-
Završio je prvi dan Sigurnosne konferencije u Münchenu
-
Merz: ‘Europa se vratila s odmora, ni SAD ne može sam‘
-
Trump opet kritizirao Ukrajinu: ‘Rusija želi dogovor, Zelenski se mora pokrenuti‘
-
Macron poručio: ‘Možete pregovarati bez Europe, ali nema mira bez nas‘
-
Zelenski o pritiscima iz SAD-a: ‘Napravljeno je već puno kompromisa‘
Zelenski: ‘Trump može poticati potpune sankcije, mnogi Rusi studiraju i žive u SAD-u i Europi, a ne poštuju ih‘
Volodimir Zelenski je za Politico rekao da vidi tri elementa koja su potrebna za okončanje rata - snažna sigurnosna jamstva, sporazum o obnovi kako bi se pomoglo Ukrajini nakon rata i još izravniji pritisak na Rusiju.
Rekao je da bi Donald Trump čak mogao poticati "potpune sankcije" Rusiji, uključujući nuklearnu energiju, pa čak i sankcije Rusima na zapadu.
"Može uvesti [sankcije] na svu njihovu energiju, na nuklearnu energiju. Može prenijeti ovu poruku Europljanima. Europljani su [učinili] puno, ali nisu uveli... sankcije na nuklearnu energiju Rusa u Rosatomu, na ljude, njihove rođake, njihovu djecu [koja] žive u Europi, [koja] žive u Sjedinjenim Državama, [koja] studiraju na europskim sveučilištima, [koja] imaju nekretnine u Sjedinjenim Državama... Imaju djecu, rođake posvuda", rekao je.
Kaže da bi se oni trebali "vratiti kući" u Rusiju jer ne poštuju SAD ni Europu, prenosi The Guardian.
Na pitanje što se nada vidjeti u ovo doba iduće godine, Zelenski je odgovorio: "Nadam se da ćemo imati mir, da će se svi naši ljudi ponovno vratiti normalnom životu i nadam se da ću imati vremena za svoju djecu."
Zelenski: ‘Puno sam mlađi od Putina, Bože blagoslovi da on nema previše vremena‘
Volodimir Zelenski komentirao je da je sa 48 godina puno mlađi od Vladimira Putina, koji ima 73. Kaže da ruski vođa "nema previše vremena".
"Bože blagoslovi da nema previše vremena", rekao je ukrajinski predsjednik.
Upitan može li Ukrajina održati izbore, uslijed navodnog američkog pritiska na Kijev, odgovorio je da bi u načelu bio sretan da to učini "što je brže moguće", ali ističe da prvo rat mora prestati. Ako SAD žele da uskoro održi izbore, rekao je Zelenski, najbolji način da to učini je da što prije završi rat.
Istaknuo je da su potrebna sigurnosna jamstva za održavanje izbora. "Ako predsjednik Trump, a mislim da on to može [učiniti]... prisili Putina [na] primirje [koje će trajati] dva, tri mjeseca, mi ćemo održati izbore", rekao je.
Upitan koja očekivanja ima od sutrašnjeg govora američkog državnog tajnika Marca Rubija, Zelenski je rekao: "Ne znam. Vidjet ćemo, to ovisi o njemu."
Zelenski poručio Trumpu: ‘Putin i prijatelji nisu u zatvoru. Već je napravljeno puno kompromisa‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski govorio je za Politico na marginama sigurnosne konferencije u Münchenu o najnovijim pregovorima o završetku rata, nakon što je američki predsjednik Donald Trump ranije večeras poručio da se mora "trgnuti" te da "Rusija želi dogovor".
Rekao je da postoje neki prijedlozi iz SAD-a da bi Ukrajina mogla napraviti kompromis o nekim pitanjima kako bi završila rat, ali je istaknuo da je već puno kompromisa napravljeno.
"Napravili smo mnogo kompromisa. Putin i njegovi prijatelji nisu u zatvoru. Ovo je najveći kompromis koji je svijet već napravio", rekao je.
Izjavio je da Ukrajina "ne može zaboraviti" koliko je ljudi ubijeno tijekom rata, ali kaže da je Kijev spreman završiti ga u bilo kojem trenutku, no da Putin ne pokazuje istinski interes za to,pa je potreban veći pritisak na Rusiju.
"Ne mislim da žele zaustaviti rat. Mislim da mogu... pod pritiskom... Zato, dok nema dovoljno pritiska, igraju igre", rekao je Zelenski, upitan o ruskim namjerama.
Na pitanje što misli o činjenici da SAD jednako pritišće Ukrajinu i Rusiju, Zelenski je rekao: "Postoje neke misli koje moram zadržati za sebe", kako prenosi Guardian.
Rubio se sastao s premijerima Danske i Grenlanda: ‘Konstruktivni razgovori‘
Američki državni tajnik Marco Rubio sastao se u petak u Münchenu na marginama sigurnosne konferencije s premijerima Danske i Grenlanda, Mette Frederiksen i Jens-Frederikom Nielsenom, kako bi s njima razgovarao o Grenlandu, otoku kojemu je predsjednik Donald Trump prijetio aneksijom.
Trump je nedavno zaprijetio carinama europskim zemljama koje se protive tomu da SAD zbog zaštite svoje nacionalne sigurnosti preuzme kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem u sastavu Danske.
Kasnije je povukao prijetnje i isključio vojno osvajanje najvećeg otoka na svijetu.
"Konstruktivni razgovori s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem", napisala je na X-u Mette Frederiksen.
