U nastavku donosimo:
- trilateralne pregovore u Abu Dhabiju te što svaka strana stavlja na stol
- pozadinu susreta Putin – Witkoff u Kremlju i poruke iz okruženja ruskog čelnika
- značenje sporne “formule iz Anchoragea” u kontekstu teritorijalnog pitanja
- stavove Volodimira Zelenskog o sigurnosnim jamstvima i statusu Donbasa - očekivanja od nove runde diplomatskih razgovora
Ruski, ukrajinski i američki pregovarači otputovali su jutros u Abu Dhabi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na prve trilateralne razgovore od početka ruske agresije na Ukrajinu u veljači 2022. godine. Trebali bi trajati dva dana, ali otvoreno je pitanje hoće li približiti miru Ruse i Ukrajince.
Prethodnu noć u Kremlju su održani višesatni pregovori između ruskog čelnika Vladimira Putina i Stevea Witkoffa, posebnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trumpa. Nakon toga je Jurij Ušakov, pomoćnik predsjednika Putina, ponovio staru rusku tezu da bez rješavanja teritorijalnog pitanja "prema formuli iz Anchoragea" ne treba računati na dugoročni mir u Ukrajini.
Ušakov se referirao na susret Putina i Trumpa koji se održao 15. kolovoza 2025. na Aljasci gdje su se, prema tvrdnjama iz Kremlja, dogovorili da Ukrajina prepusti Rusiji regije Doneck i Luhansk. Putinov je zahtjev, prema tim navodima, da se ukrajinske oružane snage potpuno povuku s područja Donbasa, a on je zauzvrat ponudio zamrzavanje borbenih djelovanja duž preostale linije fronte, osobito u regijama Herson i Zaporižja na jugu Ukrajine gdje ruske trupe također drže značajna područja.
"Glavno je da je tijekom ovih pregovora između našeg predsjednika (Putina, op. R. B.) i Amerikanaca još jednom rečeno da se bez rješavanja teritorijalnog pitanja prema formuli dogovorenoj u Anchorageu ne treba računati na postizanje dugoročnog rješenja", izjavio je Ušakov pa dodao da je Rusija navodno "iskreno zainteresirana" za rješavanje rata protiv Ukrajine političkim i diplomatskim metodama.
Nema naznaka o povlačenju trupa
"Dok se to ne dogodi, Rusija će nastaviti dosljedno ostvarivati ciljeve postavljene za specijalnu vojnu operaciju (kako Rusi nazivaju agresiju protiv Ukrajine) na bojnom polju gdje ruske oružane snage imaju stratešku inicijativu", rekao je Ušakov.
Također je rekao da je tijekom pregovora s Washingtonom "naglašena" spremnost Moskve da dodijeli milijardu dolara iz zamrznute ruske imovine u Sjedinjenim Državama u proračun Vijeća za mir koji je osnovao Trump. "Preostala sredstva iz naših zamrznutih američkih rezervi mogla su se iskoristiti za obnovu teritorija oštećenih tijekom borbi nakon sklapanja mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine. Rasprave o tom pitanju nastavit će se u bilateralnoj gospodarskoj skupini", poručio je Rus.
Što se tiče Amerikanaca, Donald Trump je izjavio da je Volodimir Zelenski spreman pristati na mirovni sporazum u Ukrajini te da su strane već upoznate s parametrima mogućeg sporazuma, ali nije otkrio detalje. Zelenski je u petak ponovio da je dugo očekivani sporazum sa SAD-om o sigurnosnim jamstvima zapravo spreman za potpisivanje te samo čeka da Trump odredi datum i mjesto potpisivanja dokumenata. Također je rekao da su razgovarali o zračnoj obrani Ukrajine i gospodarskoj suradnji za poslijeratni oporavak.
Međutim, teritorijalno pitanje ostaje neriješeno i nema naznaka da je pristao na povlačenje trupa iz Donbasa, ali ni da mu je Trump zbog toga uputio ozbiljne prijetnje. Umjesto toga, najavio je dvodnevne razgovore u UAE-u između predstavnika Ukrajine, SAD-a i Rusije, no, kako upozorava portal Strana.ua, ako je njegov stav o Donbasu bio jasno "ne", nije jasno o čemu bi se tamo raspravljalo.
Crvena linija
U studenome je američki ministar vojske Dan Driscoll doputovao u Abu Dhabi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima na razgovore s ruskom delegacijom, ali i s Kirilom Budanovom, šefom GUR-a, ukrajinske obavještajne službe. Odonda su protekla dva mjeseca, a mir nije na vidiku, kao što smo tada i najavili u Jutarnjem listu.
Jednostavno, stajališta Rusije i Ukrajine toliko su udaljena da ih je nemoguće premostiti jer bi to izgledalo kao da je jedna od strana prihvatila kapitulaciju. Sve se svodi na temeljno pitanje, a to je tko dobiva što na terenu i pod kojim uvjetima. Kremlj traži rješenje teritorija prije "trajnog mira", a Kijev poručuje da bez ruskih kompromisa nema dogovora.
Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je postigao dogovor s Trumpom o budućim američkim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu u slučaju dogovora s Rusima. No, također je jasno dao do znanja da budući status teritorija u istočnoj Ukrajini ostaje neriješeno pitanje, rekavši novinarima: "Sve se vrti oko zemlje".
"Političari često govore o crvenim linijama. Ali, ukrajinska linija u istočnoj regiji Donbasa je ona za koju Zelenski čvrsto tvrdi da neće prijeći", napisala je Sarah Rainsford, dopisnica BBC-ja iz Kijeva.
"Kijev je spašen, sada počinje odlučujuća bitka za Donbas", izjavio je Zelenski još početkom travnja 2022. godine. Otad su se ondje vodile najteže bitke u rusko-ukrajinskom ratu: najprije je na jugu trajala dvomjesečna opsada Mariupolja, a poslije dugotrajne krvave borbe za Bahmut pa Avdiivku, u blizini Donecka, najvećeg grada u okupiranom Donbasu, a sada za Pokrovsk. Rusi su ih osvajali (Pokrovsk se drži), ali uz golem broj poginulih, no i Ukrajinci imaju velike gubitke.
Unatoč ruskoj ofenzivi koja traje već gotovo četiri godine, i dalje je više od 7000 četvornih kilometara Donbasa pod kontrolom ukrajinskih branitelja. Tu je niz utvrđenih obrambenih položaja i srednje velikih gradova koje, prema procjenama zapadnih vojnih stručnjaka, Putinova vojska neće moći osvojiti još barem dvije godine. Prema mišljenju Donalda Trumpa, Ukrajinci sve to trebaju prepustiti Rusima, a zauzvrat bi dobili mir, i to je središnja tema u Abu Dhabiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....