Kako spriječiti rusku invaziju Europe? Vratite močvare, preporučuje nizozemski biolog Hans Joosten. Ogroman trud europske zemlje uložile su u isušivanje močvara kako bi dobile plodno tlo. Sad bi vraćanje prirodnih prepreka mogao biti glavni adut Europe u strahu od moguće Putinove invazije.
Ne možete biti sigurni je li duboko 10 centimetara ili čitav metar, objašnjava biolog Hans Joosten. Teškim oklopnim vozilima bilo bi nemoguće proći močvarno područje sjeveroistočne Njemačke, poznato kao Kieshofer Moor, piše Financial Times. Nizozemski biolog smatra da je vraćanje isušenih močvara i tresetišta efikasan način da se Putina drži podalje, a istovremeno bi to bio veliki korak u borbi protiv klimatskih promjena, uz koristi za bioraznolikost, kontrolu usjeva i opskrbu vodom.
Procjenjuje se da isušivanje močvara uzrokuje pet posto svjetske emisije ugljika. Kada se tresetišta ponovno napune vodom, prestaju ispuštati CO₂ i na kraju ga ponovno počinju zadržavati. Korištenje močvarnih tla i tresetišta u vojne svrhe istovremeno je humano, ističe nizozemski biolog: efikasno se štitite, a ne gube se ljudski životi.
Poraz Rimljana
Tisućljećima su se vode koristile u obrambenim strategijama. Pruski general i vojni strateg Carl von Clausewitz isticao je da su močvare među najjačim linijama obrane. Vođa Germana Arminius iskoristio je močvarno tlo na području Teutoburške šume kako bi nanio poraz Rimljanima u odlučujućoj bitki na početku nove ere. Nizozemska je u 16. i 17. stoljeću koristila poplave kako bi odbila španjolske i francuske osvajače.
I Ukrajinska vojska koristila je svoje vode u obrani od invazije: u prvim danima od početka ruskog napada 2022. uništili su branu na rijeci Irpin oko 20 kilometara od Kijeva. To je bitno usporilo ruske snage, zaustavilo njihov napad sa sjevera i natjeralo ih da traže druge rute, objašnjava ukrajinski vojni stručnjak Viktor Kevliuk. Rušenje brane dalo je Ukrajincima vremena da ojačaju obranu na desnoj obali rijeke Irpin, a voda i močvare poslužile su kao protutenkovski rov.
Nesreća u Litvi
No, takva tla mogu biti opasna i za vlastite snage. U ožujku su četiri američka vojnika stacionirana u Litvi poginula kada su se 63-tonskim oklopnim vozilom M88 Hercules zaglavili u močvari blizu granice s Bjelorusijom. Njemačka vlada tako odgovara da bi vraćanje vode u isušena tla isključivo u vojne svrhe moglo imati i prednosti i nedostatke, pa im sada "nije prioritet".
Politico piše kako zemlje istočnog krila NATO-a razmatraju vraćanje močvara, čime bi se spojila dva europska prioriteta: obrana i klima. Estonski premijer Kristen Michal rekao je za Financial Times da se uveliko oslanjaju na to u svojoj obrambenoj strategiji, računajući da močvare, tresetišta ili jezera služe kao prirodne granice. Tresetišta hvataju ugljikov dioksid koji zagrijava planet jednako dobro kao što zarobljavaju neprijateljske tenkove. Ipak, polovica močvara EU isušuje se kako bi se dobilo zemljište za poljoprivrednu proizvodnju. Isušena tresetišta zauzvrat oslobađaju stakleničke plinove i omogućuju oklopnim vozilima lak prolaz.
Istočni štit
Predstavnici vlada Finske i Poljske rekli su za Politico kako ispituju mogućnost korištenja močvarnih tla istovremeno za obranu svojih granica i borbu protiv klimatskih promjena. Poljski ogromni projekt utvrđivanja granice "Istočni štit", vrijedan 2,3 milijarde eura, "osigurava zaštitu okoliša, uključujući formiranje tresetišta i pošumljavanje pograničnih područja", priopćilo je poljsko ministarstvo obrane.
Većina tresetišta na području EU koncentrirana je na granici članica NATO-a s Rusijom i Bjelorusijom - od finskog Arktika preko baltičkih država i istočne Poljske. Kad je natopljen vodom, ovaj teren predstavlja opasnu zamku za vojne kamione i tenkove. Suočene s takvom barijerom, napadačke snage bile bi natjerane na druge rute, koje je lakše braniti, kao što je to bilo u Ukrajini 2022.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....