Sastanak koji je trajao petnaestak minuta, po jednom američkom izvoru, održan je dalje od novinara, a nikakve pojedinosti o razgovorima nisu još objavljene.
"Nalazili smo se u središtu velike rasprave o sigurnosti u našoj regiji i od samog početka smo izjavili da smo spremni preuzeti svoj dio odgovornosti u tom pogledu. Stoga se podrazumijeva da moramo sudjelovati na konferenciji" u Münchenu o sigurnosti, izjavio je grenlandski premijer po dolasku u Njemačku.
U glavnom gradu Bavarske danska je premijerka Frederiksen pozvala na "značajno jačanje Europe" u obrani, napominjući da se Sjedinjene Američke Države trajno distanciraju od europskog kontinenta.
„Amerikanci su bili vrlo iskreni: od Trumpovog inauguracijskog govora do nove sigurnosne i obrambene strategije, prijetnji Grenlandu, sve ukazuje na jedan smjer, naime da se Sjedinjene Države, nažalost, trajno udaljuju od Europe", dodala je.
‘Treba se angažirati sa SAD-om u vezi Rusije, slanje vojske značilo bi eskalaciju‘
Macron je tijekom odgovaranja na pitanja novinara detaljno objasnio zadatak koji je detaljno opisao u svom govoru, rekavši da će Europljani morati "reorganizirati našu arhitekturu sigurnosti u Europi". Kaže da je "prošla arhitektura sigurnosti u potpunosti dizajnirana i oblikovana tijekom Hladnog rata" i da ne odgovara današnjim izazovima.
Francuski predsjednik istaknuo je da je današnji fokus na Ukrajini, ali da bi čelnici trebali gledati dalje od toga da bi planirali kako bi trebao izgledati budući sigurnosni aranžman.
Također je rekao malo više o svojim razmišljanjima o europskom nuklearnom programu i najavio da će o toj temi govoriti više "u idućih nekoliko tjedana".
No, otkrio je da je surađivao s njemačkim kancelarom Merzom i "s nekoliko europskih čelnika" kako bi to detaljno objasnio i predložio zaštitne mjere i mehanizme za upravljanje.
Na pitanje zašto nije spreman poslati francuske vojne snage u Ukrajinu prije nego što se s Rusijom postigne mirovni sporazum, Macron je u podužem odgovoru naglasio dug put Europe do situacije u kojoj je sada kada je u pitanju Ukrajina, s njezinom snažnom financijskom podrškom Kijevu, ocijenivši da "više nije ovisna o financijskoj podršci SAD-a".
Rekao je također kako ne vidi dokaze da je Rusija ozbiljna u namjeri da postigne mirovni sporazum dok nastavlja bombardirati civile i odgađati pregovore i pokušava osigurati razne ustupke od Ukrajine.
Ocijenio je da Europa sada ne može poslati vojnike jer bi bila okrivljena za eskalaciju napetosti, pogoršavanje situacije i njezin bi odgovor vjerojatno bio podijeljen.
Dakle, kaže, fokus bi trebao biti na ponovno angažmanu sa SAD-om "procjenjujući... kako je činjenica da više nema prostora za kratkoročne pregovore koji bi bili kredibilni i uvođenje dodatnih sankcija" Rusiji i akcija protiv njezine "flote u sjeni".
"Savršeno razumijem i poštujem činjenicu da ovo stajalište nije idealno za vas, ali ovo je, mislim, vjerodostojno i, kratkoročno, najbolji mogući scenarij", rekao je Macron, nakon čega je završilo njegovo obraćanje i odgovoranje na pitanja novinara.
Macron pozvao saveznike na suradnju
Macron je svoj govor započeo vrlo pozitivnim tonom. Kaže da je danas ‘htio doći s porukom nade i odlučnosti‘.
- Gdje neki vide prijetnje, ja vidim našu čvrstoću, gdje neki vide sumnje, ja želim vidjeti priliku, jer vjerujem da je Europa inherentno snažna i da se može učiniti još snažnijom, kazao je.
Kaže da postoji tendencija ovih dana, na ovom mjestu i šire, da se Europa zanemaruje, a ponekad i izravno kritizira.
- Smatram da je Europa bila prikazana u negativnom svjetlu kao zastarjela, spora, fragmentirana tvorevina, izostavljena iz povijesti kao previše regulirano, bezlična gospodarstva koje odbacuje inovacije, kao društvo koje pada kao žrtva barbarske migracije koja bi korumpirala njene dragocjene tradicije i u nekim krugovima kao represivan kontinent gdje govor ne bi bio slobodan, a alternativne činjenice ne bi mogle imati isti status kao sama istina.
Ponovno je iznio neke od svojih uobičajenih stavova da EU mora biti uspješna ako druge zemlje, primjerice iz regije zapadnog Balkana, i dalje žele pristupiti Uniji.
- Svi bi trebali učiti od nas, umjesto da nas kritiziraju ili pokušavaju razdvajati, kaže.
Istaknuo je da je Europa u slučaju Ukrajine odradila svoj dio - povećala je potporu zemlji pogođenoj ratom i okupila koaliciju voljnih zemalja kako bi joj pružila sigurnosna jamstva.
Kaže da je ‘ako pogledamo posljednje četiri godine, Rusija, nakon invazije na Ukrajinu, oslabljenija zemlja‘.
- Kada čujem poruke poraženosti o Ukrajini, kada čujem lidere koji savjetuju Ukrajinu da prihvati poraz i precjenjuje Rusiju u ovom ratu, to je ogromna strateška pogreška, jer to nije realnost. Jednog dana će se Rusi morati suočiti s veličinom zločina počinjenog u njihovo ime, s besmislenošću izgovora i razornim dugoročnim posljedicama za njihovu zemlju, ali do tada nećemo spustiti gard, kazao je.
Dodaje da ‘moramo osigurati da mirovni sporazum štiti Ukrajinu, očuva sigurnost Europe, obeshrabri Rusiju od ponovnog pokušaja agresije i ne da ostatku svijeta katastrofalan primjer za slijediti‘.
Macron također potvrđuje ulogu Europe u oblikovanju konačnog mirovnog sporazuma:
- Nema mira bez Europljana. Želim biti vrlo jasan: možete pregovarati bez Europljana, ako želite, ali to neće donijeti mir za stolom.
Zbog toga, kaže, Europa mora ponovno uspostaviti diplomatske kanale s Rusijom kako se ne bi oslanjala na druge, uglavnom na SAD, za vođenje pregovora.
Naglašava i potrebu da se postave ‘pravila suživota‘ s Rusijom i nakon rata u Ukrajini.
Tijekom povijesti, napominje, sigurnosna dinamika Europe i Rusije često je bila definirana ‘starim sporazumima‘ razvijenim ili vođenim bez Europljana za stolom.
- Mi moramo biti ti koji će pregovarati novu arhitekturu sigurnosti za Europu sutradan, jer naša geografija se neće promijeniti, dodao je.
Pozvao je na seriju konzultacija o ovom važnom pitanju, dodajući da je neki rani rad već obavljen s Njemačkom i Ujedinjenim Kraljevstvom, ali poziva i druge europske saveznike da sudjeluju.
Govorio je potom o potrebi rada na zajedničkim projektima obrane i sigurnosti, upozoravajući da bi i nacionalna rješenja ili pokušaji favoriziranja domaćih dobavljača mogli dovesti do ‘rasipanja našeg novca i vremena‘ te da bi to bila ‘ogromna pogreška‘.
Poruka u vezi Grenlanda i carina
Istaknuo je važnost SAFE mehanizma u potpori europskim nastojanjima da razvije svoje obrambene industrije.
- To su europski novci i bit će korišteni za europska rješenja i europske programe, rekao je.
Pozvao je Europu da ponovno potvrdi svoj položaj u svijetu, pritom iznoseći i kritike na račun američke trgovinske i vanjske politike prema Europi.
- Ako želimo da nas ozbiljno shvate, moramo svijetu pokazati našu nepokolebljivu predanost obrani vlastitih interesa. To je, naravno, počelo kontinuiranjem potpore Ukrajini i nastavilo smanjenjem neopravdanih tarifa i uljudnim odbijanjem neopravdanih zahtjeva za europskim teritorijem. To smo napravili i to namjeravamo i dalje raditi.
The Guardian procjenjuje kako je kod posljednje izjave očito da se Macron referira na američku prijetnju carinama i Trumpove planove za Grenland.
Trump poslao poruke Orbanu i Zelenskom
Dok traje Sigurnosna konferencija u Münchenu, na kojoj će sutra govoriti američki državni tajnik Marco Rubio, javio se i američki predsjednik. Donald Trump prvo je putem Truth Sociala poslao snažnu poruku podrške mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, kojega za dva mjeseca čekaju parlamentarni izbori, a onda je novinarima ispred Bijele kuće rekao da se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski mora "trgnuti".
„Bio sam ponosan što sam podržao Viktora za ponovni izbor 2022. i počašćen sam što to ponovno mogu učiniti. Viktor Orbán je pravi prijatelj, borac i pobjednik te ima moju potpunu i apsolutnu podršku za ponovni izbor za premijera Mađarske. On nikada neće iznevjeriti veliki narod Mađarske!", napisao je Trump.
Za Zelenskog je, na pitanje o najavljenim izborima u Ukrajini, ustvrdio da će "morati djelovati" ako se nada postizanju mirovnog sporazuma.
"Zelenski će se morati pokrenuti. Rusija želi postići dogovor, a Zelenski se mora pokrenuti, inače će propustiti sjajnu priliku", ustvrdio je Trump.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je u intervjuu objavljenom prije nekoliko dana da Sjedinjene Države odbijaju provesti ono što on naziva rusko-američkim sporazumima postignutima 2025. godine, istovremeno nastavljajući politiku ‘ekonomske dominacije‘.
Ruski šef diplomacije je ustvrdio da je Anchorageu na Aljasci, gdje su se u kolovozu sastali Vladimir Putin i Donald Trump, postignut dogovor prema kojima bi Ukrajina prepustila Rusiji cijeli Donbas bez daljnjih vojnih sukoba.
U drugom intervjuu, Lavrov je rekao da je, na temelju dogovora koje su postigli čelnici Rusije i SAD na summitu na Aljasci, mogao prilično brzo biti postignut konačni sporazum o rješenju rata u Ukrajini, ali da je potom taj dokument "nekoliko puta revidiran", kako je prenio TASS.
"Sve iduće verzije su rezultat pokušaja da se američka inicijativa ‘siluje‘ od strane Volodimira Zelenskog i njegovih pokrovitelja iz Britanije, Nemačke, Francuske i baltičkih zemalja", rekao je on za projekt Empatia Manuchi, kako je prenijela Anadolija.
