ODUSTALI OD EU

Najdepresivnija zemlja Europe: ‘Proširio se osjećaj bespomoćnosti, svi bježe preko granice‘

Nakon višegodišnje svađe s Grčkom, sada ju ucjenjuje i Bugarska. A građani sve više gube strpljenje

Panorama Skopja

 -/Photoalto/Profimedia/-/photoalto/profimedia

Sjevernoj Makedoniji nije lako u Europi, a ni s njom. Najprije je početak pregovora o primanju u EU sprečavala susjedna Grčka. Nakon svađe koja je trajala više od dva i pol desetljeća Skopje je pristalo na promjenu dotadašnjeg imena države. To mu je otvorilo put u NATO, pa je Sjeverna Makedonija postala njegova članica 2020. No već duže vrijeme približavanje te zemlje EU-u ometa Bugarska. Ona želi od Sjeverne Makedonije iznuditi promjene u tumačenju nacionalne povijesti po volji Sofije. Osim toga, Bugarska tvrdi da makedonski nije samostalan jezik, nego samo zapadno-bugarski dijalekt, piše Deutsche Welle.

I na kraju se zahtijeva da se bugarska manjina, koja broji samo 3.000 pripadnika, u Ustav Sjeverne Makedonije unese kao „državotvorna nacija". Istovremeno se u Bugarskoj opovrgava postojanje makedonske nacionalne manjine.

Unatoč ohrabrujućim govorima i praznim obećanjima zapadnih političara: Sjeverna Makedonija je i dalje igračka međunarodne politike. I zemlja kandidatkinja za članstvo u EU-u koja tako dugo čeka na početak pregovora kao nijedna druga prije nje. Doduše, tzv. konferencija o pristupu u srpnju 2022. je označila formalni početak pregovora. No to zbog bugarske blokade još uvijek nisu pravi pregovori, na kojima bi bila otvorena pojedina poglavlja.

Makedonski parlament je u kolovozu 2023. danima raspravljao o zahtjevu Bugarske da se u Ustavu izričito navede bugarska manjina. Budući da se oporba tome protivi, za tu odluku do sada nema potrebne dvotrećinske većine. Oporba tvrdi da se tu ne radi samo u Ustavu, nego i o izradi novih školskih knjiga kao i o dovođenju u pitanje vlastitog jezika, nacije, identiteta i povijesti. Bugarska naposljetku želi na ovaj ili onaj način dominirati Sjevernom Makedonijom, kaže oporba. Donošenje odluke o promjeni Ustava je zato odgođeno.

image
Dragan Matić/Cropix

Vođa oporbe i šef nacionalno-konzervativne stranke VMRO-DPMNE Hristijan Mickoski sada ide korak dalje i kaže: „Ne može biti te diktirane promjene Ustava." U razgovoru za beogradski list Politika od ponedjeljka (28.8.) on također ističe: „Sada su izbori jedina opcija koja preostaje." Prema njegovim riječima, o promjeni Ustava trebaju odlučiti birači.

No popularni portal A1on podsjeća da Vlada glasanje u parlamentu pomoću poslovnika teoretski može odgađati sve do kraja njezinog regularnog mandata u ljeto 2024. Možda se vlada nada da će do tada pridobiti osam zastupnika oporbe koji joj nedostaju za dvotrećinsku većinu. Što bi ti zastupnici dobili u zamjenu za svoj glas – ostaje tajna.

Ta unutarnjopolitička neizvjesnost u stvari blokira donošenje važnih reformi i u većem dijelu stanovništva uzrokuje razočaranje i frustracije. List Večer je prije nekoliko dana podsjetio da promjena Ustava u korist bugarske manjine nije najvažnija tema: „Prvi nacionalni interes je zemlja s jakim gospodarstvom, manje korupcije, dobrim zdravstvom, obrazovanjem i dobrom pravnom državom." No umjesto da se bave time, vladajuće i oporbene stranke se međusobno optužuju za uništavanje zemlje korupcijom, cenzurom medija i kontrolom pravosuđa.

Kod građana Sjeverne Makedonije proširio se osjećaj potpune stagnacije i velike bespomoćnosti. Većina ih o domaćoj politici govori još samo s dubokim prijezirom. Osim toga, skoro nitko više nema dobro mišljenje o Europskoj uniji niti očekuje nešto pozitivno iz Bruxellesa. Tko može, traži si posao u inozemstvu. Iseljavanje iz Sjeverne Makedonije je masivno – broj stanovnika je proteklih godina smanjen za 10 posto i pao je na 1,8 milijuna.

Zašto se dobar dio stranaka u Bugarskoj okomio na malu susjednu zemlju? Očito je razlog krhko političko stanje u samoj Bugarskoj, u kojoj je u samo dvije godine održano ni više ni manje nego pet parlamentarnih izbora. Nakon zadnjih u travnju 2023. ni sadašnja vladajuća koalicija nije stabilna. Nju čine dvije stranke koje su u stvari čista suprotnost: konzervativni GERB (Građani za europski razvoj Bugarske) bivšeg premijera Bojka Borisova, kojeg se smatra odgovornim za brojne korupcijske afere, i liberalni reformski i antikorupcijski savez PP.

Formiranje vlade je omogućila samo podjela vlasti: najprije premijera na određeno vrijeme imenuje jedna stranka, a onda slijedi premijer iz druge stranke. Kod tolike političke krhkosti većini političara dobro dođe zajednička nacionalna velika tema u obliku Sjeverne Makedonije. Već je postojao jedan presedan: kada je bivši premijer Kiril Petkov iz stranke PP prije godinu i pol htio učiniti ustupke Sjevernoj Makedoniji, zaustavili su ga druge stranke i predsjednik države Rumen Radev.

I dok je većina stranih pravnika i povjesničara stala na stranu Sjeverne Makedonije, EU želi prisiliti tu zemlju da promijeni Ustav u skladu sa željom njezine članice Bugarske. Posebni američki izaslanik za Balkan Gabriel Escobar je tijekom svog posjeta Skopju ponovo istaknuo da Bugarska neće imati drugih zahtjeva nakon promjene Ustava. Kako je rekao, to mu je zajamčila bugarska ministrica vanjskih poslova i buduća premijerka Marija Gabriel.

No skorog rješenja blokade još nema na vidiku. Čak i ako se riješe unutarnjopolitički sporovi oko promjena Ustava u samoj Sjevernoj Makedoniji, nije izvjesno hoće li popustiti i neuračunljivi susjed Bugarska. A to ne bi u sve dublju krizu gurnulo samo Sjevernu Makedoniju, nego bi uništilo i ono malo vjerodostojnosti EU-a koju još ima u regiji. Posljedica bi mogle biti nove napetosti u tom dijelu Europe, piše Deutsche Welle.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. studeni 2023 16:13