U nastavku donosimo:
- što donosi deklaracija koju su potpisali Emmanuel Macron, Volodimir Zelenski i Keir Starmer
- koje bi uloge imale “multinacionalne snage” u osiguravanju ukrajinskog prostora i institucija
- gdje se razilaze najveće članice EU i zašto je stav Njemačke posebno znakovit
- koje poruke stižu iz SAD-a, uz podatke i usporedbe o sigurnosnim jamstvima i ulozi Washingtona
- što traži Kremlj i kako službeni stavovi Moskve utječu na izglednost mirovnog aranžmana
Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska složile su se rasporediti snage u Ukrajini ako se postigne mirovni sporazum s Rusijom, na skupu šefova 35 zemalja koji su se okupili u Parizu na sastanku "Koalicije voljnih", u kojoj je i Hrvatska. Ali postoji veliki problem - tome se Rusija dugo žestoko protivi, a nema naznaka da će se ruski "njet", promijeniti u doglednom razdoblju. Vladimir Putin zaprijetio je u rujnu da će se sve zapadne trupe u Ukrajini smatrati "legitimnim metama".
Unatoč tome, Emmanuel Macron, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i britanski premijer Keir Starmer potpisali su deklaraciju u kojoj se opisuju planovi za raspoređivanje "multinacionalnih snaga" u Ukrajinu nakon završetka rata. U dokumentu se navodi da će te trupe djelovati kao snaga koja će jamčiti sigurnost i sposobnost Ukrajine da se vrati miru i stabilnosti.
"Ovo je ključni dio naše nepokolebljive predanosti dugoročnoj podršci Ukrajini. Stvara pravni okvir unutar kojeg britanske, francuske i partnerske snage mogu djelovati na ukrajinskom teritoriju, osiguravajući sigurnost ukrajinskog zračnog i pomorskog prostora te jačajući ukrajinske oružane snage za budućnost", rekao je Starmer. To je optimistični dio pariškog summita.
No, Zelenski je priznao da za sada ništa ne jamči mir u njegovoj državi. Pravi dogovor i dalje nije moguć bez ruskog pristanka, a Moskva je posljednjih dana bila jako tiha o diplomatskim naporima za okončanje rata.
Tu su i Sjedinjene Države sa svojom politikom. Posebni izaslanik Bijele kuće Steven Witkoff najavio je "značajan napredak" na nekoliko frontova, uključujući okvir za sigurnosna jamstva i plan razvoja za Ukrajinu, ali znakovito poručio kako se "SAD nada kompromisu o teritorijalnom pitanju ukrajinskog sukoba, koje smatraju jednim od najsloženijih". Osim toga, Politico je izvijestio da Sjedinjene Države nisu potpisale zajedničko priopćenje s Europom i Ukrajinom o sudjelovanju u mirovnim snagama, iako ovaj podatak ipak ne treba gledati kao američko povlačenje jer istupi Trumpovih izaslanika su potvrdili da Bijela kuća neće ostaviti Ukrajinu. Čak je i češki premijer Andrej Babiš, jedan od vodećih ukrajinofoba u EU, izjavio da će značajan dio sigurnosnih jamstava za Ukrajinu pripasti Sjedinjenim Državama. "Smatram važnim da će, u skladu s današnjom deklaracijom, značajan dio sigurnosnih jamstava pasti na Sjedinjene Države i, po mom mišljenju, to je nužan uvjet da mir zaista bude dugotrajan", rekao je Babiš.
Sada je glavno pitanje hoće li uslijediti Trumpov pristanak na podršku europskim trupama u Ukrajini, bez kojeg Francuska i Velika Britanija nisu spremne poslati svoje snage. To još nije javno objavljeno, a Jared Kushner ni Witkoff nisu službeno potvrdili pristanak Washingtona na plan razmještaja trupa koji su predložili Zelenski i Europljani.
Također, iako je Trump više puta tvrdio da je mir pred vratima, malo je znakova da je Moskva spremna za dogovor, a ruski dužnosnici više su puta isključili privremeni prekid vatre ili brzi dogovor, uz poruku da Rusija želi sveobuhvatno rješenje koje se bavi onim što tvrde da su "temeljiti uzroci" sukoba. Kremlj se kategorički protivi bilo kakvom stacioniranju NATO vojnika na ukrajinskom tlu, a kako se Moskva zasad čini zadovoljnom nastavkom borbi, izgledi za pregovarački dogovor nakon kojeg slijedi naknadno raspoređivanje snaga čine se malo vjerojatnima, barem kratkoročno, prognozira CNN.
Sredinom prosinca, ruski pregovarač Jurij Ušakov dao je intervju za ABC News, u kojem je precizirao stav Putinove administracije: "Sigurno nećemo podržati, pristati, niti biti zadovoljni prisutnošću NATO-ovih trupa na ukrajinskom teritoriju", rekao je Ušakov.
U takvim okolnostima, sve je više onih koji počinju zagovarati razgovore s Kremljom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je da bi se razgovor s Putinom mogao održati u nadolazećim tjednima. "Moramo izgraditi proces komunikacije s Vladimirom Putinom. Kratkoročno bismo trebali nastaviti podržavati Ukrajinu. Trenutačno reorganiziramo kontakte, što bi se trebalo dogoditi u nadolazećim tjednima. Cilj je mir bez kapitulacije Ukrajine", izjavio je Macron za France 2.
Međutim, postoji još jedno sporno pitanje: ruski zahtjev za povlačenjem ukrajinskih trupa iz Donbasa. I dalje nije poznato je li Ukrajina pristala na povlačenje trupa iz Donbasa, ali ako treba suditi po izjavama Zelenskog, o tome još nema dogovora. Stoga se može očekivati da Putin neće niti početi pregovore o raspoređivanju stranih trupa u Ukrajini, već će koristiti argument: "Najprije odlučimo o Donbasu, a tek onda o ostalom."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....