Dodao je da Moskva nikada nije dobila dokument od 20 točaka o Ukrajini, o kojima se naširoko pisalo u medijima.
Kako je rekao, američki dokument predan Rusiji "već je prošao nekoliko krugova pregleda", ali najnovija verzija nikada nije podijeljena s Moskvom, ni službeno ni neslužbeno.
Plenković se sastao s Rubijem
U Munchenu se hrvatski premijer Andrej Plenković sastao s američkim državnim tajnikom Marcom Rubijem.
"Bilo mi je zadovoljstvo sastati se s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom na Munchenskoj sigurnosnoj konferenciji, s kojim smo potvrdili izvrsne savezničke odnose Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Razgovarali smo o ključnim globalnim sigurnosnim izazovima i bilateralnoj suradnji u nizu područja. Istaknuo sam važnost pristupanja Hrvatske OECD-u i skorog ratificiranja Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te najavio predstojeći summit Inicijative triju mora u Dubrovniku", napisao je Plenković na X-u.
"Potvrdili smo namjeru nastavka bliske suradnje u području obrane i energetike, osobito korištenjem kapaciteta LNG terminala na Krku, gdje većina ukapljenog prirodnog plina dolazi iz SAD-a. Pritom sam naglasio stratešku ulogu JANAF-ovog naftovoda kao pouzdanog pravca za isporuku nafte državama srednje i istočne Europe. Dotaknuli smo se i stanja u jugoistočnoj Europi. Založio sam se za podršku BiH, ostvarivanje pune ravnopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda i nastavak aktivnosti u pogledu realizacije projekta Južne plinske interkonekcije", zaključio je Plenković.
Newsom: Trump je najdestruktivniji predsjednik SAD-a u povijesti
Kalifornijski guverner Gavin Newsom oštro je napao američkog predsjednika Donalda Trumpa, poručivši da aktualni stanar Bijele kuće ‘ustraje u gluposti‘, prenosi Guardian.
- Nikada u povijesti Sjedinjenih Američkih Država nije bilo destruktivnijeg predsjednika od sadašnjeg stanara Bijele kuće u Washingtonu, rekao je Newsom.
Optužio je Trumpa da ‘pokušava ponovno stvoriti 19. stoljeće‘.
- Dokazujemo u velikim razmjerima da možemo provoditi politike, da se možemo natjecati i dominirati, ali Donald Trump pokušava vratiti sat unatrag, poručio je.
Naglasio je i kako je Trumpova era prolazna.
- Nadam se da, ako danas ništa drugo ne uspijem poručiti, onda barem mogu reći ovo - Donald Trump je privremen. Za tri godine više ga neće biti, ustvrdio je.
Govoreći o klimatskoj krizi, Newsom je rekao da ona izravno pogađa Amerikance.
- Ljudi gore, guše se, pregrijavaju se; suočavamo se istodobno sa sušama i poplavama, s povijesnim šumskim požarima, rekao je.
Dodao je kako je Kalifornija ‘velika plava država‘, ali i država s više republikanaca nego većina republikanskih saveznih država.
- Odavno smo nadišli stranačke podjele po ovom pitanju, jer ne postoji republikanski termometar ni demokratski termometar. Postoji samo stvarnost, zaključio je.
Podsjetimo, Newsom se u političkim krugovima sve češće spominje kao potencijalni demokratski kandidat na predsjedničkim izborima 2028. godine.
Merz u Münchenu: Europa se vratila s odmora od povijesti
Njemački kancelar Friedrich Merz otvorio je Minhensku sigurnosnu konferenciju upozorenjem kako trenutni svjetski poredak više ne postoji, ocijenivši taj skup „seizmografom političke situacije“, istaknuo je Merz. Naglasio je kako su godine napetosti i ruska agresija na Ukrajinu dokrajčile stari sustav, uvelike promijenivši kontekst u odnosu na vrijeme kada je u München dolazio isključivo radi njegovanja odnosa s američkim partnerima, objavio je The Guardian.
Kancelar je moto konferencije o uništenju nazvao mračnim, ali realnim, jer se svijet suočava s erom politike velikih sila i „nasilnim revizionizmom“, ocijenio je kancelar. Dodao je kako Kina sustavno redefinira međunarodni poredak u vlastitu korist koristeći ovisnost drugih, dok je američko pravo na globalno vodstvo dovedeno u pitanje ili izgubljeno. Takva previranja Merz vidi kao odraz nemirnih društava u vremenima revolucionarnih promjena, što građane gura prema lakim odgovorima i testira granice demokracije.
„Europa se upravo vratila s odmora od povijesti“, poručio je Merz, dodavši kako su sirovine, tehnologija i lanci opskrbe ključni faktori novog poretka u kojem SAD pokušava uhvatiti korak s Kinom. Kritizirao je njemačku vanjsku politiku proteklih desetljeća zbog „normativnog viška najboljih namjera“, ustvrdio je Merz, dodavši kako je Berlin često kritizirao i opominjao druge, ali nije osigurao sredstva za stvarno rješavanje problema.
„Jaz između ambicije i mogućnosti postao je prevelik“, upozorio je njemački kancelar. Kao eklatantan primjer naveo je podatak da je BDP Europske unije s gotovo 20 bilijuna eura deset puta veći od ruskog, koji iznosi oko dva bilijuna eura, no Europa unatoč tome trenutačno nije deset puta jača od Rusije. Prema njegovim riječima, golemi vojni, politički i gospodarski potencijal Europe predugo je ostao neiskorišten.
