UŽIVO: RAT U UKRAJINI

Najbliži savjetnik Volodimira Zelenskog komentirao Milanovića pa izjavio: ‘Tenkovi? Dobit ćemo ih više nego se piše!‘

Događaje na ratištima diljem Ukrajine te aktualnosti povezane s ruskom invazijom pratimo uživo

Mihailo Podoljak, tenkovi u Ukrajini

 /Hrt/ Profimedia

Ključni događaji 340. dana rata u Ukrajini:

- Zelenski sankcionirao 185 tvrtki i pojedinaca koji podupiru rusku invaziju

- Visoki ukrajinski dužnosnik Oleksij Danilov: Rusija priprema ofenzivu uoči obljetnice početka invazije

- Rusi uvode vojnu obuku u srednje škole. Namjerno će podsjećati na Sovjetski Savez

- Troje poginulih u granatiranju Hersona

- Rusi tvrde: Četvero mrtvih u napadu na Melitopolj

- Savjetnik Volodimira Zelenskog gostovao na HRT-u



Podoljak na HRT-u: ‘Dobit ćemo puno više tenkova nego što je objavljeno!‘

U ekskluzivnom razgovoru za HRT savjetnik ukrajinskog predsjednika Zelenskog, Mihajlo Podoljak govorio je o ratnim i poslijeratnim planovima ukrajinskih vlasti, borbi protiv korupcije i zapadnom oružju.

- Do danas smo već došli do brojke od 300-320 tenkova. Ne 100 do 150, nego 300 do 320, za koje su pripremni pregovori već provedeni i sad se razgovara o logističkim mogućnostima. Mislim da će tenkova u svakom slučaju biti onoliko nam treba, ustvrdio je Mihajlo Podoljak.

- Rat je sada ušao u etapu u kojoj Rusija koncentrira sve svoje rezerve, jer će pokušati ići va bank i dokazati da joj je preostalo još ponešto snage za zadržavanje okupiranih teritorija. Za ovu etapu rata potrebna su nam tri osnovna istrumenta: tenkovi kao instrument za ofenzivu, zatim rakete većeg dometa koje razaraju infrastrukturu u zaleđu ruske vojske, smanjuju joj topničke mogućnosti i štite naše vojnike tespomenute tenkove. Treći instrument je zrakoplovstvo, prije svega jurišno, koje može uništavati mobiliziranu živu silu Ruske Federacije. Mi i naši partneri jasno razumijemo da je u ovoj etapi rata formula za rješenje: tenkovi plus rakete. Oko raketa sada pregovaramo. U ovom trenutku - blago rečeno - nismo zainteresirani za otezanje s ovim sukobom. Blago rečeno. Rusija je ta koja želi ratovanje niskog intenziteta, do iscrpljivanja resursa. Ako steknemo mogućnosti za kontranapad, a o instrumentima smo upravo pričali, moći ćemo jako ubrzati napredovanje, nanijeti još tri do četiri fundamentalna taktička poraza Ruskoj Federaciji te tako učiniti da joj se vojska neprekidno osipa više nije borbeno sposobna. Tenkovi tu imaju ključnu ulogu. No dobro, i rakete većeg dometa koje omogućavaju da se ti tenkovi sačuvaju, pojasnio je.

Zamoljen da komentira spornu tezu, prema kojoj se u Ukrajini vodi posrednički rat između Rusije i SAD-a, a koju među ostalima često ponavlja i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, rekao je kako nije spreman miješati se u unutarnju politiku Hrvatske.

- Razumijem uzroke i prirodu tih izjava. Ipak, dajte da jasno naglasimo neke stvari. Takve teze djeluju posebno strašno. One pokazuju da neki ljudi ne razumiju prirodu ovog rata i realno nisu spremni pogledati istini u oči. Jako mi je žao kada lideri drugih zemalja ne razumiju da je koncept vanjske politike Rusije ekspanzija. Putem prijetnji, ucjena i agresije Rusija stalno prodaje koncept: "Bojte nas se!" Priroda ovog rata je konkretna. Rusija je konkretno napala drugu zemlju s ciljem uništavanja i ubijanja njenih građana druge zemlje. Pritom čak ne objavljuje ni teritorijalne zahtjeve; ona objavljuje svoje pravo da uništi suverenost Ukrajine, njenu državnost, ustvrdio je savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.


Rusi ‘mobiliziraju i škole: Kreće vojna obuka kao u Sovjetskom Savezu

Rusko ministarstvo obrazovanja dalo je daljnje pojedinosti o planovima za uključivanje osnovne vojne obuke u srednje škole u zemlji, priopćilo je danas britansko Ministarstvo obrane (MoD).

