NATO PROMIJENIO DOKUMENT

Milanovićeva prijetnja ipak je urodila plodom, ali nisu svi hrvatski zahtjevi o BiH ispunjeni

Očekuje se da će se u zajedničkoj deklaraciji NATO-a spomenuti i Bosna i Hercegovina i Kosovo
Jens Stoltenberg i Zoran Milanović 
 Denis Lovrović/AFP

Deklaracija sa sumita NATO-a će ipak spomenuti Daytonski sporazum i izbornu reformu u BiH, što je bio izričiti zahtjev hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

- Nazvao me glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i to je riješeno u tri minute, izjavio je danas u Bruxellesu Milanović.

Milanović je dan prije summita čak i zaprijetio da će blokirati usvajanje deklaracije gdje je ta rečenica samo jedan sitni detalj u dokumentu od 50-ak stranica koji će zacrtati smjer reformi NATO-a kako bi se uspješnije suočio s novim izazovima i prijetnjama.

- Neke zemlje ne žele spominjanje Daytonskog sporazuma. Morat ću o tome na samitu razgovarati, inače nećemo dati suglasnost na završnu deklaraciju jer nas se tretira kao sitan kusur. Netko ima problem da se u završnoj deklaraciji NATO-a spominje Daytonski sporazum i tri konstitutivna naroda. Kao da je deklaraciju pisala neka nevladina udruga iz Sarajeva, ne mislim se vratiti u Zagreb s tim. To pokazuje kakve planove za BiH imaju neki međunarodni krugovi, to preko Hrvatske neće proći - rekao je jučer hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

BiH i Kosovo su države u kojima NATO već više od 20 godina pomaže u uspostavi mira i održavanju stabilnosti pa se u tom smislu ovo i spominje u nacrtu dokumenta kojeg će lideri usvojiti na ovom summitu.

Zahtjevi nisu u potpunosti prihvaćeni?

Međutim, hrvatski zahtjevi, čini se, nisu u potpunosti prihvaćeni jer se, kako doznajemo, neće spominjati konstitutivni narod.

Ipak, samo spominjanje mirovnog sporazuma podrazumijeva pokrivanje i elementa konstitutivnosti triju naroda jer je to dio svih sporazuma i Ustava BiH. Hrvatska bi bila sretnija kada bi se izrijekom spominjala konstitutivnost naroda, ali i ovako smatra da je postignut uspjeh u višednevnim naporima o izmjeni ovog dijela deklaracije s NATO summita jer je izravni nacrt išao prema nekoj građanskoj državi što Hrvatska smatra nekom prikrivenom namjerom. U deklaraciji će se izraziti potpora suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.

Hrvatska već duže vrijeme u međunarodnim organizacijama inzistira da se u BiH provedu izborne reforme kojima će se osigurati ravnopravan tretman hrvata kao jednog od triju konstitutivna naroda. Hrvati u BiH i Republika Hrvatska smatraju da se postojeći okvir koristi za preglasavanje Hrvata i za izbor Hrvata kao člana trojnog predsjedništva mimo volje većine Hrvata u BiH. Dosad Hrvatska nije uspjela dobiti neku veliku potporu niti u EU niti u NATO savezu.

I Europska unija i NATO se slažu da BiH mora dogovoriti reformu izbornog sustava, ali kada se o tome govori u Bruxellesu, to nije nužno ono što traži Zagreb.

Neke države EU, koje su članice i NATO-a, ne žele da se u dokumentima ovih organizacije ide u pojedinosti oko toga kakve bi trebale biti promjene izbornog zakona u BiH već općenito govore o potrebi reformi. Uz to, potrebno je osigurati i provedbu odluke Europskog suda za ljudska prava Vijeća Europa o slučaju Sejdić-Finci, a to nije nužno ono što Hrvatska traži.

Koliko je SAD zainteresiran za Zapadni Balkan govori i to da će tijekom ovog samita američki diplomati pokušati utjecati na Bugarsku da ukine blokadu odluke o otvaranju pregovora o članstvu Sjeverne Makedonije u Europsku uniju.

Predsjednik SAD-a Joseph Biden već je u Bruxellesu gdje se danas održava samit NATO-a, a sutra EU i SAD-a. Ovaj samit NATO-a posebno je važan jer će se u njemu učvrstiti savezništvo Zapadne Europe i SAD-a nakon teških četiri godine mandata Donalda Trumpa koji je čak dovodio u pitanje i postojanje NATO-a.

Ovo je, kako je rekao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, prilika da se lideri 30 država članica dogovore o strategiji daljnjeg razvoja NATO-a koji bi bio spreman suočiti se s modernim izazovima. Ipak, bez obzira na to što je iz Bijele kuće otišao Trump, a Biden je zagovornik neupitnog savezništva s Europljanima, nema promjena u stavu Washingtona da europski saveznici moraju izdvajati više novca iz svojih proračuna za obranu jer je i dalje jaz između SAD-a i njih prevelik. To će biti jedna od ključnih tema i na ovom sastanku na vrhu.

