Haiti, već desetljećima pogođen krizama, danas se suočava s najgorom situacijom u svojoj novijoj povijesti. Godinu dana nakon raspada vlasti država je na rubu potpunog sloma.
Mnogi su se nadali da će Prijelazno predsjedničko vijeće, privremena vlada koja je uz podršku pristiglih UN-ovih sigurnosnih snaga u travnju prošle godine preuzela upravu nad tom najsiromašnijom zemljom zapadne hemisfere, vratiti stabilnost i red u zemlju. To se nije dogodilo. "Približavamo se točki bez povratka", izjavila je María Isabel Salvador, najviša dužnosnica UN-a na Haitiju, pred Vijećem sigurnosti UN-a krajem travnja, upozoravajući da je situacija u zemlji izvan kontrole i da se život tamo sveo na puku borbu za goli život i hranu.
U zemlji živi nešto više od 11 milijuna ljudi, od čega je polovica mlađa od 25 godina. O Haitiju se najviše pisalo 2010. godine, kada je u razornom potresu poginulo između 200.000 i 300.000 ljudi, a zemljom zavladao nered. Činilo se da ne može biti gore od te apokalipse, no informacije koje stižu s otoka govore suprotno.
Haitijem danas vladaju bande, piše The Economist. Improvizirana vlada bori se da održi barem minimalnu kontrolu, čak i nad glavnim gradom Port-au-Princeom. Javni život, zajedno sa svim ključnim institucijama, na rubu je kolapsa.
Većina škola je zatvorena. Kolera se ponovno širi. Marriott, jedan od posljednjih funkcionalnih hotela u zemlji, zatvorio je svoja vrata. Bande su opkolile urede Digicela, glavnog mobilnog operatera na Haitiju, preko kojeg se većina stanovništva povezuje s internetom.
Stručnjaci upozoravaju da bi pad Digicela zemlju gurnuo u potpuni informacijski mrak, komunikacijski je odsjekavši od ostatka svijeta.
Haićanske bande Digicel ne trebaju. Postaju sve sofisticiranije i koriste Starlink satelitski sustav Elona Muska za komunikaciju, piše The Economist. Tako organizirane i dalje kontroliraju pristup haićanskim lukama. Ucjenjuju vozače kamiona i autobusa koji se kreću glavnim cestama diljem zemlje.
Prijelazno vijeće, čija je zadaća priprema izbora koji bi se trebali održati u studenome, nedavno je i samo optuženo za korupciju. Sigurnosne snage od oko 1000 ljudi sastavljenih od UN-ovaca iz Kenije nisu uspjele obuzdati kaos. Financiranje im istječe u rujnu, a nakon toga nestat će i posljednji prividi kakve-takve pomoći na otoku. "Imamo prijelaznu vlast, ali ona ne upravlja ni s čim", tvrdi Claude Joseph, bivši premijer. Prema njemu, događa se "neodrživa katastrofa". "Mogli bismo svakog trenutka izgubiti Port-au-Prince", poručio je.
U glavnom gradu Port-au-Princeu svakodnevno dolazi do vatrenih obračuna između policije i građanskih skupina s jedne strane te koalicije bandi Viv Ansanm ("Živimo zajedno") s druge strane. Ova skupina kontrolira velik dio grada.
Međunarodna zračna luka gotovo je potpuno zatvorena pa je jedini način dolaska ili odlaska s Haitija helikopterom ili teglenicom koja obilazi južnu obalu, izbjegavajući tako područja pod nadzorom bandi.
Sjedinjene Američke Države nedavno su proglasile Viv Ansanm i sestrinske organizacije terorističkim skupinama, no ta je odluka u praksi uglavnom simbolična, kao izraz političke podrške legitimnim vlastima.
Prema izvješću UN-a, u veljači i ožujku u Haitiju je ubijeno više od 1000 ljudi, a 60.000 ih je raseljeno. Broj onih koji su napustili svoje domove u posljednje dvije godine popeo se tako na milijun (u vrijeme potresa raseljeno je oko 1,5 milijuna ljudi). Riječ je o gotovo 10 posto ukupnog stanovništva zemlje.
Economist javlja da društvenim mrežama kruže videozapisi u kojima pripadnici bandi igraju nogomet s odrubljenim glavama
Oni koji su pobjegli na selo nisu u puno boljoj situaciji. Središnji Haiti nekoć je bio relativno miran, no sada se i sam raspada na teritorije bandi. Mirebalais, grad između Port-au-Princea i granice s Dominikanskom Republikom, već je pod njihovom kontrolom. "Zemlja je postala kriminalno poduzeće. Ovo je Divlji zapad", kaže jedan strani dužnosnik.
Strpljenje u Vijeću sigurnosti UN-a je na izmaku. Sjedinjene Države već su osigurale 600 milijuna dolara za sigurnosnu misiju, ali je malo vjerojatno da će dati više. "Amerika ne može nastaviti sama snositi tako velik financijski teret", izjavila je Dorothy Shea, američka veleposlanica pri UN-u. Malo je drugih zemalja spremno donirati.
Vijeće je toliko očajno da razmatra sklapanje ugovora s privatnim vojnim tvrtkama. U tijeku su razgovori s Osprey Global Solutionsom, tvrtkom iz američke savezne države Sjeverne Karoline. Erik Prince, osnivač zloglasne tvrtke Blackwater, posjetio je Haiti u travnju kako bi pregovarao o isporuci borbenih dronova i obuci specijalnih protukriminalnih jedinica. Vijeće je odbilo komentirati te navode.
Haitijska policija je preopterećena, piše The Economist. Prema procjenama, oko 12.000 policajaca nadzire gotovo 12 milijuna stanovnika - tek polovicu broja koji se smatra međunarodnim standardom. Slabo vodstvo, loša koordinacija s kenijskim snagama UN-a i sve glasniji pozivi na smjenu načelnika policije ukazuju na duboku institucionalnu krizu.
Osim toga, tijekom rasprava o slanju međunarodnih snaga najavljivalo se da bi na otok trebalo stići najmanje 2000 obučenih pripadnika UN-ovih snaga. Međutim, stigla je tek polovica, a sredstva za njihovo financiranje osigurana su samo do rujna.
Pozivi, apeli i molbe ne prestaju, no adekvatnog odgovora još uvijek nema.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....