Masovna nedostupnost mobilnog interneta već više od tjedan dana muče Moskovljane, uzrokujući velike poremećaje u svakodnevnom, ali i poslovnom životu i izazivajući strahove i nagađanja o tome koliko će daleko vlasti Vladimira Putina ići kako bi pojačale kontrolu nad aktivnostima na internetu.
Stanovnici i tvrtke u prijestolnici Rusije od 12 milijuna ljudi, suočavaju se s problemima u nizu usluga, uključujući online plaćanja, aplikacije za taksi i navigacijske alate. Prodaja offline proizvoda poput dojavljivača (pagera), voki-tokije i klasičnih papirnatih karata porasla je u tom tehnološki naprednom gradu u kojem je koncentriran velik dio ruskog bogatstva.
Otkako su prvi prekidi krenuli 7. ožujka, situacija se dodatno pogoršala, a čak su i internetske stranice s vladinog "bijelog popisa" - platforme naklonjene Kremlju koje bi trebale biti izuzete od ograničenja - postale nedostupne, kako piše Radio Slobodna Europa (RFE).
Kremlj je službeno pripisao ove poremećaje pojačanim sigurnosnim mjerama, ali je otkrio malo detalja. "Kijev koristi sve sofisticiranije metode napada pa Rusiji trebaju sve naprednije tehnološke mjere zaštite", rekao je prošlog četvrtka glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Ukrajinski dronovi redovito napadaju regije blizu granice, a neki su uzrokovali štetu i tisućama kilometara unutar ruskog teritorija. Vlasti su isključivale mobilni internet kako bi ometale one dronove koji koriste tu tehnologiju za navigaciju, kako je prenio NBC.
VIDEO: Pogledajte što stanovnici Moskve misle o isključenju interneta
Isključenja već mjesecima pogađaju i druge dijelove Rusije, ali ona u prijestolnici privukla su veću pozornost. "Mobilni internet u Rusiji se isključuje još od lipnja 2025. I tek sada je to stiglo u Moskvu", rekao je Klimarev za Current Time.
‘Kukavičko vodstvo‘
Kritičari, pak, tvrde da državne vlasti često navode sigurnosne razloge kada žele dodatno ograničiti živote i slobode građana. "Rusko vodstvo je naprosto vrlo kukavičko. Toliko kukavičko da ne mari za građanske slobode, gospodarstvo ili podobnost ljudi. Uopće ih nije briga ni za što od toga", kaže Mihail Klimarev, aktivist i direktor Društva za zaštitu interneta.
Stanovnici navode da mobilni internet gotovo nigdje u Moskvi nije dostupan, čak ni u četvrtima u središtu grada, kao ni u okolnim područjima. "Radim kao freelancer i potreban mi je dobar internet. Morala sam klijentu dati popust jer nisam mogla ispoštovati rok", požalila se Alina, stanovnica Moskve.
"Nitko nije sretan zbog ovoga. Nitko ne razumije zašto se to događa, ili bolje rečeno, čini se da svi razumiju zašto", rekla je Lera, stanovnica Moskve - kojoj je iz sigurnosnih razloga promijenjeno ime - koja radi u umjetničkoj industriji, za NBC u tekstualnoj poruci u ponedjeljak. "Osjećamo se nemoćno i nesposobno utjecati na to. Očekujemo potpuni nestanak u roku od šest mjeseci".
Putinova vlada već godinama pokušava upravljati i ograničiti korištenje interneta među Rusima. Vlasti su gasile pristup zapadnim tehnološkim gigantima poput Facebooka, Googlea, Applea i Amazona, dok istovremeno razvijaju domaće alternative koje mogu lakše kontrolirati.
Putin je upravo otišao korak dalje. Kad on odluči, cijela Rusija ostaje bez interneta
Aktivisti i neki drugi promatrači sumnjaju da se gašenje mobilnog interneta u Moskvi koristi za testiranje sustava "bijelog popisa" odobrenih internetskih stranica. "Bijeli popis" platformi dostupnih tijekom prekida interneta počeo se testirati prošlog ljeta. Popis uključuje internetske stranice mobilnih operatera, prokremaljskih medija, državnih agencija, online tržišta te društvenih mreža poput Odnoklassnika i popularnog VK-a, ranije poznatog kao VKontakte.
Telegram, najraširenija i najpopularnija aplikacija za razmjenu poruka u Rusiji, također ima problema s pristupom, kao i WhatsApp. "Dostupnost Telegrama pala je za 80 posto" u odnosu na prethodni dan, rekao je Klimarev u utorak.
Istovremeno, ruski neovisni medij Meduza piše kako su se Rusi tjednima pripremali za blokadu Telegrama na nacionalnoj razini, koja se očekivala početkom travnja. Izvještaji o takvim planovima prvi su se pojavili krajem veljače, nakon niza poremećaja ranije tog mjeseca. No, sada se čini, kako prenosi Meduza, da su vlasti ubrzale planove - tijekom prošlog vikenda korisnici u više regija prijavili su velike prekide, pri čemu mnogi uopće nisu mogli koristiti aplikaciju.
