U pokušaju stvaranja klime u kojoj bi se države članice mogle dogovoriti o višegodišnjem financijskom okviru i fondu za oporavak, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je kompromisni paket koji nije previše različit od prijedloga Europske komisije.
Charles Michel predložio je nešto manji višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2020. do 2027. godine. Umjesto prijedloga Komisije od 1100 milijardi eura, on predlaže 1074 milijarde eura. To bi trebao biti mamac državama koje žele manji proračun, a da pri tome on ne bude znatno smanjen.
Michel nije promijenio prijedlog Komisije o fondu za oporavak od krize koju je prouzročila pandemija Covida-19. On se slaže da taj fond treba biti u iznosu od 750 milijardi eura, od kojih bi 500 milijardi bilo u obliku bespovratne pomoći, a 250 milijardi era bilo bi u obliku povoljnih kredita.
Michel se također zalaže za zadržavanje rabata državama koje su neto uplatitelji u proračun EU, a to su Nizozemska, Austrija, Švedska, Njemačka i Danska. Inače rabat kojim EU tim državama nadoknađuje dio nad proporcionalnog doprinosa trebao je postupno biti ukinut. Ali kako bi povećali šanse za dogovor na summit EU lidera za tjedan dana u Bruxellesu sada se odustalo od toga i predlaže se zadržavanje rabata.
Pregovaračka kutija
Predsjednik Europskog Vijeća Michel, nakon što je vodio bilateralne razgovore s mnogim liderima država članica, predstavio je jučer tzv. pregovaračku kutiju, kao podlogu za daljnje pregovore. Najveći dio paketa nazvanog “EU sljedeće generacije” namijenjen je za instrumente oporavka i za jačanje otpornosti.
Za razliku od financijskog okvira koji je sedmogodišnji, fond za oporavak trebao bi biti privremen i trajati samo tri godine. Najveći dio fonda, oko 70 posto, trebao bi se trošiti već 2021. i 2022. godine., a ostalo tijekom 2023. godine.
Puno prepreka
U EU očekuju puno prepreka i oko dogovora o kriterijima kojima će se dodijeliti sredstva. Neki su prigovarali kriterijima Europske komisije. Michel predlaže da se kao kriterij zadrži stopa nezaposlenosti u razdoblju od 2015. do 2019. godine, potom i BDP po glavi stanovnika. Pod tim kriterijima je izračunato da bi Hrvatskoj od fonda za oporavak trebalo pripasti više od 7 milijardi eura kao bespovratna sredstva te 2,6 milijardi povoljnih kredita koje bi dala EU.
Za dio sredstava Michel ipak predlaže i ukupan BDP tijekom 2020. godine. Nažalost po tom kriteriju Hrvatska bi mogla dobiti više, jer će prema zadnjim prognozama gospodarskih kretanja koje je nedavno objavila Europska komisija imati veći pad BDP-a od onoga što se očekivalo prije.
Europska komisija trebala bi imati mogućnost praćenja da se taj novac koristi, što se nije dopalo nekim državama članicama.
Svaka država trebala bi pripremiti nacionalne planove za oporavak i otpornost, koje uključuju i reforme i investicijske planove za razdoblje od 2021. do 2023. Oni se mogu i mijenjati, odnosno revidirati, u slučaju potrebe 2022. godine.
Summit 17. i 18. srpnja
Europska unija, kako bi uvjerila javnost da ozbiljno ulaže u borbi protiv pandemije i za suočavanje s posljedicama, iznijela je podatke prema kojima je EU kao odgovor na krizu mobilizirala čak 17 posto bruto nacionalnog dohotka (ukupno 2364 milijardi eura), SAD 15,9%, a Kina samo 4,2%.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, čija je država od Hrvatske preuzela predsjedanje EU prije deset dana, vodi isto tako napore za kompromis o višegodišnjem proračunu i fondu za oporavak. Cilj je da se dogovor postigne već na summit u Bruxellesu 17. i 18. srpnja, a da se nakon toga dovrši postupak s Europskim parlamentom i ratifikacija u nacionalnim parlamentima.
U tom slučaju sredstva za oporavak bila bi na raspolaganju već od 1. siječnja sljedeće godine. Svako kašnjenje, upozoravaju iz Europske komisije, imalo bi još teže posljedice za europsko gospodarstvo i usporilo oporavak od najteže krize koja je dosad pogodila Europsku uniju. Summit u Bruxellesu kajem sljedećeg tjedna bit će prvi na kojemu će i fizički biti nazočni šefovi država ili vlada od izbijanja krize, kad su se sastanci održavali virtualno putem videoveze.