U svom dnevnom ažuriranju obavještajnih podataka, Ministarstvo obrane je reklo da će modul "uključivati ​​obuku s jurišnim puškama serije AK ​​i ručnim granatama, vojnu vježbu i pozdrave".

Dodalo se da su inicijative, koje stupaju na snagu u rujnu, najvjerojatnije namjerno "podsjećanje na Sovjetski Savez" jer se slična obuka odvijala u školama do 1993.


Rusi tvrde: Četvero mrtvih u napadu na Melitopolj

Četiri su osobe poginule, a pet je ranjeno u napadu ukrajinskih snaga na most u okrugu Melitopolj na jugoistoku Ukrajine, objavile su lokalne proruske vlasti u nedjelju.

Agencija Reuters ne može potvrditi te navode.

Čelnik tog okruga kojega su postavile ruske okupacijske vlasti, Jevgenij Balicki napisao je na Telegramu da je projektil ispaljen iz sustava HIMARS pogodio željeznički most na rijeci Moločnoj u okrugu Melitopolju.

"Radilo se na obnovi mosta. Prema prvim podacima, od raketiranja poginule su četiri osobe, a pet je ranjeno", rekao je.

Regiju Zaporižje u kojoj se nalazi najveća nuklearna elektrana u Europi, djelomično su okupirale ruske snage otkako je Moskva počela invaziju na Ukrajinu 24. veljače.


Troje poginulih u ruskom granatiranju Hersona

Troje ljudi je poginulo u nedjelju u ruskom granatiranju Hersona, na jugu Ukrajine, priopćile su regionalne vlasti dodavši da su u tom napadu oštećene gradska bolnica i škola.

"U današnjem ruskom granatiranju imamo troje poginulih i šest ranjenih, dva muškarca i jednu ženu," objavile su vlasti na Telegramu.

U neprijateljskom granatiranju, dodaje isti izvor, oštećen je niz infrastrukturnih objekata, uključujući regionalnu kliničku bolnicu, školu, autobusnu postaju, poštu, banku i stambene zgrade.

Herson je bio pod ruskom okupacijom od početka invazije do studenoga, kada je ponovo došao pod kontrolu ukrajinskih snaga.

Od tada je redovita meta ruskih snaga čiji se položaji nalaze s druge strane Dnjepra.


Putin "otvoren za kontakte" s njemačkim kancelarom

Ruski predsjednik Vladimir Putin otvoren je za kontakte s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom iako nema s njim zakazan telefonski razgovor, rekao je u nedjelju glasnogovornik Kremlja za državnu novinsku agenciju RIA Novosti.

Njemačka, koja je prvo bila glavni protivnik unutar zapada u smislu opskrbe Ukrajine modernim borbenim tenkovima kako bi joj pomogla u borbi protiv ruske invazije, rekla je prošlog tjedna da će poslati svojih 14 tenkova Leopard 2 u Kijev i odobriti savezničkim europskim zemljama da isporučuju Leoparde.

Ta objava,nakon koje je SAD obećao Kijevu tenkove M1 Abrams, razbjesnila je Kremlj.

"U rasporedu za sada nema dogovorenih razgovora (sa Scholzom). Putin je bio i ostaje otvoren za kontakte", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, izvijestila je RIA Novosti.

U intervjuu za berlinski dnevnik Tagesspiegel koji je objavljen u nedjelju, Scholz je poručio: "Ponovno ću razgovarati i s Putinom - jer je potrebno razgovarati."

"Putinova je odgovornost da povuče vojnike iz Ukrajine kako bi okončao ovaj užasan, besmisleni rat koji je već koštao stotine tisuća života", dodao je njemački kancelar.

Glasnogovornici Scholza, koji je na turneji u Južnoj Americi, nisu bili dostupni za komentar.

Putin i Scholz posljednji su put telefonski razgovarali početkom prosinca. Ruski čelnik rekao je tada da je njemački i zapadni stav prema Ukrajini "destruktivan" i pozvao Berlin da preispita svoj pristup.

Njemačka je drugi najveći donator vojne opreme Ukrajini nakon Sjedinjenih Država, prema Institutu za svjetsko gospodarstvo u Kielu, ispred drugih europskih sila poput Francuske i Britanije.

Kijev kaže da su mirovni pregovori mogući samo ako Rusija prestane napadati i povuče sve svoje snage s ukrajinskog tla.


Gradonačelnik glavnog grada Litve: "Ruski hakeri nas redovito napadaju"

Vilnius, glavni grad Litve, suočen je redovito s hakerskim napadima iz Rusije nakon što nije dopustio otvaranje ruskog centra kulture te nakon što je ulicu u kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo preimenovao u Ulicu ukrajinskih heroja, rekao je gradonačelnik Remigijus Šimašijus.

Rusija je 24.veljače prošle godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, a Šimašijus je već 3.ožujka najavio promjenu naziva ulice. Tjedan dana kasnije ona je preimenovana.