Merz je pozvao na hitnu promjenu razmišljanja, naglasivši kako slobodu ne uništava samo višak, već i manjak državne moći. Zaključno je citirao poljskog šefa diplomacije Radeka Sikorskog koji je prije 15 godina izjavio kako se manje boji njemačke moći nego njemačke neaktivnosti, poručivši kako aktivno preuzimanje odgovornosti predstavlja ključnu ulogu Njemačke u novom svjetskom poretku.
Merz je naveo kako su pozivi na otpisivanje Sjedinjenih Američkih Država kao partnera nerealni jer zanemaruju geopolitičku stvarnost i podcjenjuju potencijal tog partnerstva. Unatoč razumijevanju za prisutnu nelagodu u odnosima, Merz je poručio kako se Europa mora fokusirati na stvaranje vlastite agende kroz jedinstvenu Europsku uniju.
„Politika velikih sila u Europi nije opcija za Njemačku“, naglasio je kancelar, dodavši kako Berlin teži vodstvu u partnerstvu, a ne hegemonističkim fantazijama. Podsjetio je na ustavne promjene kojima je njegova vlada povećala izdvajanja za obranu te na reforme vojnog sustava, uključujući prvo njemačko inozemno raspoređivanje snaga u Litvi. Ponovio je i obećanje kako će Bundeswehr postati najsnažnija konvencionalna vojska u Europi.
Na polju gospodarstva, Merz je pozvao na snažnije investicije u umjetnu inteligenciju i nove tehnologije te ponovio zahtjev za zaustavljanjem „eksplozije europske birokracije i regulative“, istaknuo je Merz. Prema njegovim riječima, Europa si ne smije nametati okove koji uništavaju njezinu konkurentnost.
Poseban naglasak kancelar je stavio na potrebu za preciznijim definiranjem članka 42. Ugovora o Europskoj uniji o uzajamnoj pomoći u slučaju oružanog napada. Pojasnio je kako EU mora razjasniti taj mehanizam ne kao zamjenu za NATO, već kao samostalan i snažan stup unutar Saveza. U tom je kontekstu otkrio kako je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom započeo razgovore o europskom programu nuklearnog odvraćanja koji bi bio ugrađen u sustav dijeljenja nuklearnog naoružanja unutar NATO-a.
Merz je istaknuo važnost savezništava u formatima E3 s Francuskom i Velikom Britanijom, kao i šire suradnje s Italijom i Poljskom. Poručio je kako dugoročni uspjeh ovisi o uključivanju svih Europljana jer je Njemačka u srcu Europe. „Ako se Europa razdere, razderana je i Njemačka“, zaključio je Merz.
Njemački se kancelar potom izravno obratio američkom izaslanstvu, odgovorivši na prošlogodišnji oštar istup J. D. Vancea. Iako je priznao postojanje jaza između Europe i SAD-a u određenim pitanjima, Merz je bio odriješit po pitanju ideoloških razlika.
„Kulturološka bitka MAGA-e u SAD-u nije naša u Europi“, poručio je Merz, dodavši kako sloboda govora u Europi prestaje kada su izrečene riječi usmjerene protiv ljudskog dostojanstva i temeljnih zakona. Istaknuo je kako Europa, za razliku od izolacionističkih struja u SAD-u, ne vjeruje u carine i protekcionizam, već u slobodnu trgovinu. „Ostajemo vjerni klimatskim sporazumima i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji jer smo uvjereni da se globalni izazovi mogu riješiti samo zajednički“, ocijenio je kancelar.
Obraćajući se izravno Amerikancima na engleskom jeziku, Merz je naglasio kako je generacijama upravo povjerenje među saveznicima činilo NATO najjačim savezom svih vremena. Upozorio je kako u eri rivalstva velikih sila čak ni Sjedinjene Američke Države neće biti dovoljno moćne da kroz sve prolaze same.
„Dragi prijatelji, članstvo u NATO-u nije samo europska konkurentska prednost, to je i konkurentska prednost Sjedinjenih Američkih Država“, istaknuo je Merz, pozvavši na zajedničku obnovu transatlantkog povjerenja uz poruku kako Europljani već odrađuju svoj dio posla.
Njemački kancelar Friedrich Merz priznao je kako je pretjerana ovisnost Europe o SAD-u bila samonametnuta pogreška koju Berlin planira eliminirati jačanjem europskog stupa unutar NATO-a. „Tu ovisnost odbacujemo čim prije možemo“, izjavio je Merz, dodavši kako će novi odnosi sa SAD-om zahtijevati više pregovora i argumenata, ali će se temeljiti na međusobnom poštovanju i novoj snazi Europe.
Kancelar je najavio širenje globalnih partnerstava s državama poput Japana, Indije, Brazila i zaljevskih zemalja, istaknuvši kako suradnja ne zahtijeva potpunu podudarnost vrijednosti. Govor je završio povijesnom referencom na njemački put u 20. stoljeću, uz upozorenje kako svijet u kojem moć nadvladava pravo vodi u propast.
Odgovarajući na pitanja o Rusiji, Merz je kritizirao unilateralne poteze Viktora Orbána i ocijenio kako Moskva još nije spremna za ozbiljne pregovore. „Rat će završiti tek kada Rusija bude gospodarski i vojno iscrpljena“, ustvrdio je Merz, poručivši kako se agresoru mora oduzeti svaka korist od nastavka sukoba.
