NOVOST

Na izborima za Parlament EU glasat će se internetom

European Commission President Jean-Claude Juncker (R), delivers a speech during a debate on the outcome of the last June 28-29 EU summit at the European Parliament in Strasbourg, France, July 3, 2018. Left is Brexit campaigner and Member of the European Parliament Nigel Farage. REUTERS/Vincent Kessler
REUTERS

Iako znatno skromnije nego što je bilo najavljeno, Europski parlament ovoga je tjedna sa 397 glasova za i 207 protiv izglasao izmjene zakona o glasanju na europskim izborima koji bi mogli pomoći u povećanju izlaznosti na njima. Ta je izlaznost u stalnom padu, a i u Hrvatskoj je na prošlim izborima za Parlament EU bila iznimno mala, samo oko 25 posto.

Novost je da će već na sljedećim izborima za Europski parlament, koji će se održati od 23. do 26. svibnja 2019. godine, svi građani Europske unije s pravom glasa, koji to žele, moći glasovati i preko interneta. To se, dakle, odnosi na one birače koji se u vrijeme izbora za Europski parlament budu nalazili u svojim državama, kao i na one koji se budu nalazili izvan svoje države. Preko interneta će za članove Europskog parlamenta moći glasati i državljani Europske unije koji žive izvan teritorija Unije ili se na dan izbora zateknu izvan njezina teritorija.

Na taj način će u svibnju iduće godine zastupnike u Europski parlament moći birati i hrvatski građani s pravom glasa, kako oni koji žive u Hrvatskoj tako i oni koji žive u drugim državama, uključujući i birače dijaspore.

Stranačke skupine 

Europska unija predviđa strogo kažnjavanje onih koji budu glasali na dva mjesta. Sve zemlje članice mogućnost internetskog glasanja na izborima za Europski parlament obavezne su ugraditi u svoja nacionalna zakonodavstva. Državnom izbornom povjerenstvu (DIP-u) uputili smo pitanje jesu li čuli za tu novost, na koji način će se ona implementirati u Hrvatskoj i kako spriječiti dvostruko glasanje. Međutim, do zaključenja ovoga izdanja Jutarnjeg lista odgovore od DIP-a nismo dobili odgovor. U DIP-u su nam jučer rekli tek to da Ministarstvo uprave mora u proceduru uputiti izmjene i dopune hrvatskog Zakona o izborima zastupnika u Europski parlament kojim bi se predvidjela mogućnost internetskog glasanja na europskim izborima.

Novost koju je izglasao Europski parlament je i ta da će nacionalne političke stranke na izbornim listama moći isticati i naziv stranačke skupine na europskoj razini kojoj pripadaju. Primjerice, HDZ će moći staviti na listi i ime Europske pučke stranke (EPP), SDP skupinu Socijalista i Demokrata (S&D), Liberali ALDE grupu i tako dalje.

Europski parlament čini sve kako bi motivirao građane da u što većem broju izađu na izbore. No bez obzira na tu kampanju i informativne aktivnosti, u tome baš i ne uspijevaju. Izlaznost na tim izborima je u padu, a svugdje je znatno niža nego na nacionalnim izborima. Na prvim izravnim izborima 1979. godine, kada je tadašnja Europska zajednica imala devet država članica, glasalo je 61,9 posto građana, da bi na zadnjim izborima 2014. godine izlaznost pala na samo 42,61 posto.

Čak i u Belgiji, gdje je glasanje na izborima zakonska obveza, a neizlazak se kažnjava, i gdje se isti dan glasalo i na dvostrukim nacionalnim izborima - regionalnim i federalnim, izlaznost je pala na ispod 90 posto, što je i dalje najveća izlaznost na europskim izborima. Nakon Belgije slijedi Luksemburg sa 85,5 posto, što je za pet posto manje nego pet godina prije, a i u Luksemburgu je glasanje zakonska obveza.

Apstinencija

Europski izbori mnogo više zanimaju građane starih članica nego novih. Zato su na začelju uglavnom nove članice.

Najmanja izlaznost je zadnji put zabilježena u Slovačkoj 13,05 posto, Češkoj tek nešto iznad 18 posto, Poljskoj 23,8 posto, Sloveniji 24,5 posto te Hrvatskoj, gdje je zadnji put na izborima glasalo samo 25,2 posto birača. Europski parlament se nada da će se smjer preokrenuti na sljedećim izborima.

Izdvajamo