CRVENI TRG

NA KAKVU JE TO MANIFESTACIJU U MOSKVI POZVAN ZORAN MILANOVIĆ? Evo tko je sve do sada potvrdio dolazak na veliku vojnu paradu

Profimedia, CROPIX

 

Novoizabrani hrvatski predsjednik Zoran Milanović, iako još nije stupio na dužnost, već je iz Moskve dobio poziv ruskog predsjednika Vladimira Putina da dođe na rusku vojnu paradu na Crvenom trgu povodom 75. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata.

Putinov režim, iako je do parade još punih pet mjeseci (9. svibnja) već se mjesecima bavi pozivima stranim državnicima za tu tradicionalnu putinovsku političko - propagandnu manifestaciju. Putinu je, s obzirom na to da se Rusija, od 2014. godine, nalazi u određenoj međunarodnoj izolaciji zbog aneksije Krima te je izložena sankcijama, jako stalo da mu u goste dođe što veći broj važnih stranih državnika, pogotovo sa Zapada.

Tako ruski mediji navode kako je svoju suglasnost već dao francuski predsjednik Emmanuel Macron, indijski premijer Narendra Modi te izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji je trenutno u velikim problemima i možda do svibnja više neće biti na toj poziciji.

Putin je osobno, na sastanku G20 u Osaki pozvao njemačku kancelarku Angelu Merkel i američkog predsjednika Donalda Trumpa. Trenutno njemačka kancelarka Merkel nije odgovorila, a šef Bijele kuće je kazao kako bi "osobno rado došao", ali kako će to biti vrijeme predizbora u SAD-u, "vidjet će može li se odazvati na poziv".

Putin je pozvao i turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, čiji se dolazak, s obzirom na trenutne savezničke odnose očekuje, ali za sada ipak nema nikakve potvrde, a prema ruskim medijima očekuje se i dolazak češkog premijera Andreja Babiša. No, već se zna da će na paradu sigurno doći srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić te makedonski predsjednik Stevo Pendarovski te proruski predsjednik Moldavije Igor Dodon, kao i predsjednici glavnih ruskih saveznika s postsovjetskog prostora - Tadžikistana, Bjelorusije, Kazahstana i Armenije.

Inače, hrvatski predsjednik je s pravom pozvan jer su hrvatski partizani u Drugom svjetskom ratu bili saveznička i pobjednička vojska, a po masovnosti je bio najmasovniji pokret otpora u Europi. Treba podsjetiti da su već na Paradama bili dosadašnji hrvatski predsjednici Stipe Mesić i Ivo Josipović, dok je Kolinda Grabar Kitarović, iako je bila pozvana dva puta, odbila otići, ali tada 2015. i 2019. Putinu nije došao nitko od čelnika EU-a, zbog ruske umiješanosti u rat u Ukrajini te aneksije Krima.

To je događaj kojom današnji ruski (Putinov) režim šalje mnoge vojno-političke poruke i svijetu i za unutarnje potrebe. Neka vrsta Putinovog urbi et orbija. Iako Parade pobjede tradiciju vuku još iz Sovjetskih vremena, postale su pečat baš Putinove vlasti, jer ona ne samo da obilježava veliku ratnu pobjedu, nego je i prilika da prikažu nove tipove oružja, kao što su to radili sovjetski vođe, ali na paradama 1. svibnja ili 7. studenoga povodom Dana Oktobarske revolucije.

Tradicija vojnih parada na Crvenom trgu traje još od XVII. stoljeća. Inače, prva Parada pobjede održana je 24. lipnja 1945. godine, kada su njemačke ratne zastave simbolično bačene pred noge Josifa Staljina koji je bio na Lenjinovom mauzoleju, a njome su rukovodili jedan od najvećih vojskovođa Drugog svjetskog rata, nepobjedivi maršal Georgij Žukov, koji je i zauzeo Berlin te general Konstantin Rokosovski, koji je inače početkom napada na SSSR bio u zatvoru pod optužbom za izdaju, ali ga je Staljin “aktivirao” kada su stvari na fronti bile katastrofalne za Crvenu armiju. Nakon toga su parade održane tek 1965. i 1985., na okrugle obljetnice (20. i 40. godišnjicu), da bi se od 1995. godine uvriježila svakogodišnja tradicija.

Osjećaj sigurnosti

Poseban, veliki politički značaj parada dobiva 2008. godine, kada postaje važan kremaljski političko-propagandni projekt. Vladimir Putin zapravo je obnovio ili iskoristio Parade pobjede kao dio revitalizacije ili ruskog revivala, koja treba pokazati Rusku pobjedu (“Spasili smo svijet od pošasti fašizma, koji i danas diže glavu”) u Drugom svjetskom ratu te pokazati najnovije dosege ruske ratne industrije. Rusija je prikazana ne samo kao značajna svjetska velesila, nego i kao ratna (nepobjediva) pobjednica (u prošlim ili budućim sukobima) u novim neohladnoratovskim okolnostima.

U Rusiji se, inače, snima zanimljiva količina “ratnih filmova” s tematikom Ruskog sudioništva u Drugom svjetskog ratu. Ruski ministar kulture Vladimir Medinski pohvalio je tu tendenciju, kazavši da mu ne smeta to što su mnogi od tih filmova “posvađani s činjenicama” jer “činjenice same po sebi ne znače puno.

“Ako volite svoju domovinu, svoj narod, onda će povijest koju vi pišete uvijek biti pozitivna”.

U Rusiji se stalno stvara utisak da je Rusija ponovno spremna braniti svijet od povampirenog fašizma, pa se i otimanje Krima i podrška proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini tumači kao borba protiv evidentne fašizacije Ukrajine, ali i pojave, kako kažu, refašizacije Europe. Parada, osim toga, sada, u uvjetima kada je Rusija pod zapadnjačkim sankcijama i u određenoj političkoj izolaciji te na pragu nove utrke u naoružanju i nadmudrivanju oko svjetskih žarišta u kojima uglavnom zauzima uvijek suprotnu poziciju od NATO-a (Sirija, Iran, Venezuela, Ukrajina, Libija, Srbija, Kosovo...) pruža Rusima osjećaj sigurnosti u obranu vlastite države i suvereniteta. Putin je nedavno kazao da Rusija mora biti suverena jer je inače neće biti: “Neke države ne moraju biti suverene, ali Rusija mora biti suverena ili ona neće biti država”.Zapravo, obilježavanje pobjede u Drugom svjetskom ratu, kao, čak ekskluzivno ruske pobjede, jedan je od stožernih temeljaca Putinove “ideologije” te poruka Rusije kao pravedne, snažne, međunarodno važne velesile. Parada pobjede služi kako bi se Putin i njegova Rusija deklarirali i pozicionirali kao baštinik te pobjede, koja se predstavlja kao najveća nacionalna i povijesna svetinja koja obilježava današnju Rusiju.

Nacionalna svetinja

No, oporbeni zastupnik Boris Višnjevski iz Sankt Peterburga smatra da Parada pobjede karakterizira državno domoljublje, ali ne više kao simbol sjećanja na Drugi svjetski rat, koliko simbolizira “lojalnost današnjoj vlasti i njenoj politici”. No, koliko je to zapravo “ruska zabava” pokazuje i činjenica da je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov imao potrebu samo reći “ne” na pitanje hoće li na paradu doći netko od stranih državnika. Ranije su na parade dolazili strani državnici, ali potom sve rjeđe i sve manje predstavnici relevantnih država, dok nisu odlučili da to definitivno bude samo “ruska Parada pobjede”.

 

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo