Prošlog proljeća ukrajinskoj vojsci očajnički je nedostajalo goriva i streljiva potrebnog za borbu protiv Rusa. Spas za Kijev stigao je iz države od koje se to najmanje očekivalo. Iz Bugarske.
Radi specifičnog odnosa snaga u bugarskoj politici - i proruskim sklonostima većeg dijela njezine elite - Sofija se tijekom invazije trudila naglasiti da ne naoružava Ukrajinu.
To je, međutim, bila dimna zavjesa, pokazalo je istraživanje njemačkog dnevnika WELT.
Zahvaljujući ekskluzivnim intervjuima s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom, bivšim bugarskim premijerom Kirilom Petkovim i njegovim ministrom financija Asenom Vasilevim, WELT je sastavio sliku o tome kako je Bugarska koristila posrednike da na početku rata opskrbi Kijev vitalnim zalihama oružja, streljiva i goriva.
Petkov, koji je bio premijer u vrijeme izbijanja rata, morao se uhvatiti u koštac s intenzivnim prokremaljskoj propgandi domaćih političara, koji su uključivali i njegove koalicijske partnere - bugarske socijaliste - nasljednike stare Komunističke partije. Morao je čak otpustiti ministra obrane koji je poput papagaja ponavljao ruski narativa o ratu Ukrajini. Istovremeno, barem pred očima javnosti, Petkov je nastojao umanjiti svaku ideju da će Bugarska - unatoč značajnim zalihama oružja iz sovjetske ere - pokušati naoružati Ukrajinu.
S obzirom na tako delikatnu situaciju, službeni stav Bugarske prema ratu bio je sličan kao onaj Mađarske Viktora Orbána.
Ali Petkov i Vasilev, sada oporbeni političari, koji se nadaju kako će uskoro ponovo osvojiti vlast, prekinuli su svoju šutnju o pravoj razmjeri Bugarske uloge u ratu u Ukrajini prošlog proljeća.
Naime, Petkovi dužnosnici izbjegavali su sve tragove službenih transakcija između njihove i ukrajinske vlade, te su za dostavu oružja i streljiva koristili posredničke tvrtke u Bugarskoj i inozemstvu. Putem njih su otvorili opskrbne rute koje su vodile u Ukrajinu, zračnim i kopnenim putem, kroz Rumunjsku, Mađarsku, i Poljsku.
“Procjenjujemo da je otprilike trećina streljiva potrebnog ukrajinskoj vojsci u ranoj fazi rata dolazila iz Bugarske”, rekao je Petkov za WELT.
Jednako je osjetljiva situacija s gorivom koji je Bugarska isporučivala Ukrajini, a koji je prerađeno je od ruske sirove nafte u crnomorskoj rafineriji, koja je u to vrijeme pripadala ruskoj tvrtki Lukoil.
“Bugarska je postala jedan od najvećih izvoznika goriva u Ukrajinu i pokrivala je 40 posto ukrajinskih potreba”, rekao je bivši ministar financija Vasilev za WELT. Vlada u Kijevu potvrdila je tu verziju događaja.
Kuleba je za WELT rekao da je njegovoj zemlji prijetila opasnost da ostane bez streljiva prošlog travnja. “Znali smo da Bugarska u skladištima ima pohranjene velike količine nama potrebnog streljiva. Zato me predsjednik Volodimir Zelenski poslao da nabavim potreban materijal”, rekao je Kuleba.
U to vrijeme, objasnio je Kuleba, radilo se o "životu i smrti", jer bi u suprotnom, kako je rekao, Rusi zauzeli još sela i gradova, te "ubili, mučili i silovali" još Ukrajinaca.
Petkov plan
Dana 25. veljače, samo jedan dan nakon invazije ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu, na neformalnom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu, Petkov je svojim kolegama čelnicima naglasio da ZelenskI možda ima manje od 48 sati života, te da Vijeće mora odmah donijeti teške odluke o sankcijama Rusiji. Europska komisija je u konačnici podržala te poteze.
Istovremeno, ministar financija Vasilev sudjelovao je na sastanku ministara financija EU-a u Parizu. Svi su još bili u šoku radi Putinove odluke da pokrene invaziju. Zatim je Vasilev održao govor. Ne o brojkama i ekonomskim posljedicama, već o tome što je Putin mislio pod “denacifikacijom Ukrajine”. Osvrnuo se na vlastita iskustva Bugarske.
“Isto su Rusi učinili u Bugarskoj nakon Drugog svjetskog rata. Ubili su tisuće disidenata, profesora i svećenika”, rekao je Vasilev. I on je zatražio hitno donošenje rezolucija, a sudionici sastanka potvrdili su za WELT da je bugarski ministar promijenio raspoloženje okupljenih delegata.
Dva dana kasnije Bruxelles je primijenio te mjere. U EU krugovima oni su poznati kao “bugarski prijedlog”.
Dana 19. travnja, neposredno prije posjeta Petkova Kijevu, ukrajinski ministar vanjskih poslova Kuleba otputovao je u Sofiju, jer je započela nova i neizvjesna faza rata. Ukrajinci su potisnuli agresore iz šire regije Kijeva i sa sjevera, ali glavnina zapadnog oružje još nije stigla. Borbe su bile toliko intenzivne, kaže danas Kuleba, da je Ukrajina hitno morala obnoviti svoje zalihe. Pogotovo im je trebalo streljivo sovjetske proizvodnje.
Petkov je za Welt otkrio kako je to njegova vlada ovlastila posrednike za izvoz.
Snimke koje datiraju iz 2022. travnja prikazuju teretne zrakoplove "natovarene do vrha" oružjem, kako lete između Bugarske i Poljske. Ono što je poznato jest da je poljska zračna luka Rzeszów, 70 kilometara od ukrajinske granice i koju pažljivo čuva NATO, bila glavna točka za otpremu. "Pobrinuli smo se da kopneni put preko Rumunjske i Mađarske također bude otvoren za kamione", rekao je Petkov.
