Situacija s pandemijom u Belgiji je izvan kontrole, više se ne mogu slijediti kontakti preko kojih su se ljudi zarazili, bolnice se pune, a ukupni kapaciteti na intenzivnoj njezi će biti popunjeni za tjedan dana, kad više neće biti nijedno slobodno mjesto.
Glavni virolog profesor Marc van Ranst kaže da “nema ni jednu jedinu dobru vijest” te da nema nikakvih znakova da pandemija popušta. Bolnice traže potpuni lockdown, što je jedina preostala mjera u situaciji kad je u praksi gotovo na snazi lockdown.
Dekan medicinskog fakulteta s Katoličkog sveučilišta u Louvenu Dork Devroey kaže da je Belgija jučer oborila sve rekorde s više od dvadeset i jednu tisuću zaraženih u jednom danu i poručio kako je lockdown jedino preostalo rješenje.
Doktorica Margot Cloet iz udruženja bolnica dramatično upozorava da će ubrzo doći do situacije kada će se pustiti ljude da umru ili zatvoriti bolnice.
- Ako budemo previše čekali s općim lockdownom, problem u bolnicama će biti tako velik da će se pacijente pustiti da umru ili će bolnice zatvoriti svoja vrata. Nemamo dovoljno osoblja. Iluzija je misliti da ćemo se moći brinuti za svakoga - rekla je ona.
Belgija se ponovno probila na prvo mjesto u Europi (a s obzirom na to da je u Europi najteža situacija na svijetu, onda i na svijetu) po broju zaraženih na broj stanovnika. Dnevni broj potvrđenih slučajeva zaraze kreće se oko 20 tisuća, što je dramatično jer je riječ o zemlji sa 11 milijuna stanovnika, osam puta manje od Njemačke, a ukupno ima veći broj zaraženih na dan i od Njemačke. U Belgiji se više ne testiraju osobe bez simptoma, a postotak pozitivnih među onima koji se testiraju je iznad 20 posto.
Zasad nema nikakvih znakova da su stroge mjere koje je Belgija uvela još prije više od deset dana počele davati rezultate. Restorani i kafići su zatvoreni, sportske aktivnosti, osim profesionalnih, otkazane, uveden je policijski sat tijekom noći, većina poduzeća primorana je na rad od kuće, dućani se moraju zatvoriti najkasnije do 22 sata i samo jedna osoba može ući u dućan, sveučilišta imaju nastavu na daljinu, ali sve to još ne daje rezultate. Ipak, da nije mjera, situacija bi bila još gora.
A koliko je dramatična situacija u Belgiji, govori i činjenica da će i liječnici koji su zaraženi virusom, a mogu raditi, biti angažirani u bolnicama jer ni Belgija nema dovoljno doktora. Pripremaju se i planovi za angažiranje vojske i za pretvaranje nekih hotela u bolnice za pacijente koji ne moraju biti na intenzivnoj. Belgija će tražiti i međunarodnu pomoć.
Više od tisuću i petsto slučajeva na 100 tisuća stanovnika u posljednja dva tjedna. U bolnice je smješteno čak šest tisuća pacijenata (više nego najveći broj u travnju) od kojih gotovo tisuću na intenzivnoj njezi, od čega polovina na respiratorima. Ukupno je do sada u Belgiji potvrđeno 368 tisuća zaraženih i 11.170 umrlih.
U drugom valu je daleko veći broj zaraženih nego u prvom. Zapravo, u četiri dana bude više zaraženih sada nego ukupno u prva četiri mjeseca otkad je pandemija počela. No, ipak, u jesenskom valu zasad je smrtnost znatno manja. Prije je na oko 60 tisuća zaraženih bilo više od osam tisuća umrlih, a sada se postotak smanjio, pa je na ukupnom broju od preko 360 tisuća zaraženih broj umrlih blizu 12 tisuća.
Dakle, na oko 300 tisuća zaraženih u drugom valu je umrlo oko tri tisuće zaraženih, što je ispod jedan posto u odnosu na broj zaraženih. No stručnjaci upozoravaju da će broj umrlih sada naglo porasti jer umiru pacijenti koji su završili u bolnici prije desetak dana, a tada je broj naglo skočio. To pokazuju i podaci za posljednja dva dana u koja je umrlo više od 100 ljudi dnevno.
