Rusija se više ne smatra obvezanom moratorijem na raspoređivanje projektila kratkog i srednjeg dometa, priopćilo je u ponedjeljak rusko Ministarstvo vanjskih poslova, javlja Reuters.
SAD su se 2019. povukle iz sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa. Rusija je od tada izjavila da neće rasporediti takvo oružje pod uvjetom da to ne učini Washington.
Međutim, ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prošlog je prosinca signalizirao da će Moskva morati odgovoriti na ono što je nazvao "destabilizirajućim akcijama" SAD-a i NATO-a u strateškoj sferi.
Otkrivena tajna ruska nuklearna baza u Europi: ‘Donio sam bojeve glave, nisu ni primijetili‘
„Budući da se situacija razvija prema stvarnom razmještaju američkih kopnenih raketa srednjeg i kratkog dometa na području Europe i azijsko-pacifičkoj regiji, rusko Ministarstvo vanjskih poslova primjećuje da su uvjeti za održavanje jednostranog moratorija na razmještanje sličnog oružja nestali“, navodi se u izjavi ruskog ministarstva.
Sporazum o nuklearnim snagama srednjeg dometa, kojeg su 1987. potpisali Ronald Reagan i Mihail Gorbačov, zabranjivao je postavljanje kopnenih balističkih i krstarećih raketa koje imaju domet između 500 i 5,500 kilometara.
U sljedećih nekoliko godina SAD i SSSR su uništili oko 2.500 projektila te vrste i uspostavili efikasno povjerenstvo za nadzor i inspekcije.
CNN: ‘Ukrajina je sada Trumpov rat!‘
Najmoćnija funkcija na svijetu ne dopušta uvijek luksuz biranja bitaka, piše CNN u svojoj analizi najnovijeg razvoja događaja u kontekstu odnosa SAD-a, NATO-a i Rusije. Trump se, kao predsjednik SAD-a, mora suočiti s najvećim europskim sukobom nakon Drugog svjetskog rata jer je Amerika, pod njegovim prethodnikom, bila ključni saveznik i pokrovitelj Ukrajine.
Trump je mogao reći da ga se rat ne tiče, navode. Umjesto toga, odlučio je u njega ući na svoj način – snagom osobnosti. Prvo je tvrdio da rat može završiti za 24 sata, potom je rok produžio na 100 dana. Pokušao je “upravljati” osobama uključenima u sukob: zbližio se s Putinom, preuzeo njegove narative, a onda pred kamerama Ovalnog ureda verbalno izribao ukrajinskog predsjednika Zelenskog.
NATO saveznike je pritisnuo da plaćaju više za obranu Europe – i oni su to na kraju učinili. A onda je diplomatski stroj, trom i klimav, krenuo škripavo, donoseći vrlo malo konkretnih rezultata.
Ali upravo u protekla dva tjedna Trumpove odluke – i spoznaje – dovele su do toga da rat više nije “njihov”, već njegov problem. Shvatio je da Putin ne želi mir.
Na nuklearne prijetnje bivšeg ruskog predsjednika Medvedeva odgovorio vlastitim, još žešćim nuklearnim porukama. U manje od mjesec dana, SAD je prešao put od zamrzavanja vojne pomoći Ukrajini do prijetnji nuklearnom silom protiv Rusije.
Dok se približava skraćeni Trumpov rok za postizanje mirovnog sporazuma, američki predsjednik mora donijeti možda i najtežu odluku u ovom ratu. Hoće li uvesti sekundarne sankcije – carine protiv kupaca ruske energije – koje bi stvarno zaboljele? Hoće li priznati da i SAD i saveznici moraju proći kroz ekonomsku bol kako bi je simultano nanijeli Rusiji?
Ozbiljne sekundarne sankcije protiv Indije i Kine mogle bi destabilizirati globalno tržište energije. Trump je u ponedjeljak najavio povećanje carina Indiji, jer “preprodaje rusku naftu s ekstra profitom”, te dodao da vladu Narendre Modija nije briga “koliko Ukrajinaca ubija ruski ratni stroj”. Indija zasad nije javno rekla da kani prestati kupovati rusku energiju.
Trump ne može sjediti na dvije stolice, piše CNN. Po prirodi je čovjek koji želi biti središte svake odluke i privući svu pažnju.
U konačnici, ovo zaista jest Trumpov rat. To je sukob koji definira njegovu predsjedničku eru – i eru nakon 11. rujna. Ishod ovog rata odredit će sigurnost Europe i kinesku agresivnost u idućem desetljeću. Kina to razumije – zato treba da Rusija pobijedi. Europa to zna – zato se naoružava, zaključuje američki medij.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....