U trenutku kada bi Europska unija trebala govoriti jednim glasom kako bi pokazala da je ujedinjena protiv pritisaka koji dolaze s druge strane Atlantika, njemačko-francuski motor ponovno zapinje. Kancelar Friedrich Merz pokazuje znatno manje entuzijazma od predsjednika Emmanuela Macrona za korištenje najmoćnije trgovinske protumjere bloka, europskog Instrumenta za borbu protiv prisile. Merz je rekao da će rješenje pokušati pronaći u dijalogu s Trumpom u Davosu. "Francuska je američkim carinama pogođena u većoj mjeri nego mi. Razumljivo je da [Macron] želi reagirati oštrije nego mi", rekao je Merz i dodao da će ipak pokušati pronaći zajednički europski stav na izvanrednom summitu EU u četvrtak.
No, to je lakše reći nego učiniti. Povijesno gledano, Berlin je skloniji očuvanju snažnih veza s Washingtonom, a Pariz inzistira na većoj neovisnosti o transatlantskom partneru. Anketa televizije BFMTV pokazuje da 73 posto Francuza smatra kako Sjedinjene Države više nisu saveznik Francuske. Suprotno tome, 66 posto Nijemaca SAD i dalje vidi kao nužnog partnera, prema istraživanju Das Progressive Zentruma.
Pokušaj izgradnje zajedničkog fronta između Merza i Macrona dolazi u osjetljivom trenutku. Pariz je godinama zagovarao ambiciozniju njemačku ulogu u ostvarenju francuske vizije Europe, no Berlin sada pokazuje više asertivnosti nego što je Francuska očekivala. Njemačka je na putu da izgradi znatno veću vojsku od svojeg susjeda i očekuje se da će do 2050. biti jedino gospodarstvo EU na listi deset najvećih na svijetu. Macron je, s druge strane, ograničen velikim javnim dugom i političkom nestabilnošću kod kuće.
Pariz nije sretan ni činjenicom da se Merz pokušava nametnuti kao ključna figura europske politike. Krajem prošle godine učvrstio je svoju ulogu glavnog pregovarača za Ukrajinu na summitu u Berlinu, gdje je postignut napredak u sigurnosnim jamstvima između Kijeva i Washingtona. Merz se Trumpovoj administraciji obratio riječima: "Trebaju vam partneri u svijetu, a Europa može biti jedan od njih. Ako to ne možete učiniti s Europom, neka vam barem Njemačka bude partner."
Rat u Ukrajini dodatno je ogolio jaz između Pariza i Berlina. Francuska zagovara politiku "europskih preferencija", prema kojoj bi se obrambena sredstva prvenstveno usmjeravala europskoj industriji. Njemačka, kao predvodnica atlantske struje u EU, upozorava da bi ograničavanje nabave izvan Europe oslabilo sposobnost Ukrajine da brzo razvije ključne vojne kapacitete. Očite razlike postoje i u odnosu prema Moskvi. Pariz zamjera Berlinu odbijanje dijaloga s Vladimirom Putinom, a Berlin kritizira Francusku zbog blokiranja plana korištenja zamrznute ruske imovine za financiranje pomoći Ukrajini.
Berlin zamjera Parizu i nedosljednost. Dok Francuska zagovara velike europske projekte i poziva na manju ovisnost o SAD-u, istodobno blokira projekte poput zajedničkih borbenih zrakoplova FCAS i trgovinskog sporazuma EU - Mercosur. Te nepomirljivosti paraliziraju donošenje odluka u EU, produbljuju podjele unutar bloka i potkopavaju povjerenje u sposobnost Unije da spriječi ili riješi krize.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....