Vezano uz proširenje Europske unije, Merz je izrazio nezadovoljstvo zastojem u pristupanju država poput Crne Gore, okrivivši za to mađarske blokade unutar procesa koji zahtijeva jednoglasnost. „Moramo otvoriti novu strategiju približavanja jer vas ne želim izgubiti“, poručio je Merz, izrazivši nadu da će se nakon mađarskih izbora u travnju otvoriti nova poglavlja u pregovorima.
Program prvog dana Minhenske sigurnosne konferencije
Prvi dan Minhenske sigurnosne konferencije donosi niz panela i govora vodećih svjetskih dužnosnika, a program službeno počinje u 13.30 sati. Otvaranje će pratiti obraćanje njemačkog kancelara Friedricha Merza u 13.45 sati.
U popodnevnom dijelu programa, od 14.30 sati, na rasporedu je panel na kojem sudjeluju visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas, američki veleposlanik pri UN-u Michael Waltz i saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan Al Saud. Slijede ih finski predsjednik Alexander Stubb i njemački ministar financija Lars Klingbeil u 15.30 sati, dok će u 16.30 sati govoriti guverner Kalifornije Gavin Newsom.
Termin od 17.30 sati rezerviran je za dva paralelna događanja. Na prvom će sudjelovati švedski premijer Ulf Kristersson, moldavska predsjednica Maia Sandu, šef njemačke obavještajne službe Martin Jäger i predsjednik vojnog odbora NATO-a Giuseppe Cavo Dragone. Istovremeno će govoriti češki predsjednik Petr Pavel i američka senatorica Alexandria Ocasio-Cortez.
Večernji dio programa u 18.15 sati otvara povjerenica EU-a za tehnologiju Henna Virkkunen, nakon čega u 18.30 sati počinje panel o Ukrajini. Na njemu će sudjelovati ministri vanjskih poslova Francuske Jean-Noël Barrot, Velike Britanije Yvette Cooper, Ukrajine Andrij Sibiha i Nizozemske David van Weel, uz američku senatoricu Jeanne Shaheen.
Nakon istupa Reze Pahlavija u 18.45 sati, u 19.00 sati predviđeno je obraćanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Prvi dan konferencije završava kasnim panelom u 22.00 sata na kojem će ponovno sudjelovati Alexandria Ocasio-Cortez, uz američkog veleposlanika pri NATO-u Matthewa Whitakera i guvernericu Michigana Gretchen Whitmer.
Uz glavni program, u Münchenu će se održati i više od 250 popratnih događanja.
Rutte u Münchenu: Europa preuzima vodstvo, a ruska vojska napreduje brzinom puža
Na popratnom događaju u organizaciji CDU-a, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul raspravljali su o budućnosti saveza.
Rutte je istaknuo kako je na jučerašnjem ministarskom sastanku u Bruxellesu osjetio jasnu „promjenu u razmišljanju“ europskih čelnika. Desetljećima duge pritužbe SAD-a na nedovoljna ulaganja u obranu zamijenilo je novo jedinstvo, a Europa sada preuzima „vodeću ulogu“ unutar saveza.
Što se tiče rata u Ukrajini, glavni tajnik je pozvao na nastavak i povećanje vojne pomoći. Naglasio je kako Rusija trpi frapantne gubitke te je ironično komentirao rusku propagandu.
„Žele nas uvjeriti da su Rusi moćni medvjedi, no oni se kroz Ukrajinu kreću brzinom vrtnog puža“, izjavio je Rutte, dodavši kako saveznici ne smiju pasti u zamku dezinformacija o nepobjedivoj ruskoj vojsci. Njegov je istup izazvao podsmjeh među prisutnim uzvanicima.
Napetosti uoči Minhenske sigurnosne konferencije zbog američkih prijetnji i "nove ere" geopolitike
Američki državni tajnik Marco Rubio najavio je početak "nove ere" u geopolitici uoči dolaska na Minhensku sigurnosnu konferenciju (MSC). Rubio predvodi izaslanstvo SAD-a na prvom velikom globalnom događaju nakon što je predsjednik Donald Trump zaprijetio danskom suverenitetu najavom aneksije Grenlanda. Dok francuski predsjednik Emmanuel Macron inzistira na tome da se Europa mora pripremiti za neovisnost o Washingtonu, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte naglašava da su transatlantske veze važne kao i uvijek, objavio je BBC.
Na dnevnom redu konferencije nalaze se rat u Ukrajini, napetosti s Kinom te potencijalni nuklearni sporazum između Irana i SAD-a. Rubio je novinarima izjavio kako se svijet brzo mijenja te da nova geopolitička era zahtijeva preispitivanje uloga svih strana. Atmosfera je bitno drugačija nego prošle godine kada je istup potpredsjednika JD Vancea o slobodi govora i imigraciji izazvao neviđene napetosti u odnosima s Europom.
Oko 50 svjetskih čelnika raspravljat će o europskoj obrani i budućnosti transatlantskih odnosa u trenutku kada su američke obveze prema savezu dovedene u pitanje. Tenzije su dodatno pojačane Trumpovim tvrdnjama da je Grenland ključan za američku nacionalnu sigurnost zbog navodne prisutnosti ruskih i kineskih brodova. Danska premijerka Mette Frederiksen potvrdila je da se planira sastati s Rubiom kako bi razgovarala o američkim prijetnjama zapljenom danskog poluautonomnog teritorija, što mnogi europski čelnici vide kao prijelomni trenutak koji je narušio povjerenje među saveznicima.
