RIM - Nafta koja je izlivena u Lambro i iz njega dospjela u Pad bit će, po svoj prilici, zaustavljena prije ulaska u ekološki veoma osjetljivu deltu te najveće talijanske rijeke, a to znači da neće dospjeti do Jadranskog mora kojemu je Pad i inače najveći pojedinačni hidrozagađivač.
Šef talijanske Civilne zaštite i podtajnik u Predsjedništvu Vlade Guido Bertolaso obznanio je u petak popodne da je oko 90 posto nafte koja se ulila u Pad zaustavljeno barijerom kod Serafinijeva otoka, prije utoka Lambra u Pad, a za ostalo se Civilna zaštita pobrinula drugim dvjema barijerama kod Roncarola i kod Pontea San Nazzara.
Ondje je isključena i hidrocentrala, što je omogućilo da se zatvore sve ustave osim jedne, na kojoj je lakše „loviti“ naftu.
Ona u rijeke nije dospjela slučajno nego sabotažom, pravim ekološkim atentatom, koji je guverner Lombardije Roberto Formigoni usporedio s mafijaškim atentatima u Firenzi 1993.
Još nije jasno ni tko je, a ni zašto, otvorio ventile u bivšoj rafineriji poduzeća Lombarda Petroli u Villasanti, u kotaru Monza i Brianza, nedaleko od obale Lambra. Jasno je da je atentator bio upućen, jer je izbjegao kontrolne kamere i poduzeo sve da katastrofa bude što veća.
U noći 22/23 ožujka izliven je sadržaj triju silosa nafte za domaćinstva, te još četiriju spremnika u kojima je bilo i mazuta.
Da bi rafineriji bio odobren prestanak rada i da bi bile ukinute mjere zaštite uvedene u Evropskoj uniji nakon smrtonosnog prodora dioksina u Sevesu 1976, bila je potrebna verificirana izjava da u rezervoarima ima manje od 250 tona nafte odnosno mazuta. Izliveno ga je desetak puta više, stvorivši mrlju dugačku pedesetak kilometara i debelu 10-15 centimetara.
Područje rafinerije predmet je građevinskih i inih spekulacija: općina Villasanta kani utržiti 28 milijuna eura za koncesiju za izgradnju četvrti vrijedne oko pola milijarde eura na području od 31 hektara, precizirao je općinski načelnik Emilio Merlo.
Rijeka u kojoj je ribolov zabranjen od Milana do Jadrana
Padska nizija je najnapučeniji, te poljodjelski i industrijski najaktivniji dio Italije. Vode Pada i njegovih pritoka odnose svakodnevno u Jadran goleme količine industrijskog otpada, deterdženata, umjetnih gnojiva, svakovrsnih inih otpadaka. Taj sliv je u manjoj mjeri izvor pitke vode, ali se u golemoj mjeri rabi za navodnjavanje, te kao izvor industrijske i ine tehničke vode.
Iako je u posljednjih tridesetak godina znatno povećan nadzor, ekološka ravnoteža tog područja daleko je od dobre. Pad je upropašteniji nego Sava, a još je daleko od toga da ga Italija očisti onako kako je Engleska iščistila Temzu.
Zasad je u Padu nizvodno od Milana zabranjen ribolov, nema korištenja vode za poljodelstvo ni za hidrocentralu. Bertolaso tvrdi da nije ugrožena voda za piće. Dospije li nafta do delte Pada, bit će ugroženo jedno od glavnih pribježišta ptica selica na putu od Afrike do Ukrajine i Rusije, te jedno od najvažnijih staništa ptica močvarica u Evropi.