Neposredno prije parlamentarnih izbora je i vrijeme u Kišinjevu, glavnom gradu Moldavije, nestabilno i nepredvidivo. Jesen se bori s posljednjim ostacima ljeta, dugotrajne kiše se smjenjuju s vrućim, vedrim danima. Baš kao i vrijeme nepredvidljivo je i političko raspoloženje. Ispitivanja mnijenja govore kako će na predstojećim parlamentarnim izborima biti tijesna bitka između proeuropske stranke Akcija i solidarnost (PAS) predsjednice Maie Sandu i proruski orijentiranih stranaka.
U središtu Kišinjeva stranački volonteri se bore za svaki glas, obraćaju se prolaznicima i dijele letke s izbornim obećanjima. Jedan od njih je Cristian. Stoji u masi ljudi koja žuri niz središnji bulevar Stefan cel Mare i dijeli žute letke vladajuće PAS.
„Nadam se da će se naša zemlja odlučiti postati dio Europske unije kao demokratska zemlja koja poštuje ljudska prava. Ljudi moraju preuzeti odgovornost za svoj glas, jer on odlučuje o našoj budućnosti i budućnosti naraštaja koje dolaze.“
Za 35-godišnjaka je jasno: ta budućnost mora biti u EU. „Zahvaljujući EU rastu i plaće u našoj zemlji. Omogućuje nam postati više neovisni i da provodimo različite projekte, primjerice digitalizaciju.“
"Prazne priče Europe"
Samo nekoliko metara dalje, 50-godišnji Vitalie obraća se prolaznicima kako bi ih pridobio za stranku kontroverznog poduzetnika Renata Usatija, „Naša stranka“. Vjetar mu raznosi izborne letke koje dijeli.
„Naša je zemlja u posljednje četiri godine postala još siromašnija“, kaže. Put prema EU koji slijedi vladajuća stranka on smatra pogrešnim: „Taj takozvani europski san je velika laž. EU neće biti spremna primiti Moldaviju – ne za dvije, ne za tri, niti za četiri ili deset godina. Moramo biti oprezni i ne nasjedati na europske laži i obećanja.“
Cristian, Vitalie i njihovi kolege svakodnevno razgovaraju sa stotinama ljudi kako bi ih uvjerili u svoje stavove. Na televiziji neprekidno se vrte spotovi stranaka, a političari pokušavaju doprijeti do mladih birača putem socijalnih mreža kao što je TikTok. Neposredno prije izbora politika se svi razbacuju velikim parolama: predsjednica Sandu tvrdi kako će to biti ništa manje nego "najvažniji izbori u povijesti Moldavije".
"Stradali smo, ovako ili onako"
EU ili Rusija? Zapad ili Istok? Mnogim Moldavcima izbor se svodi upravo na to pitanje. Neposredno nakon napada na Ukrajinu 2022. mala država između Rumunjske i Ukrajine podnijela je zahtjev za pristupanje Europskoj uniji i već u lipnju 2022. je dobila status kandidata. Cilj trenutne vlade jest pridruživanje EU do 2030. To pak nikako ne odgovara Rusiji koja je godinama imala gospodarski i politički utjecaj na zemlju: Moldavija je bila dio SSSR-a.
Čak se i na zidovima kuća u Kišinjevuvodi politička rasprava: na jednom zidu u centru piše „Rusi napolje iz Moldavije", a preko tog grafita je netko crvenom bojom ispisao sandu – ovca.
Dok stranke nude jednostavna rješenja - prema Bruxellesu ili nazad prema Moskvi, 26-godišnja Alina vidi situaciju drugačije. „Bez obzira na ishod izbora, stvarno smo izgubljeni“, kaže poduzetnica. Djetinjstvo je provela u malom mjestu na jugu Moldavije, a u Kišinjev se preselila kad je došla studirati. Boji se da će EU dići ruke od njene zemlje ako proruske stranke preuzmu kontrolu u parlamentu – a to znači i da bi time prestala i financijska pomoć EU. Tek ove godine EU je odlučila do 2027. Moldaviji dodijeliti 1,9 milijardi eura u obliku kredita i subvencija – pomoć koja je zemlji ljuto potrebna.