Uoči konferencije osam bivših američkih veleposlanika pri NATO-u i osam bivših zapovjednika u Europi uputilo je otvoreno pismo Washingtonu. U pismu ističu da savez nije milostinja već mehanizam koji omogućuje SAD-u ostvarivanje utjecaja na način koji bi samostalno bio nemoguć ili preskup. Odnosi su dodatno opterećeni uvođenjem carina i američkom strategijom nacionalne sigurnosti u kojoj se sugerira da europske nacije dugoročno možda neće ostati pouzdani saveznici.
Njemački kancelar Friedrich Merz otvara konferenciju u Münchenu uz poruku ministra vanjskih poslova Johanna Wadephula da je cilj pokazati SAD-u kako je i njima potrebna Europa. Na skupu će govoriti i predsjednik Macron koji se protivi novom kolonijalizmu, dok će britanski premijer Keir Starmer održati niz sastanaka s europskim kolegama. Predsjedatelj konferencije Wolfgang Ischinger upozorio je da su saveznici desetljećima mogli računati na zajedničke principe, što je danas pod velikim znakom pitanja zbog vanjske politike Bijele kuće čije se posljedice tek počinju nazirati.
Plenković s američkim državnim tajnikom
Šezdesetak svjetskih čelnika okupit će se ovoga vikenda u Münchenu na tradicionalnoj konferenciji o sigurnosti, u vrijeme napetih odnosa između zapadih saveznika i američkog predsjednika Donalda Trumpa i sve glasnijih poziva za strateškom autonomijom Europe u odnosu na svog transatlantskog partnera.
Bavarskom prijestolnicom još uvijek odjekuje bombastični govor američkog potpredsjednika JD Vancea koji je prošle godine optužio europske zemlje za gušenje demokracije i popustljivost prema masovnim migracijama, najavivši pukotine u tradicionalnom savezništvu Europe i Amerike.
Ton ovogodišnjeg skupa postavilo je prošlotjedno godišnje izvješće organizatora u kojem se Trumpa optužuje da svojim "rušilačkim politikama" uništava prosperitetni međunarodni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata.
Najveću krizu u NATO-u od osnutka 1949. izazvala je nedavno Trumpova prijetnja uvođenjem carina europskim zemljama koje se protive tomu da SAD zbog zaštite svoje nacionalne sigurnosti preuzme kontrolu nad Grenlandom, autonomnim teritorijem u sastavu Danske, saveznice u Sjevernoatlanskom savezu. Trump je kasnije povukao prijetnje i isključio vojno osvajanje najvećeg otoka na svijetu.
Američku će administraciju ove godine predstavljati državni tajnik Marco Rubio, koji se smatra nešto umjerenijim političarem od Vancea, ali i odanim izvršiteljem Trumpove politike "Amerike na prvom mjestu".
Kada u petak krenu prvi govori u dobro utvrđenom hotelu Bayerischer Hofu, očekuje se da će se Europljani truditi pokazati da su spremni za smanjenje ovisnosti o američkom sigurnosnom kišobranu, ali istovremeno i podsjećati Washington da stara savezništva mogu služiti interesima SAD-a.
Među onima koji stižu u München su francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, predsjednica danske vlade Mette Frederiksen i poljski premijer Donald Tusk, uz vodeće dužnosnike EU-a i NATO-a.
Na konferenciju dolazi i hrvatski premijer Andrej Plenković koji će na marginama imati niz bilateralnih susreta, među kojima se ističe onaj s Marcom Rubiom.
Osim europske sigurnosti i budućnosti transatlanskih odnosa, među drugim glavnim temama bit će kompetitivne vizije globalnog poretka i uloga Kine te regionalni sukobi, osobito rat u Ukrajini.
Ukupno više od tisuću dužnosnika iz 115 zemalja, među njima stotinu ministara vanjskih poslova i obrane, generala, diplomata, parlamentaraca i stručnjaka za međunarodnu politiku i sigurnost očekuje se na skupu čija tradicija seže u 1963.godinu.
Za njihovu će sigurnost do nedjelje brinuti oko 5000 policajaca, objavila je lokalna policija kojoj su u pomoć stigle kolege iz drugih njemačkih pokrajina.
Samo još jedna osoba u Europi vjeruje da NATO nije narušen, ako ne i službeno mrtav
Prije točno godinu dana tada novopečeni potpredsjednik SAD-a JD Vance izabrao je upravo platformu Sigurnosne konferencije u Münchenu za govor kojim je vidno šokiranim Europljanima nagovijestio kopernikanski strateško-sigurnosni zaokret Washingtona prema Starom kontinentu.
Jutarnji list napisao je, tada možda suviše hrabro, da je njegovim govorom ubijen NATO.
Međutim, kada proanaliziramo šokantne scene i poteze kojima smo proteklih 12 mjeseci svjedočili od nove postave Bijele kuće pogotovo prema (transatlantskim) saveznicama, teško je tvrditi da naš argument nije imao težinu.
Analizu Tee Trubić Macan možete pročitati OVDJE.
Počinje sigurnosna konferencija u Münchenu
Kugla za rušenje daleko je opasnija kada se zaljulja iznutra – kad razara vlastitu kuću, piše u svojoj analizi CNN, referirajući se na Sigurnosnu konferenciju u Münchenu koja počinje danas, 13. veljače.
Dok se europski sigurnosni establišment ovoga vikenda okuplja u Njemačkoj, organizatori su već najavili da svijet ulazi u eru „demolition mana“ – razdoblje kreativne destrukcije globalnih normi koje je, prema njihovoj ocjeni, inaugurirao američki predsjednik Donald Trump.