Kuleba je potvrdio kako su te isporuke stigle. Naglasio je da se ne radi o tome da je bugarska vlada izravno pružila vojnu pomoć Ukrajini, "već da su ukrajinske tvrtke i tvrtke iz zemalja NATO-a, od bugarskih dobavljača, dobile priliku nabaviti ono što je potrebno".
Prema informacijama dostavljenim WELT-u, SAD i Velika Britanija platile su isporuke.
Stvari su počele izlaziti na vidjelo kada je čelnik državne vojne tvrtke Kintex, Aleksander Mihailov, nakon političkog spora morao dati ostavku. Tada je izašao u javnost s brojkama - vjerojatno s ciljem da sruši Petkovu vladu. Mihailov je govorio kako je od početka rata, u Ukrajinu, ostvaren izvoz u vrijednosti od “2 milijarde eura”. Spomenuo je tada i isporuke streljiva za višecijevni raketni bacač Grad BM-21.
Ali ubrzo je sve to bilo zaboravljeno. Međunarodni mediji ostali su usredotočeni na isporuku oružja sa Zapada, a Socijalistička stranka Bugarske, neprestano je prijetila da će raskinuti koaliciju, ako Kijev dobije bilo kakvu izravnu potporu.
Poslovi s gorivom
Vasilev se prisjeća sastanka Svjetske banke u Washingtonu prošloga proljeća. Tamo mu je, tvrdi, ukrajinski dužnosnik rekao da njihovim trupama ponestaje goriva. Valja ponovno podsjetiti kako Bugarska ima rafineriju u blizini Burgasa na Crnom moru, kojom upravlja podružnica ruske grupe Lukoil, a opskrbljuje je tankerima iz Rusije.
Vasilev je rekao da je potaknuo Lukoil u Bugarskoj da izvozi višak nafte u Ukrajinu. Sama Bugarska treba otprilike polovicu goriva koje proizvodi rafinerija; ostatak je, kaže, otpremljen u Ukrajinu. I ovoga puta opskrba lokalnih tvrtki odvijala se preko stranih posredničkih tvrtki.
Kijev je WELT-u potvrdio da su ukrajinske tvrtke dobile gorivo o kojem Vasilev govor.
"Kamioni i cisterne redovito su stizali u Ukrajinu preko Rumunjske, a u nekim slučajevima gorivo je utovareno i na teretne vlakove", objasnio je Vasilev. Rafinerija Lukoil u Burgasu od početka godine u potpunosti je pod kontrolom Bugarske, veze s Rusijom su prekinute, a naftu sada nabavljaju iz drugih zemalja. Vlada u Sofiji službeno je u studenom zatražila od Komisije EU dozvolu za izvoz goriva rafiniranog iz ruske nafte na rayna odredišta, koja uključuju i Ukrajinu.
Putinova osveta
S uspostavom tajnih opskrbnih linija za Ukrajinu, Petkov je preuzeo veliki rizik.
Ankete u Bugarskoj pokazale su da je 70 posto građana zabrinuto zbog uvlačenja u rat i stoga se protivi prevelikoj potpori Ukrajini.
Kremlju. naravno. nije promaknulo da je Bugarska, pod vodstvom Petkova i Vasileva, pomagala Ukrajini
Petkov tvrdi da Kremlj,Počevši od svibnja, bombardira njegovu zemlju kibernetičkim napadima. Napadnuta je elektroopskrba i pošte, a povremeno se nisu mogle isplatiti mirovine državnim službenicima. Moskva je također pokušala podmititi zastupnike i infiltrirati se u vlasti, dodaje Petkov. Između ožujka i lipnja Bugarska je protjerala oko 70 djelatnika ruskog veleposlanstva u Sofiji zbog špijuniranja.
Moskva je znala da je upravo Bugarska zemlja EU-a koja najviše ovisi o ruskom plinu i odlučila je od njih učiniti primjer. Već 27. travnja Gazprom je odabrao Bugarsku kao prvu zemlju EU u koju će prekinuti izvoz plina. No Sofija nije popuštala. Unutar 24 sata premijer Petkov predstavio je rješenje koje bi omogućilo gotovo 7 milijuna stanovnika Bugarske da prežive bez plina iz Rusije. Organizirao je dva tankera ukapljenog prirodnog plina iz Sjedinjenih Država — po istoj cijeni po kubnom metru koju je naplaćivao Gazprom.
“Jasno sam rekao u razgovorima da su dva američka tankera politički signal cijeloj Europi da uvijek postoje načini izlaska iz ovisnosti o Rusiji“, kazao je Petkov.
Petkova vlada srušena je ljetos kada mu je parlament izglasao nepovjerenje. Svoju ulogu u tome imale su i proruske snage, piše Politico.
No u prosincu bugarski je parlament odlučio službeno dopustiti isporuke oružja Ukrajini.
“Duboko smo zahvalni Bugarskoj na tome”, rekao je Kuleba. Međutim, istaknuo je, kako već vidi pokušaje da se ta odluka poništi. “Nevjerojatno je koliko neke snage uporno pokušavaju Bugarsku odvući na stranu agresora i koljača.”
Petkov i Vasilev ispisali su povijest organizacijom ovakve tajne pomoći, koja je bez presedana. Sa svojom strankom "Nastavljamo promjene", žele se ponovno kandidirati na sljedećim izborima i nastaviti, kako tvrde, borbu za Bugarsku bez korupcije koja je okrenuta Zapadu.
"Upravo mi smo pokazali da je svijet moguć bez ovisnosti i bojazni od Rusije."