Ekonomske štete
Rusija je prošle godine pokrenula vlastitu aplikaciju za razmjenu poruka uz podršku države, Max, koju forsira umjesto Telegrama i koja je predmet kritika jer je mnogi smatraju alatom za državni nadzor. Državni mediji odbacuju te zabrinutosti, tvrdeći da je aplikacija siguran i neovisan alat.
Dana 20. veljače Putin je potpisao zakon kojim se telekomunikacijskim operaterima nalaže obustava usluga na zahtjev Federalne službe sigurnosti (FSB). Istodobno su vlasti oslobodile operatere odgovornosti prema korisnicima ako je prekid usluge posljedica postupanja prema zahtjevima obavještajne agencije.
Ruska vlada dugo cenzurira internetski sadržaj kako bi ograničila oporbu, nadzire internetski promet u ime sigurnosti i pojačava kontrolu nad medijima, piše RFE. Vladino suzbijanje slobode govora, okupljanja i drugih sloboda pojačalo se otkako se Putin vratio na mjesto predsjednika 2012. godine, a dodatno je intenzivirano od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022.
U Ukrajini je na pomolu veliki zaokret, Rusi su u mjesec dana izgubili 400 kvadratnih kilometara!
Poznati kremljolog i autor brojnih knjiga o Rusiji i vladivini Vladimira Putina, Mark Galeotti, u svojem tekstu za The Spectator navodi kako postoje neke tvrdnje kako je razlog za sve taj da se Putin boji skorog puča, ali da se one mogu odmah odbaciti. Iako postoji nezadovoljstvo zbog nastavka rata i njegovih gospodarskih posljedica, kako navodi, ništa ne upućuje na nešto ozbiljnije. Osim toga, Putinov je sustav dobro osposobljen za sprječavanje i osujećivanje pučeva, uz više dobro naoružanih sigurnosnih službi koje se međusobno nadziru i uravnotežuju.
Službeno objašnjenje, piše Galeotti, glasi da se to čini kako bi se spriječilo da ukrajinski dronovi koriste mobilni internet za navigaciju. Činjenica jest da mnogi dronovi koji se lansiraju prema ruskim gradovima koriste te signale, a zemlja se suočava s valom takvih napada.
Prema Andreju Svincovu, zamjeniku predsjednika parlamentarnog odbora za informacijsku politiku, riječ je tek o privremenoj fazi. Prekidi su uglavnom rezultat "promjena u usmjeravanju prometa", rekao je, jer se internetska infrastruktura prilagođava kako bi vlasti mogle "blokirati tehnologiju ciljanja u slučaju mogućeg terorističkog napada", kako Rusi opisuju ukrajinske aktivnosti, naglašava Galeotti. Svincov je također obećao da će to potrajati još najviše tjedan ili dva.
No, cijena tih poremećaja za zemlju koja je izrazito digitalno povezana vrlo je visoka. Poslovni dnevnik Kommersant procijenio je da svaki dan prekida samo u Moskvi lokalna poduzeća košta do milijardu rubalja, odnosno više od 10 milijuna eura. Kurirske službe, taksiji, usluge dijeljenja automobila i trgovine najteže su pogođeni, no čak su i gradski parkirni automati povezani s internetom prestali raditi. Sve se glasnije postavlja pitanje tko će nadoknaditi gubitke poduzećima i njihovim klijentima.
Voki-tokiji i dojavljivači
Rusi su, pak, počeli kupovati voki-tokije kako bi ostali u kontaktu s obitelji i prijateljima, dok je zabilježen porast prodaje dojavljivača od 73 posto, ponajviše zbog restorana koji žele ostati u kontaktu s dostavljačima. No, to nije pravo rješenje s obzirom na to koliko se Rusi oslanjaju na internetske usluge i koliko država očekuje da građani koriste učinkovite i jednostavne online portale za mnoge potrebe - od zakazivanja popravaka do ažuriranja dokumenata.
Moguće je da Kremlj doista samo pokušava spriječiti ukrajinske dronove i da će uskoro riješiti tehničke promjene pa će sve ponovno funkcionirati bez problema, navodi Galeotti, ali dodaje da to nije jednostavan zadatak, a službena uvjeravanja nailaze na širok skepticizam. Još su ozbiljniji strahovi da je riječ o nečemu općenitijem - nacionalnom sustavu nadzora i cenzure interneta.
Također, čini se da postoji namjera da se do kraja godine blokiraju VPN-ovi, koji se koriste za zaobilaženje državnih ograničenja i anonimni pristup stranim stranicama. Od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine, Kremlj je zabranio Instagram, Facebook, X i YouTube, iako se, zahvaljujući VPN-ovima, te platforme i dalje široko koriste. Sada izvršava pritisak na Telegram kako bi promet preusmjerio na Max, koji može lakše nadzirati.
U svakom slučaju, Rusi su navikli na brz i jeftin pristup internetu, a pokušaji države da pojača kontrolu, bilo zbog neposrednih sigurnosnih potreba ili kao izgovor za ozbiljniju cenzuru, uzrokuju neočekivane poremećaje i nezadovoljstvo građana. To je još jedan primjer kako se rat u Ukrajini vraća Rusima na kućni prag na načine koje Kremlj očito nije predvidio i koje teško uspijeva ublažiti, zaključuje Galeotti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....