Rusija je prošlog tjedna navodno prvi put u gotovo dvogodišnjem ratu koristila hipersonični projektil Cirkon u Ukrajini pogodivši njime Kijev te tako postavila novi izazov ukrajinskoj protuzračnoj obrani, kako je izjavio u ponedjeljak ravnatelj Kijevskog znanstveno-istraživačkog instituta za forenzička ispitivanja Oleksandr Ruvin.
On je na Telegramu, kako je Jutarnji list i ranije izvijestio, objavio da su dovršili preliminarnu analizu fragmenata projektila iz ruskog napada 7. veljače te je priložio video snimku navodne olupine projektila sa specifičnim oznakama. "Ovdje možemo vidjeti elemente karakteristične za projektil 3M22 Cirkon. Fragmenti motora i upravljačkih mehanizama nose specifične oznake", objasnio je on.
Ruski predsjednik Vladimir Putin prvi je put izvijestio o uspješnom testiranju hipersoničnih projektila Cirkon u prosincu 2021. godine. "Noćas, u cik zore, ispaljena je salva nadzvučnih projektila sustava Cirkon", rekao je Putin, istaknuvši da je operacija "uspješno" izvedena. To je, rekao je tada Putin, veliki događaj za zemlju i predstavlja važnu fazu jačanja sigurnosti Rusije i njezinih obrambenih kapaciteta.
Ruski mediji javili su tada da je to bilo prvi put da je ispaljena cijela salva projektila Cirkon. Ministarstvo obrane priopćilo je da je projektil ispaljen s fregate Admiral Gorškov, stacionirane u Bijelom moru, navodno je letio sedam puta brže od zvuka i na koncu pogodio 350 kilometara udaljenu kopnenu metu na obali Barentsova mora. Ispaljen je i s podmornice Severodvinsk koja je izronila na površinu. Ipak, prvi je put navodno ispaljen u listopadu 2020. godine.
Ruska vojska je oba testa 2021. proglasila uspješnim, a kasnije je demonstrirala ispaljivanje projektila još nekoliko puta. O novom uspješnom testnom lansiranju hiperzvučne krstareće rakete Cirkon rusko ministarstvo obrane izvijestilo je u svibnju 2022. godine, kada je Moskva već intenzivirala svoju invaziju na Ukrajinu.
‘Super-oružje‘ kojem ‘nema ravnog‘
Ruski predsjednik opisao je Cirkon kao dio nove generacije sustava naoružanja kojem nema ravnog. Ovo hiperzvučno oružje može se kretati brzinom devet puta većom brzine od zvuka, tvrde u Kremlju. Moskva tvrdi da projektil spada u vrstu "nevidljivog" oružja te da je nezaustavljiv za bilo koji suvremeni sustav protuzračne obrane.
Putin je još 2018. godine, u jednom od svojih najratobornijih govora prije invazije punog opsega na Ukrajinu, najavio čitav niz novog hipersoničnog oružja rekavši da će to oružje moći dosegnuti gotovo svaku točku na svijetu, pri čemu je i Cirkon proglasio jednim od tih super-oružja.
Godinu dana kasnije, Putin je zaprijetio da će rasporediti hipersonične projektile na brodove i podmornice izvan američkih teritorijalnih voda i djelovati ako SAD rasporede nuklearno oružje srednjeg dometa u Europi. Rusija također radi na razvoju oružja koje bi bilo uporabljivo u svemiru.
Sam Cirkon je hipersonični krstareći projektil isprva osmišljen kao oružje za lansiranje s mora, da bi kasnije, prema nekim informacijama, bila razvijena i verzija za lansiranje sa zemlje.
Hipersonične krstareće rakete razlikuju se od kliznih po tome što se oslanjaju na hlađene nadzvučne ‘ramjet‘ motore, koji za pokretanje sagorijevanja koriste protok zraka nadzvučnih brzina za pokretanje projektila naprijed. Projektil se mora ubrzati do visokih nadzvučnih brzina pomoću, primjerice, raketnog ‘boostera‘ prije nego što ga preuzme ‘scramjet‘, nadzvučni motor koji postiže brzine iznad 6 Macha (7500 km/h), dok ‘ramjet‘ postiže brzine do 6 Macha, ali operativno je najučinkovitiji na brzinama od oko 3 Macha (oko 3700 km/h).