Misija na Kosovu

Kao država koja je već 12 godina članica NATO-a, i Hrvatska daje svoj doprinos ovom savezu, prije svega kroz sudjelovanje u mirovnim operacijama NATO-a poput onih na Kosovu i u Afganistanu. Afganistan će biti jedna od tema i na današnjem samitu jer NATO želi osigurati da odlazak međunarodnih trupa neće značiti ponovnu destabilizaciju ove države.

Tražit će načina kako pomoći tamošnjim sigurnosnim strukturama, od vojske do policije. Hrvatska je odlučila da će nakon povlačenja iz Afganistana povećati svoje sudjelovanje u misiji NATO-a na Kosovu i preuzeti i važnu ulogu u uvježbavanju Kosovskih snaga sigurnosti.

Kovačević: 'Stoltenberg je zvao Milanovića, postignut je kompromis'

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević rekao je jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 kako je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao predsjednika RH Zorana Milanovića zbog prijepora oko spominjanja BiH u deklaraciji samita NATO-a te da je postignuto kompromisno rješenje.

Kovačević je, govoreći o prijeporima oko deklaracije u HTV-ovoj emisiji Studio 4, rekao da je riječ o zajedničkoj izjavi u kojoj se između ostalog spominje BiH.

- Budući da ni Zapadni Balkan ni Bosna nisu predmet ovog samita, to je samo usput spomenuto i vjerojatno su naši pregovarači zbog toga propustili inzistirali da budu spomenute one formulacije na kojima hrvatska vanjska politika prema BiH inzistira, premda je i naša delegacija nešto pokušala. Međutim, sve dok predsjednik nije rekao da neće potpisati zajedničku deklaraciju - a to bi u ovim trenucima presudnim za NATO bilo, pa možemo reći skandalozno - sve dok predsjednik nije rekao da neće potpisati, NATO nije reagirao. Međutim, jučer u poslijepodnevnim satima glavni tajnik NATO-a nazvao je predsjednika ili Ured predsjednika i objasnio da se Daytonski sporazum spominje u tom dokumentu, da se spominje potreba reforme izbornog zakonodavstva, ali se ne spominju ni građani ni konstitutivni narodi. Tako da je postignuto kompromisno rješenje, rekao je Kovačević.

Kovačević je istaknuo kako se među 14 točaka koje BiH treba ispuniti da bi se kvalificirala za početak pregovora s EU-om spominju i promjene ustava koje se ne tiču samo promjene izbornog zakonodavstva, već ravnopravnosti svih građana BiH bez obzira pripadaju li jednom od konstitutivnih naroda ili ne. Ključno je da se usuglase SAD i EU, rekao je Kovačević, koji pretpostavlja da će, kad svi detalji budu usuglašeni, oni zajednički krenuti s inicijativom za promjenu Daytonskog sporazuma.

Komentirajući prijepore oko izbora visokog predstavnika u BiH, Kovačević je rekao i kako Rusija koristi svaku priliku da oteža daljnju europsku integraciju Zapadnog Balkana.

- Rusija podržava Republiku Srpsku, koja se zauzima za ukidanje funkcije visokog predstavnika, a znamo da je to Aneks 10 Daytonskog sporazuma, rekao je Kovačević.

Kovačević je rekao kako administracija američkog predsjednika Joea Bidena na međunarodnom planu sanira štete koje je izazvala administracija Bidenova prethodnika Donalda Trumpa, ustvrdivši da će se Biden nedvojbeno zauzeti za ubrzanu integraciju zemalja Zapadnog Balkana, što, kad je riječ o BiH, podrazumijeva promjenu ne samo izbornog zakona, već i ustava.

Kovačević je rekao kako je SAD napravio određene ustupke Europi da bi se NATO pristao angažirati na Pacifiku.

- Dokument NATO 2030 definira Kinu kao glavnog strateškog suparnika, potencijalnog neprijatelja, i NATO preuzima obvezu angažmana oko osiguravanja slobode plovidbe i jamca mira u Pacifiku, što je dosad bila samo američka uloga. Amerikanci sa zemljama NATO-pakta žele podijeliti troškove izvršavanja svojih misija na Pacifiku, rekao je među ostalim Kovačević.

Kovačević je rekao kako je Kina u Europi prisutna kao investitor i izvođač velikih radova te da želi biti još prisutnija na financijskom planu, zbog čega je s Europom dogovorila sporazum o investiranju, ali je pod pritiskom SAD-a Europa obustavila pregovore o mogućoj ratifikaciji tog sporazuma.

- To je zapravo prvi veliki uspjeh Bidenove administracije, rekao je Kovačević.
Interesi SAD-a i EU-a nisu u potpunosti usuglašeni, rekao je također Kovačević, navevši kao primjer spor o carinama koje je Trumpova administracija uvela na čelik i aluminij iz Europe, a koji još uvijek nije riješen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 00:02