“Mislim da smo mi bili prvi promijenili naziv pa zatim Prag, Riga i drugi. Nakon toga smo dobili protestno pismo iz ruskog ministarstva vanjskih poslova, ali smo prestali obraćati pažnju na takve stvari, nije nas briga”, rekao je 49-godišnji Šimašijus u razgovoru za Hinu ovaj tjedan u Vilniusu.

Sva pošta i posjetitelji koji dolaze u veleposlanstvo Rusije stižu na adresu Ulica ukrajinskih heroja 2.

Šimašijus je na cesti nasuprot ruskog veleposlanstva osobno bijelim sprejem napisao: “Putine, Haag te čeka”. Taj isti veliki natpis, kojim izražava želju da se predsjedniku Rusije sudi za ratne zločine na međunarodnom sudu u nizozemskom gradu Haagu, osvanuo je i na jednom staklenom neboderu u Vilniusu.

“Redovno primjećujemo hakerske napade na naše institucije u Vilniusu, no o tome ne izvještavamo. Ja sam na crnoj listi u Rusiji zbog raznih razloga, ali ponosan sam što sam na njoj”, dodao je.

Hina nije imala uvid u te navodne hakerske napade.

Litva, baltička zemlja, okružena Rusijom, Bjelorusijom, Poljskom i Latvijom te na moru Švedskom nekoć je bila upravljana iz Moskve.

Stanovnici se još uvijek sjećaju sovjetske okupacije od 1945. do 1990. godine.

Nekadašnja zgrada sovjetske tajne službe KGB pretvorena je u “Muzej okupacije i borbe za slobodu”. Posjetiteljima ukazuje na represivni aparat koji je gušio političke slobode i želju za samostalnošću, ostvarenu prije 33 godine.

“Da se pobijedi u ratu potrebne su volja, vještine, sredstva i prijatelji. Mi smo uvijek imali volju, gotovo uvijek vještine, ponekad sredstva, i nikada, ili gotovo nikada, prijatelje”, napomenuo je Šimašijus.

“Sada smo u NATO-u pa smo svjesni da je situacija nešto drugačija. Nama, Estoncima, Latvijcima i Poljacima donedavno su govorili da smo problematični, da smo luđaci koji ne znaju što govore. No nakon invazije Rusije na Ukrajinu svi nas pitaju za mišljenje, postali smo eksperti”, dodao je.

Četiri baltičke zemlje imaju najagresivniji stav prema Moskvi u Europi jer njihov strah od Rusije nikada nije iščezao.

“Mi smo susjedi, blizu smo Rusije, pa nam je sigurnost važna”, istaknuo je Šimašijus.

Na zgradi gradske vijećnice, u srcu Vilniusa, ispisane su riječi bivšeg američkog predsjednika Georgea Busha koje je izrekao tijekom posjete 2002. godine.

“Svatko tko izabere Litvu za svog neprijatelja također će učiniti Sjedinjene Države svojim neprijateljem”, piše ondje. Brojna litavska dijaspora živi u SAD-u.

Šimašijus smatra da se europske zemlje poput Njemačke i Francuske nisu dovoljno uključile u potpori Ukrajini, također nekadašnjoj članici Sovjetskog Saveza.

“Mislimo da nas Europa ne sluša dovoljno. Kada Francuska i Njemačka govore s Rusijom o garantiranju sigurnosti mislim da se radi o nerazumijevanju situacije, no ona je bolja nego prije godinu dana”, rekao je.

EU je, prema njegovom mišljenju, ujedinjenija, a Rusija slabija nego se očekivalo. “A Kina ne pomaže Rusiji koliko se očekivalo. To su tri važna faktora”, naglasio je.

Gradonačelnik je odlučio isplatiti 700.000 eura iz gradskog proračuna Ukrajini, u trenutku kada se sami građani Vilniusa nalaze suočeni s brojnim poskupljenjima, napose hrane i energenata.

“Stanovnici to razumiju”, rekao je. “Ponosni smo što pomažemo Ukrajincima”, dodao je.

Jedan 44-godišnji taksist, nezadovoljan kako Šimašijus upravlja gradom, rekao je pod uvjetom anonimnosti da se ipak slaže što će grad dati Ukrajini toliki iznos novca. I 21-godišnja recepcionarka hotela u centru rekla je Hini da je u redu ta pomoć.

Trenutno se u Vilniusu nalazi 30.000 izbjeglica iz Ukrajine, što je 5 posto stanovnika. Grad im je osigurao smještaj, besplatni gradski prijevoz, te im pomaže u pronalaženju posla.

“No kako vrijeme odmiče, sve veći broj ljudi ovdje smatra da su ti Ukrajinci u povlaštenom položaju u odnosu na domicilno stanovništvo, a da ta pomoć postaje stalna, a ne privremena”, rekao je Vladimir, pripadnik ruske manjine.

