RIJEDAK PRIMJER

Metamorfoza kakva nije viđena u novijoj povijesti. Glava mu je bila ucijenjena na 10 milijuna $. Sad igra košarku s američkom vojskom

Kakva godina...

Piše:

Objavljeno: 11. studenoga 2025. 00:21

Ahmed Al-Shara snimljen tijekom molitve u džamiji u Damasku, nakon svrgavanja Bašara al-Asada

/Profimedia

Sastanak sirijskog lidera Ahmeda al-Šare s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući predstavlja završetak zapanjujuće godine za bivšeg lidera al-Kaide, koji je postao vladar Sirije, svrgnuo dugogodišnjeg autokratskog predhodnika i od tada putuje svijetom nastojeći okončati međunarodnu izolaciju Sirije.

Ahmed Šara je nekadašnji islamist čiju glavu su SAD-a ucijenile s deset milijuna dolara, a došao je na vlast nakon što su njegovi borci pokrenuli munjevitu ofanzivu iz enklave na sjeverozapadu Sirije i samo nekoliko dana kasnije, 8. prosinca 2024., srušili dugogodišnjeg sirijskog diktatora Bašara al-Asada. Iako se očekivala islamizacije Sirije, al-Šara je svoju državu distancirao od Asadovih ključnih saveznika Irana i Rusije, o okrenuo se prema Turskoj, Saudijskoj Arabiji i Sjedinjenim Državama.

Stvaranje pakta s Izraelom

Rijetki su primjeri tolike metamorfoze. U prošlosti su ga Amerikanci držali u zatvoru, a ovih dana je objavljena video snimka na kojoj Šara i sirijski ministar vanjskih poslova Asad al-Šaibani igraju košarku s komandantom CENTCOM-a Bradom Cooperom i Kevinom Lambertom, šefom međunarodne koalicije protiv Islamske Države (ISIS). U isto vrijeme, stižu najave prema kojima će SAD uspostaviti vojnu bazu u blizini Damaska, što je još nedavno bilo nezamislivo.

Nedavno je na sveopće iznenađenje, najavio stvaranje sigurnosnog pakta s Izraelom, nakom skoro osam desetljeća neprijateljstava ove dvije države. Na novinarskom brifingu u Damasku, nekadašnji radikalni islamist, obznanio je da je sirijsko-izraelski sigurnosni pakt "nužnost", što znači da će Izrael morati poštivati sirijski zračni prostor i teritorijalno jedinstvo, a sve će nadzirati Ujedinjeni narodi.

Do prije nekoliko dana bio je ‘posebno označeni globalni terorist‘. Sad ga je Trump primio u Bijeloj kući, ali na sporednim vratima

Šara je najavio da bi, ako sigurnosni pakt uspije, "mogli biti postignuti i drugi sporazumi između Sirije i Izraela." Nije iznio detalje, ali je kazao da još uvijek nisu na stolu mirovni sporazum ili sporazum o normalizaciji poput Abrahamskih sporazuma posredovanog od strane SAD-a, prema kojem se nekoliko zemalja s muslimanskom većinom složilo normalizirati diplomatske odnose s Izraelom. Također, prerano je raspravljati i o sudbini Golanske visoravni, čiji je veći dio Izrael osvojio od Sirije u Šestodnevnom ratu 1967. i kasnije proširio suverenitet na nju, jer je to "veliko pitanje". Izrael je isključio mogućnost vraćanja strateški presudno važnog Golana, koji je Donald Trump jednostrano priznao kao dio Izraela, tijekom svog prvog mandata kao predsjednik SAD-a, iako je za ostatak planete dio Sirije.

Pitanje bez odgovora

Onda se - opet na iznenađenje mnogih analitičara - sredinom listopada u Kremlju sastao s Vladimirom Putinom, gdje je izjavio da želi da Sirija ponovno uspostavi odnose sa svim zemljama, ali "prvenstveno s Rusijom". To je potvrdio pristajući na glavni ruski zahtjev. Rusija želi kontinuirani pristup svojoj pomorskoj luci Tartus i vojnoj zračnoj bazi Hmeimim na sirijskoj mediteranskoj obali i Šara je nagovijestio da će to dopustiti, riječima kako će Sirija "poštovati sve sporazume sklopljene tijekom velike povijesti", u vezi bilateralnih odnosa Damaska i Moskve.

Ruski ministri su najavili da su spremni dostaviti hranu i lijekove Siriji te pomoći u popravku oštećene energetske i prometne infrastructure, ali, ipak je jedno pitanje ostalo bez odgovora. Sirijski izvori su najavili da će Šara tražiti izručenje Asada kako bi mu u Siriji sudili za ratne zločine, ali mali su izgledi da će Rusi pristati. Ubrzo je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov novinarima rekao da je Rusija odobrila azil Asadu jer su se on i njegova obitelj "suočili s rizikom fizičke eliminacije".

Uostalom, Šara ima puno problema u pokušajima konsolidiranja vlasti. Njegove postrojbe krvavo su ugušile pobune Alavita i Druza (bilo je oko 2500 žrtava, nerijetkoiI nedužnih cvila), a u rujnu je došlo je do sukoba između sirijske vojske i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF) u području dvomilijunskog Alepa, najvećeg grada u državi poslije Damaska. Borbe su počele nakon što je pripadnik sirijskih sigurnosnih snaga ubijen u napadu SDF-a na kontrolnu točku u gradu, ali Kurdi su optužili sirijske vladine frakcije da pokušavaju ući u kurdske četvrti s tenkovima i zahtijevali prekid opsade grada, upozoravajući da će akcije sirijske vojske pogoršati teško stanje lokalnog stanovništva. Naposljeku je dogovoreno krhko primirje.

Jedna od tema je otvaranje ambasade SAD-a u Damasku

William Roebuck, američki diplomat i nekadašnji zamjenik posebnog izaslanika Globalne koalicije za borbu protiv IS-a, otkriva kako je proboj u diplomatskim odnosima između SAD-a i Sirije pokrenut na prvom susretu Šare i Trumpa 14. svibnja u Rijadu, pod budnim okom prijestolonasljednika Muhameda bin Salmana, koji je organizirao sastanak.

Nakon toga, Thomas Barrack, američki posebni izaslanik za Siriju, koji je i američki veleposlanik u Turskoj, periodično se sastajao sa Šarom i tijekom proteklih pet mjeseci pripremio njegov dolazak u Washington. Jedno pitanje koje visi o niti je ponovno otvaranje američkog veleposlanstva u Siriji, objašnjava Roebuck.

SAD je zatvorio svoje veleposlanstvo 2012. i prekinule diplomatske odnose. U svibnju je Barrack započeo neformalnu akciju ponovnog otvaranja rezidencije veleposlanika, ali SAD ipak nisu ponovno otvorile veleposlanstvo niti vratile diplomate.