No čak i u slučaju uspjeha proeuropske stranke, Alinu brine reakcija Rusije: „Kišinjev je malen, a niti čitava Moldavija nije posebno velika. Neće trebati neka velika vojska da zauzme našu zemlju.“
Ukrajina je veoma blizu
Samo oko 50 kilometara od moldavskog glavnog grada Kišinjeva prolazi granica s Ukrajinom. Od početka rata u toj zemlji više od 1,3 milijuna Ukrajinaca je pobjeglo u Moldaviju. Od njih je oko 100.000 tamo i ostalo, što je i ekonomski teret za državu od 2,4 milijuna stanovnika.
Rat u susjedstvu je i trajno psihičko opterećenje. Ruski dronovi svako malo padaju i na područje Moldavije.
„Osjećamo kako je rat u Ukrajini veoma blizu", kaže 22-godišnja ekonomistica Michelle. „Osjećamo pritisak. Sad je već nešto manji, ali možda smo se tek jednostavno navikli."
Mnogi se boje rata s Rusijom. Ionako je već oko 1.500 ruskih vojnika nalazi u Moldaviji. Stacionirani su u Pridnjestrovlju, odmetnutom dijelu Moldavije koji od 1990. de facto postoji kao država sa svojom vojskom, valutom i vladom. Ekonomski i vojno, to područje potpuno ovisi o Rusiji i već je tražila pristupanje Ruskoj Federaciji.
Trenutna vlada Moldavije PAS uvijek iznova izražava solidarnost s Ukrajinom, za razliku od Patriotskog izbornog bloka (BEP). U posljednjim anketama, proruska izborna koalicija tek je tijesno iza vladajuće stranke.
„Neutralnost je naš štit. Moldavija mora biti most između Istoka i Zapada, a ne bojište“, piše BEP na svom izbornom letku i zapravo potiče strah od moguće ruske invazije u slučaju daljnjeg približavanja EU.
Strahovi se šire i putem interneta. Anastasia Nani iz Centra za neovisno novinarstvo posljednjih godinama detaljno prati društvene mreže – i uočila ogroman ruski utjecaj. Jedna od najčešćih tvrdnji: „NATO i Ukrajina žele nas uvući u rat i naši muškarci će završiti na bojišnici“, kaže Nani.
Primjećuje i kako se proruska propaganda priprema i na mogućnost da izgube na izborima. „Već se dovodi u pitanje i legitimnost izbora.“ Rusija želi tako narušiti povjerenje moldavskog stanovništva u izbore i pravnu državu, objašnjava Nani.
Europska skupoća
No rat u Ukrajini nije jedina velika tema izbora. Kao i u cijeloj Europi je i u Moldaviji golem problem sve skuplji život. „Jučer sam za 70 leia (3,50 eura) kupila nekoliko rajčica i kruh – to jednostavno nema smisla“, priča Alina.
Kad je Rusija 2022. napala Ukrajinu, inflacija u Moldaviji eksplodirala i dosegla gotovo 29 %. Sada nema više tolikih poskupljenja, ali u kolovozu ove godine i dalje je bila 7,3 %, dakle znatno iznad prosjeka EU.
„Ne trošim puno i jako pazim na svoje financije", kaže Michelle. „Ne idem na odmor, gotovo ne kupujem odjeću, nego samo ono što mi je nužno: hranu, što treba za kuću – i to je to.“
Skupoća se osjeća u svim društvenim slojevima. Najteže pogađa one koji su već prije rata imali malo, primjerice umirovljenike. Gotovo trećina Moldavaca sad živi ispod granice siromaštva, posebno na selu. Pred mnogim trgovačkim centrima u Kišinjevu se vide starice koje prose. I na tržnicama se vide starci koji prodaju voće i povrće koje su očito sami uzgojili da nešto popune blagajnu.
Ove godine je posebno poskupjelo stanovanje, bilo za kupnju, bilo stanarine. Za jednosobni stan u Kišinjevu sada se lako mora plaćati i 500 eura mjesečno dok je prosječna mjesečna plaća u Moldaviji tek oko 800 eura. Cijene stanova i kuća ove su godine porasle više nego ikad ranije. „Imam 26 godina i voljela bih jednog dana imati vlastita četiri zida“, kaže Alina. „Ali kako? Trenutno su cijene enormne. To je jednostavno ludilo.“
Alinina i većina Moldavaca se najprije nadaju samo jednom: kraju poskupljenjima. Koja stranka i koji izbor će im to prije omogućiti? Njihovo mišljenje će se vidjeti ove nedjelje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....