Belgijski paradoks
Mnogi su u Belgiji razočarani, a stručnjaci su ljuti jer su se njihova upozorenja tijekom ljeta ignorirala, a prioritetnim se smatrao gospodarski oporavak. Znalo se da će na jesen situacija biti ovakva i kasnilo se s mjerama. No belgijski paradoks je i u potpunoj konfuziji ovlasti za uvođenje mjera ograničenja. Tek danas su mjere manje-više koordinirane na cijelom teritoriju kraljevine.
Federalna vlada uvela je mjere za cijelu državu, ali regionalne vlade mogu uvoditi strože mjere ako procijene da je potrebno. Tako je u jedno vrijeme bilo razlika između Valonije, Bruxellesa i Flandrije. U jednoj regiji je policijski sat bio od ponoći do 5 ujutro, u drugoj od 22 do 6 ujutro. U nekima su radili restorani i kafići, a u drugima nisu. Postavilo se i pitanje političke odgovornosti jer je pandemija pokazala koliko je teško bilo što u ovoj državi koordinirati.
"Najmanje što nama sada treba jesu podijele. Ovo možemo savladati samo zajedno", poručio je u obraćanju naciji belgijski premijer Alexander de Croo.
U državi u kojoj su se pojavile i generacijske podjele premijer je pozvao pogotovo mlade da se uozbilje i shvate kakva opasnost prijeti.
- Previše mladih vjeruje da se virus njih ne tiče. Nemojte raditi tu grešku. Ovoj virus se tiče i vas, i vaših najboljih prijatelja, braće i sestara, roditelja, baka i djedova. Svatko se može zaraziti i razboljeti. Nemojte misliti da se to vama neće dogoditi - poručio je premijer.
Posljedice koje je Belgija dosad imala od pandemije su iznenađenje za mnoge jer se radi o jednoj od država s najboljim zdravstvenim sustavom. Stručnjaci tako veliko i brzo širenje virusa pripisuju i činjenici da je Belgija izrazito gusto naseljena. Na 30 tisuća četvornih kilometara (skoro dvaput je manja od Hrvatske) živi više od 11 milijuna stanovnika. Upravo u gusto naseljenim područjima Belgije bilo je i najviše slučajeva zaraze.
Ne može se reći da Belgija nije poduzela mjere. I u prvom valu i u drugom Belgija je među prvima uvela ograničenja kretanja, zatvaranje restorana, kafića, pa čak i škola. No broj zaraženih i umrlih u Belgiji je bio znatno veći čak i od Švedske koja uopće nije uvela lockdown.
Drugi razlog koji stručnjaci spominju zašto je Belgija na neslavnom prvom mjestu po posljedicama korone jest to što je virus vrlo rano pogodio staru populaciju. Gotovo polovina umrlih u prvom valu bili su štićenici domova za starije osobe.
Ali neke mjere nisu dovoljno dobro provedene, a često je dolazilo i do čudnih situacija poput odluke grada Bruxellesa da zatvori kafiće i restorane, ali ne i prostore za prostituciju. Kada je gradonačelnik Bruxellesa uveo zabranu prostitucije na mjesec dana, sindikat seksualnih djelatnika se žalio i na sudu srušio tu odluku. Razlog je bio to što ovlasti za takve odluke imaju regionalne, a ne lokalne vlasti.
Trebalo je tri tjedna da takvu odluku donese premijer regije Bruxelles da bi i prostitucija bila privremeno zabranjena. I ovaj primjer je kao paradoks spomenuo gradonačelnik Bruxellesa koji je morao zatvoriti restorane i kafiće, jer su tamo klijenti preblizu jedni drugima, a ne i prostituciju.
Glasnogovornik Nacionalnog instituta za zdravstvo SIENCAO, virolog Steen van Gucht, rekao je prije tri dana da će s ovakvom stopom rasta Belgija 6. studenoga ostati bez ijednog mjesta na intenzivnoj u bolnicama, a sada se čini da će se to dogoditi i dan-dva prije. Zato se sada priprema i plan B koji uključuje angažiranje i zaraženih doktora, vojske, pretvaranje hotela u bolnice i traženje međunarodne pomoći koja neće tako lako doći jer se situacija pogoršava brzo i u Nizozemskoj, Njemačkoj i Francuskoj.