U Litvi ruska manjina čini 5 posto stanovništva, podatak je vlasti Vilniusa.

Rusija je u Vilniusu htjela otvoriti “Kuću Moskve” (Moscow House) no Šimašijus se još od 2015. protivio tom projektu. Nakon slučaja koji je završio na sudu, projekt je prošle godine definitivno odbačen.

“Kuću Moskve su htjeli otvoriti navodno za kulturne aktivnosti, ali je jasno da je to mašinerija za propagandu i špijunsko djelovanje gdje god ju imaju”, rekao je Šimašijus koji osam godina obnaša funkciju gradonačelnika i ne namjerava se kandidirati za treći mandat.

Vilnius, grad s 569.700 stanovnika, slavi 700. rođendan, a različite aktivnosti koje su počele velikom proslavom u četvrtak trajat će dva tjedna.

Ime grada prvi put je spomenuto 1323. godine u pismu kojim je tadašnji litavski vladar Gedeminas pozvao trgovce i strance da dođu živjeti ondje.

“Ova proslava podsjeća nas na otvorenost. Oduvijek je u našem gradu vladala liberalna atmosfera”, rekao je Šimašijus, član liberalne Stranke slobode.

Na otvaranju rođendana Vilniusa u četvrtak navečer okupilo se više od 10.000 stanovnika na trgu ispred katedrale. U hladnoj noći uživali su u koncertu i svjetlosnom spektaklu. Obližnja utvrda na brdu zasjala je u žuto-plavoj bolji zastave Ukrajine.

“Ljudi ovdje izlaze na ulice, zabavljaju se, uživaju kao da se ništa ne događa, kao da je mir zagarantiran. I to je lijepo. No za mir nema potpune garancije”, zaključio je Šimašijus.


Ukrajinski dužnosnik: Rusija priprema novu ofenzivu uoči prve obljetnice početka invazije

Visoki ukrajinski dužnosnik Oleksij Danilov, tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu, ustvrdio je da Rusija priprema novu ofenzivu uoči prve obljetnice početka invazije 24. veljače.

- Pripremaju se za maksimalnu aktivaciju i vjeruju da bi do obljetnice trebali imati neka postignuća. Nije tajna da se pripremaju za novi val napada do 24. veljače, kako i sami kažu, rekao je za Radio Sloboda.

Također je ustvrdio da ruska vojska već tjedan dana ‘izviđa‘ obrambene sposobnosti ukrajinskih trupa u regiji Zaporižja.

Analiza obavještajnog analitičara Bradyja Africka pokazuje da ruske trupe kopaju nove rovove duž cijele fonte u Lugansku, od ruske granice do Donjecka, te kroz Zaporižju i Herson.

Predviđanja Danilova o jačanju borbenih djelovanja potvrdio je i američki stručnjak za sigurnost Jim Townsend.

- Svakako se očekuje da bi u proljeće, ako ne i u kasnu zimu, ako tlo ostane tvrdo, moglo doći do ruske ofenzive, rekao je Townsend za DW.

Također je rekao da bi Moskva mogla ubrzati svoje planove ako vjeruje da će nove isporuke zapadnih tenkova, najavljene ovoga tjedna, uskoro stići i pojačati sposobnosti Kijeva za odgovor.


Zelenski uveo sankcije za 185 tvrtki i pojedinaca koji podupiru rusku invaziju na Ukrajinu

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uveo je sankcije za 185 tvrtki i pojedinaca koji podupiru ruski rat, koji traje već 12. mjeseci.

Tvrtke i poslovni ljudi koji prevoze osoblje i vojnu opremu željeznicom u ime "države agresora" bit će kažnjeni, rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju. Dodao je da će zaplijenjena imovina biti iskorištena u korist ukrajinske obrane u ratu.

Na popisu sankcioniranih su 182 tvrtke, među kojima su i one bjeloruske koje pomažu Rusiji s isporukama te troje pojedinaca.

Zelenski je također rekao da Ukrajina radi na tome da i druge države blokiraju imovinu tih tvrtki i pojedinaca. Također se zahvalio "svima onima koji pomažu u jačanju sankcija protiv Rusije", kao i istražiteljima koji otkrivaju i procesuiraju rusko izbjegavanje sankcija.

U gradu Kostjantinika u Donjeckoj oblasti, ruski raketni napadi na stambene zgrade u subotu ubili su tri, a ranili 14 osoba, rekao je Zelenski.

Govoreći o izgledima za vojnu pomoć Zapada, predsjednik je naglasio da su Ukrajini hitno potrebne rakete većeg dometa za odbijanje takvih napada.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. svibanj 2024 02:34