Najveća brzina navodno čak 9 Macha
Službeno, Rusija nikad nije otkrila karakteristike Cirkona i nije ih javno pokazala, ali je u više navrata nabrajala svojstva projektila, navodi Ukrinform. Prema nekim dostupnim informacijama, domet se kreće u rasponu od 400 do 600 pa sve do 1000 kilometara, a najveća visina leta procjenjuje se na 30 do 40 kilometara. Brzina mu navodno iznosi 8 do 9 Macha (11.000 km/h). Težina bojeve glave koju može nositi iznosi od 300 do 400 kilograma, a duljina projektila se procjenjuje na 8 do 10 kilometara.
Inače, hipersonične krstareće rakete moraju biti relativno velike kako bi nosile i pogonska goriva i komponente potrebne za pogon rakete, kao i njihove ‘scramjetove‘, zajedno s dodatnim teretom kao što su senzori i slično.
Projektili Cirkon lansiraju se iz vertikalnih lansera 3C-14 koji se mogu postaviti na ratne brodove, podmornice i mobilne zemaljske lansere. Cirkoni se, kako piše Ukrinform, vjerojatno mogu lansirati i iz posebno prilagođenih stacionarnih zemaljskih kompleksa, poput Objekta 100 na okupiranom Krimu.
Unatoč svemu, neki zapadni stručnjaci sumnjičavi su koliko je stvarno napredna nova generacija ruskog oružja, pa tako i Cirkona, no priznaju da je hipersonične projektile teško pratiti i presresti zbog njihove kombinacije brzine, mogućnosti manevriranja i visine.
Neki su zapadni stručnjaci tako skeptični oko karakteristika i mogućnosti Cirkona, a neki ukrajinski vojni stručnjaci smatraju da je Rusija možda pogodila Kijev nekom drugom raketom. O tim je procjenama u utorak pisao i britanski The Telegraph, koji analizira mišljenja da je Cirkonova uporaba, ukoliko je do toga doista došlo, završila rušenjem projektila od strane ukrajinske protuzračne obrane ili uslijed nekakvog kvara.
Ono što je poznato jest da je Rusija prošlog tjedna, 7. veljače, napala Kijev koristeći pritom više različitih oružja. Prema procjeni ukrajinskih zračnih snaga, zaduženih za protuzračnu obranu grada, to uključuje propelerne bespilotne letjelice Shahed iranskog dizajna, podzvučne krstareće rakete Kh-55 i krstareće rakete Kalibr. Kalibri su uglavnom podzvučni, ali neke verzije postižu nadzvučnu brzinu - navodno od 3 Macha - prilikom konačnog približavanja meti, što ih čini težim za rušenje.
Zapadne skepse
To sugerira da ukrajinski branitelji nisu otkrili nijedan nadolazeći projektil koji je putovao brže od 3 Macha, što bi navodilo na zaključak da nije bilo nikakvog hipersoničnog oružja, za koje se smatra da se kreće brzinom većom od 5 Macha. Ipak protuzračna obrana upozorila je na "projektil velike brzine" koji se približava gradu u 07:46 po lokalnom vremenu 7. veljače, što bi, pak, moglo upućivati na nadzvučno oružje.
Još prošlog tjedna internetom su kružile fotografije krhotina ruskih projektila s jednog od pogođenih mjesta, označenih s "3M22", što je oznaka za Cirkon. No, značajno je da je mjesto udara projektila bilo u dijelu grada gdje nije bilo vojnih ciljeva, a bilo bi malo vjerojatno, kako navodi u svojem komentaru Telegraph, da bi Rusi namjerno gađali rijetkim, skupim super-oružjem takvo mjesto, što ukazuje da je projektil oboren ili da je možda došlo do kvara.
Vojni i politički analitičar Oleksandr Kovalenko za Ukrinform je ranije komentirao da su mnogi odmah počeli tumačiti otkriće komada aluminija u jednom od okruga Kijeva, s olovkom ili flomasterom ispisanom oznakom 3M22, kao dokaz upotrebe Cirkona. "Dakle, ne radi se o tvorničkom žigu, već oznaci olovkom - 3M22", rekao je on, dodavši da se još uvijek radi o "problematičnom i ‘grubom" oružju‘", sugerirajući da sustav tek treba biti u potpunosti dorađen i testiran.