Iako se to pokušava predstaviti kao prilika za novi početak, teško je procijeniti koliko će konferencija doista biti konstruktivna. Prašina prošlogodišnjeg „minhenskog premlaćivanja“ koje su europskim saveznicima priuštili visoki američki dužnosnici još se nije slegla – samo se stopila s većim oblakom nesigurnosti.
Prije godinu dana tadašnji američki potpredsjednik JD Vance šokirao je dvoranu frontalnim napadom na europske liberalne demokracije, optužujući ih – pogrešno – za gušenje slobode govora i demokratsko nazadovanje, piše CNN.
Danas je ta kontrarna vizija postala službena politika, zapisana crno na bijelo u sigurnosnim i obrambenim strategijama Bijele kuće i Pentagona. Državni tajnik Marco Rubio ovoga puta ne ostavlja prostor iznenađenju: prije dolaska u Njemačku posjetio je dvojicu Trumpu sklonih premijera – Slovačke, Robert Fico, i Mađarske, Viktor Orbán. Poruka je jasna: Europa je upozorena.
I Europa je poruku shvatila, navodi CNN.
Dvije važne lekcije
Bilo bi primamljivo zaboraviti tjedan dana kaotičnog pritiska na danski suverenitet, kada je Trumpova retorika oko Grenlanda natjerala europske članice NATO-a na demonstrativno slanje vojnikana spomenuti otok kao znak kontinentalnog jedinstva. No ta je epizoda donijela dvije važne lekcije.
Prva: Trump često izgovara ono što zvuči uzbudljivo – ne nužno zato što iza toga stoji razrađena strategija, nego da vidi dokle može ići. Prijetnja Grenlandu nestala je jednako brzo kao što je nastala, nakon što je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ponudio diplomatski izlaz. Pregovori su nastavljeni, ali su brzo potonuli u šum drugih kriza – rastućeg američkog pritiska na Iran ili novih otkrića u aferi Jeffrey Epstein. U vremenu preopterećenom skandalima, nijedna pojedinačna kriza ne odzvanja dovoljno dugo.
Druga lekcija: kada ga saveznici otvoreno kritiziraju, Trump ne voli biti nevoljen. Rutteov diplomatski „izlaz“ bio je brzo prihvaćen, a retorika o invaziji na Grenland isparila je. Trump se čak gotovo ispričao britanskim vojnicima nakon što je umanjio njihovu ulogu u Afganistanu – ratu u kojem je Ujedinjeno Kraljevstvo izgubilo 457 vojnika. Populisti žele ostati popularni. „Kralj“ voli dvorjane koji mu laskaju, navodi CNN.
Pred SAD-om je još devet mjeseci do izbora na polovici mandata, koji bi mogli oslabiti predsjednika Trumpa i otvoriti prostor za Vanceovu kandidaturu 2028. godine. Trumpov vanjskopolitički tempo često djeluje kao da traje čitavu epohu, ali i njegovo vrijeme je ograničeno.
Konkretne promjene zasad su, paradoksalno, skromne. Nismo svjedočili masovnom povlačenju američkih trupa iz Europe, prekidu obavještajne suradnje s Kijevom ili radikalnoj promjeni nuklearne doktrine.
Istodobno, najveće europske sile polovično su se obvezale na izdvajanje 5% BDP-a za obranu do 2035. godine – korak za koji mnogi dužnosnici priznaju da je odavno bio potreban. Ako Rusija teško nameće dominaciju nad znatno manjom Ukrajinom, je li prijetnja doista tolika da kontinent od pola milijarde ljudi mora ovisiti o američkom štitu? Čemu desetljeća europske integracije ako sigurnosna autonomija ostaje iluzija?
Način preživljavanja, ali ne i prosperiteta
S nepredvidivim, ali nezamjenjivim saveznikom, europska taktika sve više podsjeća na onu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog; očuvati crvene linije, izbjegavati bijes Bijele kuće, ostati izvan neposrednog nišana – i pritom javno zahvaljivati na svakoj potpori. To je način preživljavanja, ali ne i prosperiteta.
Ipak, alternativa zasad ne postoji.
Dapače, veća prijetnja dolazi iznutra – erozija javne pristojnosti i uspon krajnje desnog populizma unutar samog NATO saveza. Francuski Nacionalni skup, britanski Reform UK i njemački AfD ozbiljno izazivaju centrističke lidere svojih zemalja.
No ni europska desnica, bliska Trumpu, nije bez granica: tijekom krize oko Grenlanda otvoreno je pokazala nelagodu. Talijanska premijerka Giorgia Meloni više je djelovala kao tihi korektiv nego kao poticaj najekstremnijim Trumpovim instinktima.
Nedavno objavljeno Izvješće o sigurnosti iz Münchena pokazuje da građani Europe ne vide svijetlu budućnost i traže promjene. No dugovi iz pandemije, ruska prijetnja i redefinirani svjetski poredak ostat će konstanta, bez obzira na to koliko se politički klatno pomaknulo udesno.
Europa se, naposljetku, suočava s trenutkom u kojem je njezina budućnost doista u njezinim rukama. Reći to najbogatijim i najslobodnijim demokracijama svijeta zvuči banalno – ali u ozračju minhenske ceremonijalne ozbiljnosti podsjetnik na vrijednost pristojnosti, stabilnosti i sposobnosti da se u ruševinama pronađe kreativna snaga, djeluje itekako nužno. .
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....