UDRUŽILI SE U KARTEL

MOĆNE KORPORACIJE POD ISTRAGOM Krijumčarili virus ptičje gripe i zarazili ljude kako bi prodali više cjepiva?

Viruse su DHL-om, kao bezopasne pošiljke, slali s jednog na drugi kontinent kako bi se dao zamah izradi vakcina

Epidemije su ne samo dobar biznis, nego i dobro organiziran kriminalni biznis - smatraju talijanski istražitelji koji pokušavaju naći dokaze za ono u što su već gotovo sigurni: ne samo da se farmaceutska industrija i zdravstveni mešetari udružuju radi golemih zarada, legalnih ali nemoralnih, jer špekuliraju na neutemeljenu, namjerno induciranu strahu, nego su ponegdje i same pustile viruse među ljude da bi izazvali zarazu i tako dokazale opasnost.

Za tu drugu pretpostavku ne postoje dokazi. Postoje dokazi, međutim, da se virusi šalju s kontinenta na kontinent DHL-om, kao beznačajne i bezopasne pošiljke, zaobilazeći bilo kakvu kontrolu. Navodno da se ubrzaju istraživanja i pospješi izrada vakcina. Istraga još traje.

Krijumčar propjevao

Detonirali su je Amerikanci. Ulovili su (prije više od 10 godina) tipa koji je uvozio virus u SAD iz Saudijske Arabije i obećali mu potpuni imunitet (ne zdravstveni, nego kazneni) ako odmah prizna ama baš sve (s obećanjem da će umrijeti u zatvoru ako naknadno otkriju da je nešto propustio). Propjevao je. Tako su polovili ostale krivce, osudili ih na teške zatvorske kazne, pa su zatim - još 2005. - poslali dokumentaciju i u Italiju, jer se propjevali švercer virusima zvao Paolo Candoli, bio je talijanski menedžer Meriala, veterinarske grane kolosa Sanofi Aventis.

Candoli je priznao da je virus ptičje gripe slao DHL-om u Italiju 1999. Možda je puka koincidencija - ali baš u tom dijelu sjeverne Italije je buknula najjača epidemija ptičje gripe u kokošinjcima u Evropi i na Zapadu uopće. Virus je bio H7N3, baš onaj koji je Candoli slao. A ta epidemija je potaknula investicije u istraživanja i u kupovinu cjepiva.

Vlade su popustile pred javnim mnijenjem, koje smo isprepadali i mi novinari. Nanjušili smo krv i tiražu, ali podatke nismo izmislili, podvalili su nam ih s pečatom Svjetske zdravstvene organizacije. Candoli, u snimljenome telefonskom razgovoru, govori o ‘informativnom terorizmu’.

Utvrđivanjem istine pozabavili su se karabinijeri. Znajući da u Italiji istrage traju dulje nego Odisejev cruising, netko je sada dostavio podatke i rimskom L’Espressu, koji je tome posvetio naslovnu temu u broju s nadnevkom sljedećeg četvrtka.

Udružili se u kartel

U centru istrage je Ilaria Capua, svjetski poznata virologica, sada i zastupnica u talijanskom Parlamentu, na Građanskoj listi Marija Montija. Eksperimentalni zooprofilaktički institut (IZS) u Padovi, gdje je radila, sklopio je kartel s (Candolijevim) Merialom i američkim Fort Dodge Animalom.

Zašto treba švercati virus? Tko prije dođe do njega, zaobišavši zdravstveno-birokratske barijere, prije će napraviti vakcinu. IZS je tako, kažu, uvozio i male boginje iz Brazila, lako je zamisliti što bi se bojali ptičje gripe, koja se pokazala praktički bezopasnom - ali veoma pogodnom za dizanje panike i rast zarade. A još ako ga se pusti u kokošinjce.

Svinjarija od svinjske gripe

Paniku je u gripnoj sezoni 2009/2010 opet digla Svjetska zdravstvena organizacija. Najavila je da bi se svinjska gripa mogla razviti u pandemiju, goru od španjolske gripe 1918/1919. Kvaka je bila u kondicionalu, pošto je manjkao drugi dio pogodbene rečenice, onaj koji počinje s: ako. Vlade po svijetu odlučile su nabaviti vakcine da cijepe oko 40 posto stanovništva, jer je netko zaključio da bi toliko bilo dovoljno da se neutralizira lančana reakcija. Osobito je bio razglašen Tamiflu (koji proizvodi Roche). Hrvatska je kupila oko milijun doza, Italija 30 milijuna, i još 10 milijuna Relenze koju proizvodi GlaxoSmithKline). Već u prosincu je bio jasno da virus jest zarazan, ali s manje smrtonosnih komplikacija nego uobičajeni sezonski virusi gripe (gripa ne ubija, ubijaju komplikacije u slabim organizmima). Utrošeno je jedva 10 posto naručenih i plaćenih vakcina, ostatak je u hladnjačama trošio struju dok nije istekao rok trajanja, a onda je trebalo platiti i uklanjanje opasnog otpada. Ta je šala u blagajne farmaceutske industrije donijela barem 4-5 milijardi dolara. Da su upotrijebljene za gladnu djecu - e, da, zaista bi spasile živote.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. svibanj 2024 09:42