Telegraph se također pozabavio nekim skepsama zapadnih stručnjaka vezanih uz sposobnosti i performanse Cirkona. Kako se navodi, kada bi se projektil doista približio meti brzinom od 8 ili 9 Macha, bilo bi teško obraniti se od njega, osobito ako bi nepredvidivo manevrirao. No, neki stručnjaci su skeptični u pogledu sposobnosti Cirkona da to izvede, budući da bi pri takvim brzinama navodno putovao unutar samogeneriranog mjehura ionizirane plazme, a to bi značilo da ne može koristiti radar, komunikaciju ili satelitsku navigaciju.
To bi, kako se navodi, učinilo teško mogućim pogoditi pokretnu metu kao što je brod, a čak bi i pri kopnenom napadu ograničilo projektil na relativno neprecizno inercijsko navođenje.
Također se navodi da Rusi znaju preuveličavati svoje vojne sposobnosti pa je tako još jedno od šest Putinovih ranije najavljenih super-oružja, projektil Kinžal, koji se lansira iz zraka, navodno također hipersoničan i nezaustavljiv, ali se u ratu u Ukrajini pokazalo da ga protuzračni sustav Patriot američke proizvodnje može oboriti s velikom stopom uspjeha, o čemu su ranije u nekoliko navrata izvještavali zapadni i ukrajinski mediji.
Stoga je možda moguće da Cirkon, barem kako ocjenjuje Telegraph, nije sve ono što je zamišljeno da bude te se možda nije približavao Kijevu ništa brže od nadzvučnog Kalibra, kao što su različiti analitičari očekivali da bi mogao biti slučaj. Ovu tezu, čini se, podržao je i Ruvin.
Pitanje objektivne prijetnje
"Već je evidentno da oružje ne zadovoljava taktičko-tehničke karakteristike koje je deklarirao neprijatelj", napisao je na Telegramu ravnatelj Kijevskog znanstveno-istraživačkog instituta za forenzička ispitivanja.
I specijalizirana stranica The War Zone smatra da informacije o korištenju Cirkona u Ukrajini treba uzeti s oprezom. Kao prvo, kako navode, malo je dokaza koji bi s velikom razinom pouzdanosti objasnili kako je utvrđeno da je pronađena olupina bio upravo projektil Cirkon, a kao drugo, navode dalje, Cirkon je prilično nepoznato oružje i nema potvrđenih fotografija i drugih materijala koji otkrivaju detalje u vezi s njim. Također, ne može se sa sigurnošću reći koliko je ukrajinski nacrt točan i na kakvim se obavještajnim informacijama temelji. Postavlja se i pitanje kako bi rakete Cirkon bile lansirane na ciljeve u Ukrajini.
Kako je Rusija tvrdila, Cirkon je sve dosad bio raspoređen samo na fregatama klase Admiral Gorškov ruske mornarice, od kojih nijedna trenutačno nije prisutna u području Crnog mora. Druga površinska plovila navodno se modificiraju za lansiranje projektila, dok će ga novi ratni brodovi i podmornice nositi kad budu izrađeni. No, čak i da su ta plovila već opremljena Cirkonom, nije poznato da se nalaze u regiji.
Moguće je da je korveta Crnomorske flote prilagođena za ispaljivanje Cirkona na posve testnoj osnovi, što je nešto što je rutinski dio testiranja oružja. Postoji i mogućnost da su projektili lansirani iz neke vrste statičnog testnog postrojenja na zemlji. Budući da je projektil dizajniran za okomito lansiranje iz kontejnerskog sustava, ne bi trebalo biti previše teško sastaviti testnu opremu ove vrste.
U svakom slučaju, ostaje činjenica da je Ruvin izjavio kako se radilo o Cirkonu. Ukoliko se pokaže da je oružje toliko moćno i funkcionalno koliko Kremlj tvrdi, vojni analitičari upozoravaju da bi njegova hiperzvučna brzina mogla znatno smanjiti vrijeme reakcije sustava protuzračne obrane te tako dramatično povećati učinak napada na šire, dublje i posebno ojačane mete te druge ciljeve.
Službeno, ova raketa nikada nije korištena u borbama u Ukrajini. Bude li i službeno potvrđeno njezino korištenje u toj zemlji i pokaže se da ga Moskva u Ukrajini planira rutinski koristiti, to bi oružje moglo predstavljati dodatni izazov i velik problem za ukrajinske protuzračne snage, nakon što je već u pitanje dovedena buduća vojna pomoć Zapada.