj nafti i nije jasno kako će se američke mjere odraziti na njezinu opskrbu. Mađarska vlada nije odgovorila na Reutersov upit za komentarom.
Orbana iduće godine očekuju izbori, vjerojatno u travnju, a nova proeuropska oporbena stranka desnog centra Tisza, koju vodi Peter Magyar, vodi u većini anketa.
Magyar optužuje Orbana da mu je vlada sve više autoritarna i korumpirana.
Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupnju ruske nafte putem mora
Kineske državne naftne kompanije obustavile su kupnju ruske nafte putem mora nakon što je SAD uveo sankcije Rosnjeftu i Lukoilu, dvjema najvećim naftnim tvrtkama u Moskvi, otkrili su izvori ekskluzivno za Reuters.
Rafinerije u Indiji, koja je najveći kupac Rusije, također se spremaju znatno smanjiti uvoz nafte iz Moskve kako bi se uskladile s američkim sankcijama. Nagli pad potražnje za naftom od strane dva najveća ruska kupca opteretit će prihode Rusije od nafte i prisiliti najveće svjetske uvoznike da traže alternativne opskrbe i podignu globalne cijene.
Kineske nacionalne naftne tvrtke PetroChina, Sinopec, CNOOC i Zhenhua Oil će se suzdržati od trgovanja ruskom naftom putem mora barem kratkoročno zbog zabrinutosti oko sankcija, navode izvori.
Europska unija dodala je dvije kineske rafinerije ukupnog kapaciteta 600.000 barela dnevno,uključujući Chinaoil Hong Kong, trgovačku podružnicu PetroChine, na svoj popis sankcija protiv Rusije, kako je ranije u četvrtak javio Reuters.
Dvije rafinerije su Liaoyang Petrochemical i Shandong Yulong Petrochemical. Sankcionirani pogoni čine 3 posto kineskih rafinerijskih kapaciteta od 19 milijuna barela dnevno.
Zaharova prijeti Europi zbog oduzimanja ruske imovine
Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, zaprijetila je Europskoj uniji "bolnim odgovorom" ako prihvati prijedlog o oduzimanju zamrznute ruske imovine vrijedne 140 milijardi eura kako bi se omogućio "reparacijski kredit" Ukrajini.
- EU nema pravna sredstva za oduzimanje ruske imovine, pa bi njihovo oduzimanje bila krađa - rekla je Zaharova.
Više pročitajte OVDJE.
Kinezi kažu da Trumpove sankcije nemaju osnovu u međunarodnom pravu
Na američko uvođenje sankcija ruskim naftnim tvrtkama reagirala je i Kina. Peking se protivi potezu Trumpove administracije, za koji kažu da nema uporište u međunarodnom pravu.
Tijekom novinarskog brifinga u Pekingu, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Guo Jiakun rekao je da se Kina "dosljedno protivi jednostranim sankcijama koje nemaju osnovu u međunarodnom pravu i koje nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a", prenosi Guardian.
Komentirao je i Trumpovu izjavu da bi kineski predsjednik Xi Jinping mogao imati "veliki utjecaj" na Putina.
- Dijalog i pregovori jedini su mogući izlaz iz ukrajinske krize - poručio je.
Guo je kritizirao 19. paket sankcija koje je Rusiji uvela Europska unija, rekavši da je Kina "jako nezadovoljna"
- Kina nije ni tvorac ukrajinske krize niti sudjeluje u njoj. Europska strana nije u poziciji da daje neodgovorne primjedbe o normalnoj razmjeni i suradnji između kineskih i ruskih poduzeća.
Pozvao je Bruxelles da "prestane raditi problem od Kine" te obećao da će Peking "poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaštitio svoja legitimna prava i interese".
Medvedev: ‘Trump se u potpunosti svrstao uz ludu Europu‘
Dmitrij Medvedev, bivši predsjednik Rusije i jedan od najbližih suradnika Vladimira Putina, žestoko je reagirao na objavu Američkog ministarstva financija o uvođenju sankcija velikim ruskim naftnim kompanijama Rosnjeftu i Lukoilu.
Medvedev je u objavi na Telegramu ustvrdio da se radi o objavi rata Rusiji te da se američki predsjednik Donald Trump potpuno svrstao uz Europu.
"Ako je neki od brojnih komentatora još uvijek imao iluzija, evo ih. Sjedinjene Države su naš protivnik, a njihov pričljivi ‘mirotvorac‘ sada je u potpunosti krenuo ratnim putem protiv Rusije. Da, ne bori se uvijek aktivno na strani Banderinog Kijeva, ali ovo je sada njegov sukob, a ne senilnog Bidena! Naravno da će reći da nije mogao, a da ne bude pritisnut u Kongresu itd. To ne mijenja glavnu poantu: odluke koje su donesene su čin rata protiv Rusije. A sada se Trump u potpunosti svrstao uz ludu Europu", napisao je Medvedev.
Nešto ranije se oglasilo i rusko ministarstvo vanjskih poslova. Američke sankcije nazvali su "ekstremno kontraproduktivnima". Prva je to službena reakcija Kremlja nakon Trumpove odluke.
Glasnogovornica ministarstva Marija Zaharova rekla je novinarima u Moskvi da će, bude li Trump slijedio primjer prethodnih administracija, mirovni proces završiti "neuspjehom".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....